Prijedlog državnog proračuna za 2027. donosi rashode od 41,5 milijardi eura, rast mirovina, preko milijardu eura za demografiju te nove veteranske centre.
Prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, koji je predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio u subotu, 14. studenoga, na uvodnom dijelu 225. sjednice Vlade Republike Hrvatske, stavlja snažan naglasak na gospodarsku stabilnost, očuvanje socijalne kohezije i ravnomjeran regionalni razvoj. Uoči zakonskog roka do 15. studenoga za upućivanje dokumenta u Hrvatski sabor, premijer je iznio projekcije prema kojima se u idućoj godini očekuje gospodarski rast iznad prosjeka Europske unije, usporavanje inflacije te rekordna ulaganja u mirovinski sustav, demografiju, zdravstvo i obranu.
Makroekonomski okvir i prijedlog državnog proračuna za 2027.
Prema projekcijama Ministarstva financija te Zavoda za makroekonomske prognoze i analize, hrvatsko gospodarstvo nastavit će rasti brže od prosjeka Europske unije i europodručja. Predviđa se da će rast BDP-a u 2027. godini iznositi 2,1 posto, u 2028. godini 2,2 posto, dok se za 2029. godinu ponovno projicira rast od 2,1 posto. Istodobno se u 2027. godini očekuje značajno usporavanje godišnje stope inflacije na oko 2,7 posto.
Unatoč zahtjevnim globalnim okolnostima, ratnim sukobima i energetskim šokovima, Vlada planira zadržati deficit općeg proračuna u okvirima od 2,9 posto BDP-a, dok će se udio javnog duga u BDP-u dodatno smanjiti na 55,3 posto. Ukupni proračunski prihodi u 2027. godini rastu za dva posto te će iznositi 37,3 milijarde eura, dok će rashodi rasti za nešto više od dva posto i dosegnuti 41,5 milijardi eura.
Mirovine, socijalna kohezija i rekordnih milijardu eura za demografiju
Središnji dio proračunskih izdvajanja usmjeren je na najranjivije skupine građana, umirovljenike te obiteljsku politiku. Za mirovinski sustav u 2027. godini osigurano je gotovo 11 milijardi eura, što je čak 875 milijuna eura više nego u tekućoj godini. Uz već poboljšanu formulu usklađivanja, rast mirovina osigurat će se i povećanjem godišnjeg dodatka te ukidanjem poreza na dohodak na mirovine.
Kada je riječ o demografskoj obnovi i potpori obiteljima, premijer je istaknuo povijesni iskorak u financiranju resora ministara Ivana Šipića i Radovana Fuchsa. Kada se zbroje sva sredstva, Hrvatska će prvi put prijeći milijardu eura ulaganja u demografsku revitalizaciju i jačanje obitelji kao nukleusa hrvatskog društva. Mjere obuhvaćaju isplatu pune plaće za roditeljski dopust, uvećanje jednokratnih potpora, porezna rasterećenja za povratnike, uređenje dječjih igrališta te novčane potpore za kupnju vozila obiteljima s četvero i više djece, a pozitivni trendovi već se očituju u rastu broja novorođene djece.
Socijalne usluge, energetski štit i priuštivo stanovanje
Država nastavlja s provedbom programa „Zaželi“, financiranog iz Europskog socijalnog fonda i državnog proračuna, koji zapošljava teže zapošljive osobe u ruralnim krajevima i pruža skrb starijim i nemoćnim osobama. Širi se i mreža osobne asistencije za osobe s invaliditetom, osigurana su sredstva za inkluzivni dodatak te se nastavlja izgradnja centara za starije osobe. Uvodi se i potpuno nova socijalna usluga – „odmor od skrbi“ – namijenjena članovima obitelji koji godinama neprekidno brinu o svojim bližnjima.
Kako bi kućanstva i tijekom zime bila zaštićena, Vlada nastavlja s mjerama ograničenih cijena električne energije i plina, koje već šest godina amortiziraju energetsku krizu. Paralelno s tim, za provedbu Nacionalnog plana stambene politike osigurano je 246 milijuna eura. Kroz program priuštivog stanovanja za mlade obitelji kreće gradnja do tisuću stanova u 16 hrvatskih gradova i općina. Dodatno, lokalnim zajednicama na otocima osigurava se novac za stambeno zbrinjavanje liječnika radi dostupnije zdravstvene skrbi, dok će otočani vodu i dalje plaćati po jednakoj cijeni kao na kopnu.
Velika ulaganja u zdravstvo, školstvo i novi KBC Osijek
U zdravstvenom sektoru naglasak je stavljen na kapitalnu bolničku infrastrukturu. Za izgradnju Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu osigurano je 237 milijuna eura, dovršava se novi kompleks Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, obnavlja se KB Dubrava te se privodi kraju poslijepotresna obnova KBC-a Zagreb.
Nakon velikih ulaganja u Rijeci, Puli, Bjelovaru, Varaždinu i Zagrebu, u tijeku su pripreme za potpuno novi KBC Osijek i novi KBC u Splitu, kao i za Opću bolnicu u Šibeniku, Centar za hitnu medicinu u Slavonskom Brodu, dnevnu bolnicu u Velikoj Gorici te sedam objekata hitne pomoći u Istri.
U sustavu obrazovanja cilj je prelazak svih osnovnih škola na jednosmjenski rad i cjelodnevnu nastavu:
- 220 milijuna eura izdvaja se za gradnju i opremanje osnovnih škola.
- 163 milijuna eura osigurano je za podršku dječjim vrtićima.
- 120 milijuna eura godišnje odlazi na besplatne udžbenike, prehranu i prijevoz učenika osnovnih škola.
- 0,86 eura ostaje jedinstvena subvencionirana cijena studentskog menija u 25 hrvatskih gradova, uz daljnja ulaganja u studentske domove i stipendije.
Obrana iznad 2 posto BDP-a, hrvatski branitelji i novi veteranski centri
Sektor obrane i nacionalne sigurnosti bilježi snažan proračunski rast kao odgovor na globalne sigurnosne izazove. Proračun Ministarstva obrane raste s 1,64 milijarde eura na 2 milijarde i 5 milijuna eura, čime Hrvatska premašuje NATO kriterij od dva posto BDP-a ulaganja u obranu.
Modernizacija Oružanih snaga RH uključuje opremanje vojske tenkovima Leopard, raketnim sustavima HIMARS i Chunmoo, besposadnim letjelicama, višenamjenskim brodom (korvetom) te unaprjeđenje sposobnosti borbenih aviona Rafale. Uz nastavak temeljnog vojnog osposobljavanja, strateški je cilj Vlade u idućem razdoblju vratiti Hrvatsku vojsku u Baranju kroz ulaganja u vojarnu u Belom Manastiru.
Posebna pozornost posvećena je hrvatskim braniteljima i očuvanju povijesne istine:
- Traganje za nestalima: Hrvatska još uvijek traga za 1725 nestalih osoba iz Domovinskog rata, a u mandatima ove Vlade identificirane su 343 osobe.
- Braniteljski i veteranski centri: Dovršavaju se braniteljski centri u Pakracu i Slunju, a nakon uspješnih projekata u Daruvaru, Petrinji, Šibeniku i Sinju, kreće gradnja novih veteranskih centara u Osijeku, Biogradu na Moru, Krapini, Senju i Virovitici.
- Kultura sjećanja: Pokreću se aktivnosti javne ustanove za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja u Maclju.
Regionalni razvoj, infrastruktura, sport i vanjska politika
Ravnomjeran razvoj Slavonije, Like, Dalmatinske zagore, Banovine, Gorskog kotara te brdsko-planinskih i potpomognutih područja nastavlja se kroz nove zakonske okvire i sinergiju nacionalnih i europskih fondova. U obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa do sada je uloženo 5,3 milijarde eura, a u trogodišnjem razdoblju osigurano je 745 milijuna eura za vodno-komunalne projekte, 250 milijuna eura za zaštitu od poplava te 200 milijuna eura za gospodarenje otpadom i energane. Nastavlja se i širenje kapaciteta LNG terminala na Krku, razvoj geotermalne energije te otvaranje Trga pravde na zagrebačkom Črnomercu. Za potporu Hrvatima izvan Republike Hrvatske, uključujući konstitutivni narod u BiH, hrvatske manjine i dijasporu, osigurano je 43 milijuna eura.
U području sporta Vlada podupire projekte od nacionalnog interesa u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom – stadion Dinama na Maksimiru i stadion Hajduka na Poljudu – te veliko ulaganje u Centar vodenih sportova na zagrebačkoj Savi uz Kineziološki fakultet. Također je osigurano 11 milijuna eura za preventivne zdravstvene preglede 145 tisuća sportaša mlađih od 18 godina.
Na kraju uvodnog obraćanja premijer Plenković najavio je da će ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstaviti odluke o isticanju dodatne cijene kao mjeru izravne kontrole cijena nakon 17. studenoga. Osvrnuo se i na sastanak Europske političke zajednice te neformalno Europsko vijeće u Irskoj, gdje je europskim čelnicima jasno prenio hrvatske stavove o pristupnim pregovorima Crne Gore, s naglaskom na poglavlja 23 i 31 te načelo dobrosusjedskih odnosa.