Nasilno odvedeni Jurčević “Ne postoje nestali, to su nasilno odvedeni branitelji i civili”

Jurčević kritizira institucije: “Ne postoje nestali, to su nasilno odvedeni branitelji i civili”

Domovinski rat Nove obavijesti Politika Vijesti

Zastupnik Josip Jurčević oštro je upozorio na propuste hrvatskih institucija, ističući kako nasilno odvedeni u Domovinskom ratu ne smiju u zakonu biti tretirani isključivo kao nestale osobe, jer se takvom terminologijom izjednačava krivnja između srbijanskog agresora i hrvatske žrtve.

Rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o nestalim osobama u Domovinskom ratu u Hrvatskom saboru otvorila je duboka pitanja o načinu na koji se država odnosi prema žrtvama srbijanske agresije. Iako će predložene izmjene, koje bi trebale olakšati mučne procese ostavinskih rasprava obiteljima stradalih, dobiti saborsku potporu, zastupnik Josip Jurčević (Most / nezavisni) iskoristio je prigodu kako bi upozorio na sustavni problem izjednačavanja krivnje.

Jurčević je na nadležnom saborskom Odboru predložio da se naziv zakona i pravni termin stručno i činjenično usklade sa stvarnošću.

“Radi se ne o nestalim osobama, radi se o nasilno odvedenim nestalim osobama. Jer i od 1990. do 1995., kada je trajala srbijanska oružana agresija, nestajale su osobe izvan ratnih sukoba na uobičajen način. Ali kada zakon nazovete ‘nasilno odvedene nestale osobe’, onda se odmah postavlja pitanje: tko su ti koji su ih nasilno odveli? Ako to ne navedete, prikrivate to pitanje i, svjesno ili nesvjesno, pomažete ravnoteži krivnje,” naglasio je Jurčević.

Uloga institucija u izjednačavanju krivnje

U svom se govoru Jurčević posebno osvrnuo na politiku susjedne Srbije, za koju ističe da očekivano pokušava relativizirati svoju ulogu u ratu, no najoštrije je osudio djelovanje domaćih institucija. Upozorio je kako srbijanska oružana agresija nije bila slučajan sukob, već multi-institucionalni projekt podržan od njihove akademije znanosti, uz unaprijed pripremljenu strategiju izjednačavanja krivnje u slučaju vojnog poraza.

“Ako u tome sudjeluju hrvatske institucije, onda je to skandalozno i sramotno. Uvijek se može reći da to radi ili njihova agentura u Hrvatskoj ili korisne budale koje su u hrvatskim institucijama,” oštar je bio Jurčević, dodavši kako su mnogi kadrovi iz bivšeg sustava svoje pozicije samo preselili u hrvatske institucije te godinama otežavali traženje nestalih prilagođavajući procese vlastitim interesima.

Prešućena ratna odšteta od 300 milijardi dolara

Kritika saborskog zastupnika nije stala samo na terminologiji nestalih, već se dotaknula i niza dugogodišnjih propusta hrvatske politike, poput nikada naplaćene ratne štete i Zakona o oklopu (aboliciji) donesenog u ljeto 1992. godine, u trenucima kada je trećina Hrvatske bila pod okupacijom. Jurčević taj politički potez naziva svojevrsnim sudjelovanjem u ratnom zločinu, s obzirom na to da su nadležna pravosudna tijela bila spriječena u procesuiranju onih za koje je policija već prikupila osnovane sumnje.

Kada je riječ o ratnoj odšteti, podsjetio je javnost na nevjerojatne iznose koji se godinama ignoriraju. Prema stručnim procjenama izrađenima za potrebe obrane pred Haškim sudom, a koje je inicirao general Slobodan Praljak, stvarna ratna šteta neusporedivo je viša od onoga o čemu se u domaćoj javnosti raspravlja.

Radi se o 300 milijardi dolara strukovno procijenjene ratne štete u Hrvatskoj. Ne 30 milijardi, što su za potrebe politike procjenjivali neki drugi stručnjaci. Hrvatske državne institucije to nikada nisu konzumirale niti stavile u funkciju,” podsjetio je Jurčević, naglasivši kako čak ni hrvatski logoraši, unatoč naporima pokojnog Danijela Rehaka i pravnih stručnjaka, nisu uspjeli ostvariti pravo na odštetu od Srbije zbog političkih pritisaka.

Na samom kraju, Jurčević je pozvao nadležne da do drugog saborskog čitanja zakona postupe sukladno povijesnoj struci, međunarodnom pravu i hrvatskim nacionalnim interesima, te konačno u naziv zakona uvedu pojam “nasilno odvedene osobe”. Zaključio je kako je jedino jasnim razlikovanjem agresora i žrtve moguće spriječiti trajne poremećaje u društvenom i političkom životu Hrvatske.



IZBOR UREDNIKA


Tagged

Odgovori