Kada ministar obrane izjavi da Hrvatska do 2030. godine u novom NATO-ovom mega-projektu “neće imati nikakvih obveza ni troška”, uhu prosječnog poreznog obveznika to zvuči kao savršen posao. Sudjelujemo u zajedničkom projektu zračnog transporta sedam europskih država, rješavamo dugogodišnju boljku Oružanih snaga, a pritom ne izdvajamo ni centa. No, u svijetu vojnih nabava i međunarodne diplomacije besplatni ručkovi ne postoje. Nula eura danas, gotovo uvijek znači višemilijunske fakture sutra.
Odluka koju je ministar Ivan Anušić obznanio u Ankari nije priča o tome što je u zrakoplovnom smislu idealno za Hrvatsku vojsku. To je školski primjer političkog pragmatizma, proračunske akrobatike i plaćanja “geopolitičke članarine”.
Iluzija besplatnog i matematika nakon 2030.
Što se zapravo događa nakon isteka tog čarobnog počeka 2030. godine? Preko noći, Hrvatska će se naći u Timeshare modelu vojnog zrakoplovstva. Da bismo uopće imali pravo prvenstva poziva na te zrakoplove (najvjerojatnije moćne Airbuse A400M), morat ćemo plaćati godišnji paušal za održavanje zajedničkog sustava – svojevrsnu fiksnu pretplatu koja se mjeri u milijunima eura, letjeli naši vojnici te godine ili ne.
A kada budemo letjeli, plaćat ćemo “taksi” po komercijalnim tarifama koje za ovakve tipove zrakoplova iznose oko 30.000 eura za samo jedan sat naleta. Transportna operacija do Poljske ili Kosova tako će se mjeriti u stotinama tisuća eura. To je model “plati pa leti” u kojem nismo vlasnici, ali uredno snosimo dio operativnog rizika konzorcija.
Treba li to nama uopće?
Logično je zapitati se: što će nam grdosije koje gutaju desetke tisuća eura po satu, kada u međunarodne mirovne misije šaljemo svega par stotina vojnika? Pješaci i njihova opća oprema mogu se prevesti i redovitim čarter linijama, kao što se i radilo tijekom pandemije.
Međutim, vojska nisu samo pješaštvo i jurišne puške. Kad zagusti, kada u misiju treba hitno prebaciti oklopno vozilo Patria teško 20 tona, ili kada preko noći izbije ratni kaos na Bliskom istoku pa treba evakuirati vlastite građane dok komercijalne linije otkazuju letove – država bez vojnog transportera s utovarnom rampom ostaje bespomoćna. Osuđena je na čekanje u redu i milost saveznika. Imati pristup strateškom transportu danas je pitanje nacionalnog suvereniteta u kriznim situacijama.
Alternativa koju nismo odabrali
Da smo imali potpuno slobodne ruke i punu državnu blagajnu, strateški najpismeniji potez bila bi kupnja dva vlastita, manja taktička zrakoplova poput C-27J Spartana (putem kojim su nedavno išle Slovenija i Srbija). Imali bismo ih na Plesu 24 sata dnevno, pod hrvatskom zastavom i isključivo našim zapovjedništvom, uz drastično jeftiniji sat letenja, dok bismo za tešku tehniku po potrebi zakupljivali kapacitete na globalnom tržištu.
Zašto onda nismo išli tim putem? Odgovor leži u novčaniku Ministarstva obrane koji je trenutno maksimalno “pregrijan”.
Kupovina vremena, a ne zrakoplova
Dok otplaćujemo preko milijardu eura za eskadrilu Rafalea, financiramo oklopnjake Bradley, uvodimo moderne PZO sustave Mistral i pripremamo se za moćni HIMARS, proračun jednostavno ne može podnijeti udar od novih 100 milijuna eura za kupnju vlastitih transportera.
S druge strane, pritisak NATO-a i Bruxellesa da napokon ispunimo davno preuzetu obvezu iz Detaljnog plana razvoja Oružanih snaga postajao je sve teži.
Ulazak u koaliciju sedam zemalja savršen je “bypass”. Pristajanjem na inicijativu većih partnera, Hrvatska je elegantno skinula s dnevnog reda saveznički zahtjev za sposobnošću zračnog transporta. Pokazali smo lojalnost i spremnost na sudjelovanje, a kapitalni udar na proračun odgodili smo za 2030. godinu – točno u onaj trenutak kada bi financijski teret eskadrile Rafalea trebao proći.
Kada se podvuče crta, u Ankari nismo kupili avione. Kupili smo kompromis, mir u kući NATO-a i, ono najvažnije za stabilnost proračuna – kupili smo dragocjeno vrijeme.
Foto: Wikipedija/ Ilustracija
- Zid šutnje srušen u kinu Urania: Kad domovina stane ispred krvnih zrnaca
Emotivna projekcija filma »Braća po oružju« u Osijeku donosi priču o Srbima koji su branili Hrvatsku kad je bilo najteže. U osječkoj kinodvorani, pred publikom… Pročitaj više: Zid šutnje srušen u kinu Urania: Kad domovina stane ispred krvnih zrnaca - Tragedija Mikluševaca: Zločin koji ne smijemo zaboraviti
Tragedija u Mikluševcima svjedoči o okrutnom planu progona u Domovinskom ratu. Otkrijte priču o herojstvu branitelja i sjećanju na nevine civilne žrtve. Kultura sjećanja, njegovanje… Pročitaj više: Tragedija Mikluševaca: Zločin koji ne smijemo zaboraviti - Sanja Bježančević poručuje : „kapljica koja je prelila čašu“ – Vlada mora otići s vlasti
Otpad iz Gospića i njegov dovoz u Našice izazvali su novu političku buru. Sanja Bježančević traži odgovornost Vlade Andreja Plenkovića. Slučaj dovoza otpada iz Gospića… Pročitaj više: Sanja Bježančević poručuje : „kapljica koja je prelila čašu“ – Vlada mora otići s vlasti - USKOK pokrenuo akciju: Na meti Čepinska skupina
USKOK i policija jutros su pokrenuli novu akciju na području Osijeka i Čepina, u kojoj se provode pretrage domova i drugih prostora osoba koje su… Pročitaj više: USKOK pokrenuo akciju: Na meti Čepinska skupina - Predsjednička odlikovanja za ljude koji su desetljećima stvarali i promicali Hrvatsku
Predsjednička odlikovanja uručio je predsjednik Zoran Milanović zaslužnim pojedincima i organizacijama koji su desetljećima pridonosili hrvatskoj kulturi, znanosti, sportu, obrazovanju i humanitarnom radu Nisu sva… Pročitaj više: Predsjednička odlikovanja za ljude koji su desetljećima stvarali i promicali Hrvatsku - 35 godina od povijesne odluke: Hrvatska se prisjetila dana kada je raskinula državnopravne veze sa SFRJ
35. obljetnica povijesne odluke Hrvatskoga sabora obilježena je svečanom sjednicom na kojoj je istaknuto značenje 8. listopada 1991., hrvatske državnosti i žrtve hrvatskih branitelja. Hrvatski… Pročitaj više: 35 godina od povijesne odluke: Hrvatska se prisjetila dana kada je raskinula državnopravne veze sa SFRJ - Iz mraka INA-inog skloništa do svjetla neovisnosti: Dramatični sati kada je Sabor rekao konačno ‘NE’ Beogradu
Povijesni raskid s Jugoslavijom, prava istina o 8. listopadu 1991. i konačnom padu brijunskog moratorija Odluka o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim… Pročitaj više: Iz mraka INA-inog skloništa do svjetla neovisnosti: Dramatični sati kada je Sabor rekao konačno ‘NE’ Beogradu - PRIJE TOČNO 35 GODINA: Politički potres u opkoljenom Osijeku – Dan kada je lokalni HDZ otkazao poslušnost Zagrebu
Otkrijte povijesni dokument iz Glasa Slavonije. Saznajte zašto je raspušten HDZ Osijek 1991. godine uz oštre kritike vrhu stranke zbog obrane Slavonije. Jesen 1991. godine.… Pročitaj više: PRIJE TOČNO 35 GODINA: Politički potres u opkoljenom Osijeku – Dan kada je lokalni HDZ otkazao poslušnost Zagrebu - Ponos i slava zagrebačke Dubrave: Herojski ratni put 145. brigade od Banovine do pobjedničke Oluje
Detaljna retrospektiva ratnog puta 145. brigade HV-a iz zagrebačke Dubrave. Od osnutka 1991. godine, teških borbi na dubrovačkom ratištu i u Posavini, do konačne pobjede… Pročitaj više: Ponos i slava zagrebačke Dubrave: Herojski ratni put 145. brigade od Banovine do pobjedničke Oluje - Za Hrvatsku kao Tigar: Milenijska fotografija u Petrinji
U Petrinji je povodom obljetnice osnutka Tigrova snimljena 1002. milenijska fotografija Šime Strikomana. Saznajte više o ovom događaju. PETRINJA – Povodom obilježavanja 36. obljetnice osnutka… Pročitaj više: Za Hrvatsku kao Tigar: Milenijska fotografija u Petrinji
IZBOR UREDNIKA