Portal Veterani - A-satnija Bjelovar: Heroji Kusonja

Objavio: Dražen Jurmanović | 10/06/2026

Osnovana 10. lipnja 1991. godine, elitna A-satnija Bjelovar postala je prva profesionalna vojna formacija u svojoj regiji. Iako slabo naoružani, ovi su visoko motivirani dragovoljci hitno upućeni na bojište zapadne Slavonije gdje su taktički nadmudrili tehnički nadmoćnijeg neprijatelja. Ipak, njihov herojski ratni put trajno je obilježen nevjerojatnom hrabrošću i strašnom žrtvom u zloglasnoj zasjedi i masakru u Kusonjama.

Dana 10. lipnja 1991. godine u Bjelovaru je službeno osnovana elitna postrojba ZNG-a na tom području: glasovita A-satnija (četa). Postrojba je u trenutku osnutka bila ustrojena kao prva profesionalna vojna formacija u tadašnjoj Bjelovarsko-bilogorskoj regiji, ali je formalno i dalje funkcionirala pod okriljem i krinkom Ministarstva unutarnjih poslova, dok naposljetku nije integrirana kao okosnica udarne moći poznate 105. brigade Hrvatske vojske.

👉 Saznajte više – kliknite ovdje

Pripadnici novoosnovane A-satnije bili su visoko motivirani mladi dragovoljci iz Bjelovara i okolice. Zapovjednikom je imenovan iskusni vojni kadar, bivši major JNA, a kasniji brigadir Hrvatske vojske, Stjepan Ivanić, dok je ključnu ulogu u vođenju operacija satnije, posebice kasnije pod kapom 105. brigade, preuzeo Stipo Pranjić.

Položaj pripadnika ove jedinice u rano ljeto 1991. godine bio je izuzetno težak; nosili su hrvatsku odoru s neizmjernim ponosom, no realna logistička situacija bila je tragična – nedostajalo je od pješačkog naoružanja do elementarnih transportnih vozila i taktičkih sredstava komunikacije, dok su nasuprot sebe imali tehnički višestruko nadmoćnije oklopne i artiljerijske snage JNA te obučene domaće paravojne trupe. A-satnija je zabilježena kao prva postrojba novonastale Hrvatske vojske iz svoje regije koja je, paralelno uz jake policijske snage, žurno upućena na ratom zahvaćeno ratište zapadne Slavonije koje se našlo pred padom.

U kolovozu 1991. godine postrojba bilježi prva uspješna izravna borbena djelovanja u zoni Podravske Slatine. Unatoč brojčanoj premoći i golemom naoružanju neprijatelja, satnija je taktički nadmudrila protivnika te izvršila zadaće neutralizacije prijetnje bez ijednog ljudskog gubitka, čime je iznimno podignut moral tek stvorene vojske. Međutim, početkom rujna 1991. godine, neprijateljski pritisak na grad Pakrac postao je neizdrživ.

Kako je grad bio pred samim padom, branjen samo iscrpljenim snagama policije, vrhovna komanda ondje hitno dislocira A-satniju. Bjelovarski su dragovoljci uspjeli stabilizirati frontu, ali je satnija tu doživjela svoj najteži bojni i ljudski udarac, upisavši se u povijest kao sudionik jedne od najkrvavijih epizoda prve godine rata: zloglasnog masakra u Kusonjama.

Na blagdan Male Gospe, 8. rujna 1991. godine, izviđački vod bjelovarske A-satnije dobio je zadaću ući u zloglasno neprijateljsko uporište, pakračko selo Kusonje. Ulazak su obavili vozeći se u vlastoručno improviziranom, neadekvatno zaštićenom oklopnom vozilu s jasnim ciljem da lociraju i neutraliziraju lokalne terorističke skupine koje su odatle gađale Pakrac. Nisu slutili da je ulazak u selo minuciozno pripremljena, takozvana oblika “potkovana” zasjeda velikosrpskih paravojnih formacija izravno podupiranih snažnim naoružanjem i logistikom JNA. Oklopno vozilo je teško oštećeno odmah po ulasku, čime su se hrvatski borci našli u potpunom okruženju, pod nesmiljenom vatrom sa svih strana. Deseci dragovoljaca uspjeli su se probiti iz oštećenog vozila i zabarikadirati u usamljenu kuću pod brojem 55. Uslijedila je cjelodnevna i cjelonoćna bespoštedna i fanatična borba s brojčano višestruko nadmoćnijim neprijateljem. Unatoč snažnim naporima preostalog dijela A-satnije i drugih hrvatskih postrojbi da izvana tenkovima i pješaštvom probiju obruč i spase okružene kolege, to je zbog tehničke premoći JNA i teških minskih polja bilo nemoguće.

U izravnoj borbi do posljednjeg metka junački je palo 13 branitelja iz Bjelovara. Neprijateljske snage su naposljetku kuću razorile eksplozivom, prisilivši preživjelih sedam boraca na predaju. Umjesto postupanja po Ženevskim konvencijama, oni su hladnokrvno i zvjerski masakrirani, nakon čega su svi bačeni u zajedničku, bagerom iskopanu masovnu grobnicu pokraj obližnjeg potoka. Tako je život položilo 18 neustrašivih pripadnika A-satnije.

Zanimljivo je istaknuti, prema podacima svjedoka vremena, zapovjednik Stipo Pranjić, koji se kasnije istaknuo hrabrošću, te njegov bratić Luka Pranjić, uspjeli su nekim čudom izbjeći stradanje, no teret ove velike rane iz Kusonja bjelovarska postrojba nikada neće zaboraviti.

Dražen Jurmanović

Dražen Jurmanović je glavni urednik Portala Veterani, dugogodišnji novinar i publicist. Kao maloljetni dragovoljac sudjelovao je u obrani Republike Hrvatske, a danas obnaša dužnost predsjednika Veteranske udruge maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske (VUMDDRH). Kroz svoj rad aktivno istražuje i piše o temama iz Domovinskog rata, politike, kulture, vjere, ekologije i društvenih zbivanja.