Portal Veterani - Braća Radić: Arhitekti hrvatske politike

Objavio: Dražen Jurmanović | 11/06/2026

Istaknuti velikani, braća Radić, svojim su rođenjem na današnji dan obilježili početak nove ere u hrvatskoj politici, spustivši borbu za nacionalna prava iz zatvorenih salona izravno među narod.

Na današnji dan rođena su dvojica velikana hrvatske povijesti koji su iz temelja i zauvijek promijenili nacionalni politički krajobraz. U tradicionalnoj i siromašnoj seljačkoj obitelji u Desnom Trebarjevu pokraj Siska, rođeni su Antun (1868.) i njegov mlađi brat Stjepan Radić (1871.). Njihova ostavština do danas živi kao temelj moderne hrvatske političke misli.

👉 Saznajte više – kliknite ovdje

Buntovnik s vizijom i vrhunski intelektualac

Stjepan Radić, čije je ime postalo gotovo pa sinonim za ovaj datum, od najranijih je dana pokazivao neviđen politički bunt, osjetljivost za socijalnu pravdu i britku oštroumnost. Zbog beskompromisnih protumađaronskih i protuaustrijskih stavova, sustavno je izbacivan iz gimnazija diljem Hrvatske, zbog čega je maturu morao položiti u Pragu. Njegov akademski put bio je jednako trnovit; iako je studirao pravo u Beču, Pečuhu, Parizu i Budimpešti, formalno ga nikada nije dovršio uslijed stalnih političkih progona.

Unatoč tome, Radić je izrastao u vrhunskog intelektualca i poliglota. Već 1895. godine demonstrirao je apsolutnu spremnost na osobnu žrtvu sudjelovanjem u povijesnom paljenju mađarske zastave na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Taj radikalan čin stajao ga je višemjesečne zatvorske kazne, ali mu je i donio golemu popularnost u narodu.

Od etnografije do masovnog pokreta

Zajedno s bratom Antunom, koji je svojim radom postavio etnografske i sociološke temelje, Stjepan 1904. godine osniva Hrvatsku pučku seljačku stranku.

Analizirajući njihovu ostavštinu, povjesničari često ističu širinu njihove vizije: “Radićeva doktrina nije bila isključivo borbeni politički projekt. Bio je to sveobuhvatni kulturni, gospodarski i prosvjetiteljski pokret. On je duboko razumio da bez cjelokupne intelektualne i ekonomske emancipacije seljaštva, koje je činilo apsolutnu većinu populacije, ne može biti ni govora o istinskoj nacionalnoj neovisnosti.”

Oštro se protiveći ideološkom ekstremizmu, militarizmu i šovinizmu, Stjepan Radić je svoju borbu usmjerio protiv svakog oblika centralizma.

“Njegova posvećenost osnivanju seoskih čitaonica i zadruga stvorila je dotad neviđeni masovni pokret,” bilježe kroničari tog vremena, naglašavajući kako je “politika prvi put spuštena iz plemićkih salona direktno na njivu.”

Dok je Antun Radić iza sebe ostavio kapitalno djelo “Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu”, postavši utemeljiteljem hrvatske etnografije, Stjepanov put završio je tragično. Atentat u beogradskoj Narodnoj skupštini i njegova smrt 8. kolovoza 1928. godine, pretvorili su ga u trajnog simbola borbe za suverena prava i mučenika političkog nasilja, čija žrtva ostaje trajno upisana u nacionalnu memoriju.

Izvor fotografije: HKV

Dražen Jurmanović

Dražen Jurmanović je glavni urednik Portala Veterani, dugogodišnji novinar i publicist. Kao maloljetni dragovoljac sudjelovao je u obrani Republike Hrvatske, a danas obnaša dužnost predsjednika Veteranske udruge maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske (VUMDDRH). Kroz svoj rad aktivno istražuje i piše o temama iz Domovinskog rata, politike, kulture, vjere, ekologije i društvenih zbivanja.