Kada ministar obrane izjavi da Hrvatska do 2030. godine u novom NATO-ovom mega-projektu “neće imati nikakvih obveza ni troška”, uhu prosječnog poreznog obveznika to zvuči kao savršen posao. Sudjelujemo u zajedničkom projektu zračnog transporta sedam europskih država, rješavamo dugogodišnju boljku Oružanih snaga, a pritom ne izdvajamo ni centa. No, u svijetu vojnih nabava i međunarodne diplomacije besplatni ručkovi ne postoje. Nula eura danas, gotovo uvijek znači višemilijunske fakture sutra.
Odluka koju je ministar Ivan Anušić obznanio u Ankari nije priča o tome što je u zrakoplovnom smislu idealno za Hrvatsku vojsku. To je školski primjer političkog pragmatizma, proračunske akrobatike i plaćanja “geopolitičke članarine”.
Iluzija besplatnog i matematika nakon 2030.
Što se zapravo događa nakon isteka tog čarobnog počeka 2030. godine? Preko noći, Hrvatska će se naći u Timeshare modelu vojnog zrakoplovstva. Da bismo uopće imali pravo prvenstva poziva na te zrakoplove (najvjerojatnije moćne Airbuse A400M), morat ćemo plaćati godišnji paušal za održavanje zajedničkog sustava – svojevrsnu fiksnu pretplatu koja se mjeri u milijunima eura, letjeli naši vojnici te godine ili ne.
A kada budemo letjeli, plaćat ćemo “taksi” po komercijalnim tarifama koje za ovakve tipove zrakoplova iznose oko 30.000 eura za samo jedan sat naleta. Transportna operacija do Poljske ili Kosova tako će se mjeriti u stotinama tisuća eura. To je model “plati pa leti” u kojem nismo vlasnici, ali uredno snosimo dio operativnog rizika konzorcija.
Treba li to nama uopće?
Logično je zapitati se: što će nam grdosije koje gutaju desetke tisuća eura po satu, kada u međunarodne mirovne misije šaljemo svega par stotina vojnika? Pješaci i njihova opća oprema mogu se prevesti i redovitim čarter linijama, kao što se i radilo tijekom pandemije.
Međutim, vojska nisu samo pješaštvo i jurišne puške. Kad zagusti, kada u misiju treba hitno prebaciti oklopno vozilo Patria teško 20 tona, ili kada preko noći izbije ratni kaos na Bliskom istoku pa treba evakuirati vlastite građane dok komercijalne linije otkazuju letove – država bez vojnog transportera s utovarnom rampom ostaje bespomoćna. Osuđena je na čekanje u redu i milost saveznika. Imati pristup strateškom transportu danas je pitanje nacionalnog suvereniteta u kriznim situacijama.
Alternativa koju nismo odabrali
Da smo imali potpuno slobodne ruke i punu državnu blagajnu, strateški najpismeniji potez bila bi kupnja dva vlastita, manja taktička zrakoplova poput C-27J Spartana (putem kojim su nedavno išle Slovenija i Srbija). Imali bismo ih na Plesu 24 sata dnevno, pod hrvatskom zastavom i isključivo našim zapovjedništvom, uz drastično jeftiniji sat letenja, dok bismo za tešku tehniku po potrebi zakupljivali kapacitete na globalnom tržištu.
Zašto onda nismo išli tim putem? Odgovor leži u novčaniku Ministarstva obrane koji je trenutno maksimalno “pregrijan”.
Kupovina vremena, a ne zrakoplova
Dok otplaćujemo preko milijardu eura za eskadrilu Rafalea, financiramo oklopnjake Bradley, uvodimo moderne PZO sustave Mistral i pripremamo se za moćni HIMARS, proračun jednostavno ne može podnijeti udar od novih 100 milijuna eura za kupnju vlastitih transportera.
S druge strane, pritisak NATO-a i Bruxellesa da napokon ispunimo davno preuzetu obvezu iz Detaljnog plana razvoja Oružanih snaga postajao je sve teži.
Ulazak u koaliciju sedam zemalja savršen je “bypass”. Pristajanjem na inicijativu većih partnera, Hrvatska je elegantno skinula s dnevnog reda saveznički zahtjev za sposobnošću zračnog transporta. Pokazali smo lojalnost i spremnost na sudjelovanje, a kapitalni udar na proračun odgodili smo za 2030. godinu – točno u onaj trenutak kada bi financijski teret eskadrile Rafalea trebao proći.
Kada se podvuče crta, u Ankari nismo kupili avione. Kupili smo kompromis, mir u kući NATO-a i, ono najvažnije za stabilnost proračuna – kupili smo dragocjeno vrijeme.
Foto: Wikipedija/ Ilustracija
- MILANOVIĆ OŠTRO O NATO-u, UKRAJINI I DOMAĆOJ POLITICI: „Zapadna dominacija je gotova, a priče o ruskim gubicima su nerealne“
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovno je u svom prepoznatljivom stilu uzburkao javnost. U opširnom istupu, bez zadrške je kritizirao politiku NATO saveza, proglasio zapadni narativ… Pročitaj više: MILANOVIĆ OŠTRO O NATO-u, UKRAJINI I DOMAĆOJ POLITICI: „Zapadna dominacija je gotova, a priče o ruskim gubicima su nerealne“ - “Oni su ološ i lažljivci”: Donosimo razgovor u kojem Rutte kuje Trumpa u zvijezde, a Trump pokapa pregovore s Iranom
Danas je odvijen vrlo zanimljiv i potpuno otvoren razgovor između glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea i Donalda Trumpa. Susret koji je trebao biti klasična diplomatska… Pročitaj više: “Oni su ološ i lažljivci”: Donosimo razgovor u kojem Rutte kuje Trumpa u zvijezde, a Trump pokapa pregovore s Iranom - Josipović: Ustav je jasan – vrhovni zapovjednik donosi konačne vojne odluke
Bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović jasno je dao do znanja da dugotrajni sukob Milanović – Plenković oko Oružanih snaga izravno šteti državnim institucijama. Iako… Pročitaj više: Josipović: Ustav je jasan – vrhovni zapovjednik donosi konačne vojne odluke - Majka koja je Hrvatskoj dala četiri sina: Godišnjica smrti Kate Šoljić, žene koja je postala simbol hrvatske žrtve i dostojanstva
Na današnji dan prisjećamo se Kate Šoljić, jedne od najpoznatijih i najpoštovanijih majki hrvatske povijesti, žene čije je ime trajno utkano u kolektivno sjećanje hrvatskog… Pročitaj više: Majka koja je Hrvatskoj dala četiri sina: Godišnjica smrti Kate Šoljić, žene koja je postala simbol hrvatske žrtve i dostojanstva - Na današnji dan preminuo Mate Boban – jedna od najutjecajnijih i najkontroverznijih političkih osoba među Hrvatima u BiH
Na današnji dan, 7. srpnja, navršava se 29 godina od smrti Mate Bobana, političkog vođe bosanskohercegovačkih Hrvata tijekom raspada bivše Jugoslavije, utemeljitelja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne… Pročitaj više: Na današnji dan preminuo Mate Boban – jedna od najutjecajnijih i najkontroverznijih političkih osoba među Hrvatima u BiH - Zaborav je naša najveća opasnost: Tamo gdje je mržnja palila domove, danas stoji ponos. Obilježena 35. obljetnica najtežih dana za selo Ćelije!
U organizaciji UHDDR-a danas je dostojanstveno obilježeno stradanje Ćelija, prvog hrvatskog sela koje je u agresiji 1991. godine potpuno spaljeno i sravnjeno sa zemljom. ĆELIJE… Pročitaj više: Zaborav je naša najveća opasnost: Tamo gdje je mržnja palila domove, danas stoji ponos. Obilježena 35. obljetnica najtežih dana za selo Ćelije! - Avioni na poček i geopolitička članarina: Što se krije iza Anušićevog dogovora u Ankari?
Kada ministar obrane izjavi da Hrvatska do 2030. godine u novom NATO-ovom mega-projektu “neće imati nikakvih obveza ni troška”, uhu prosječnog poreznog obveznika to zvuči… Pročitaj više: Avioni na poček i geopolitička članarina: Što se krije iza Anušićevog dogovora u Ankari? - OŠTRE KRITIKE U SABORU: “Zašto država s milijun eura financira ‘Svadbu 2’, dok filmovi o Vukovaru dobivaju mrvice?”
Zastupnik Krešimir Čabaj u Saboru je oštro prozvao Ministarstvo kulture i HAVC zbog netransparentnog financiranja. Dok se milijuni eura javnog novca dodjeljuju komercijalnim nastavcima poput… Pročitaj više: OŠTRE KRITIKE U SABORU: “Zašto država s milijun eura financira ‘Svadbu 2’, dok filmovi o Vukovaru dobivaju mrvice?” - OŠTRA PORUKA IZ SABORA: Gradonačelnik Sinja zaprijetio iskrcavanjem otpada ispred Vlade i Županije, odbija platiti drakonske kazne!
Zbog drakonskih kazni koje prijete lokalnim komunalnim tvrtkama uslijed tuđeg nemara, gradonačelnik je u Saboru najavio radikalan potez. Ako se sporna uredba ne povuče i… Pročitaj više: OŠTRA PORUKA IZ SABORA: Gradonačelnik Sinja zaprijetio iskrcavanjem otpada ispred Vlade i Županije, odbija platiti drakonske kazne! - Nakon bijega preko granice: Predao se Daniel Trnenić, osumnjičeni za krvavu pucnjavu u Čakovcu
Danas u prijepodnevnim satima policiji u Čakovcu predao se 42-godišnji Daniel Trnenić, bjegunac kojeg se sumnjiči za pokušaj dvostrukog ubojstva. Motiv za ovaj brutalni događaj,… Pročitaj više: Nakon bijega preko granice: Predao se Daniel Trnenić, osumnjičeni za krvavu pucnjavu u Čakovcu
