ZAGREB, 30. studeni 2025. – Na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića danas je održan prosvjed inicijative “Ujedinjeni protiv fašizma”, koji je najavljen ranije ovoga tjedna putem društvenih mreža. Organizatori su istaknuli kako su okupljeni žele upozoriti na, kako tvrde, “sve snažnije prisutne pojave fašizacije društva” i porast netolerancije prema manjinama, radnicima i drugačijima.
Poruke organizatora: Kritika retorike i društvene klime
Na skupu je istaknuto više poruka o, prema ocjeni inicijative, narušenoj klimi u hrvatskom društvu. Organizatori su naveli:
“Vidimo fašizam u napadima na radnike i dostavljače samo zato što su druge boje kože. Vidimo ga u svakom izgovorenom ‘Za dom spremni’ u Hrvatskom saboru, bez sankcija. Vidimo ga na ulici, među crnim kapuljačama koje prijete nacionalnim manjinama.”
Ali nitko ne vidi i ne čuje, kada saborski zastupnik Srpske manjine u Republici Hrvatskoj u Hrvatskom saboru kaže, kako četnički simboli u Republici Hrvatskoj nisu zabranjeni, dok ustaški svakako jesu. Naravno, ne vide, ili vide ali negiraju a vide, kako se učestalo u Hrvatskoj događaju napadi na žene od strane migranata.
Inicijativa je također izrazila protivljenje, kako su naglasili, “militarizaciji društva” i povećanim ulaganjima u obranu u odnosu na obrazovanje. U proglasu su naveli da se protive napadima na djecu koja plešu folklor nacionalnih manjina te da ne prihvaćaju “viziju domoljublja koja se vraća u najmračnije epizode povijesti”.
Reakcije dijela javnosti: upitni simboli i političke poruke
Mnogi građani izrazili su nezadovoljstvo prosvjedom, ocjenjujući da dio sudionika koristi simbole koji, prema njihovom mišljenju, ne pripadaju antifašističkoj tradiciji – uključujući crne zastave, simbole subkultura ili jugoslavenske zastave. Kritičari tvrde da takva obilježja ne predstavljaju “hrvatski antifašizam”, već političku nostalgiju ili ideološke stavove koji nisu usklađeni s današnjim ustavnim poretkom Republike Hrvatske.
Pojava tih simbola otvorila je pitanje identiteta i ciljeva dijela prosvjednika, što je izazvalo raspravu u javnosti o tome jesu li takvi skupovi usmjereni na “zaštitu demokracije” ili “politički aktivizam s elementima revizionizma”, ovisno o perspektivi promatrača.
“Tko su ti takozvani antifašisti obučeni u crnu odjeću? Je li prosvjed protiv fašizma ili nostalgija za nekim drugim vremenima? U trenutku kada Hrvatska obilježava vlastitu povijest i obranu, takvi simboli ostavljaju snažan politički trag, ali i potiču pitanja o tome kakvu Hrvatsku zagovaraju sudionici prosvjeda.”
Ovo je, naglašavaju kritičari, posebno osjetljivo u državi koja je stvorena u Domovinskom ratu i koja je svoju neovisnost izborila u obrani od agresije.
Sukob interpretacija suvremenog antifašizma
Središte rasprave koja se nakon prosvjeda razvila u javnosti nije samo ocjena društvene klime, nego i tko ima pravo predstavljati antifašizam u Hrvatskoj. Dok se jedni pozivaju na univerzalne vrijednosti borbe protiv diskriminacije, drugi smatraju da se antifašizam ne smije miješati s ideologijama i simbolima koji su povijesno povezani s totalitarizmom.
Pojedini komentatori postavljaju pitanje:
“Jesu li sudionici zaista antifašisti ili predstavnici ideološke grupacije koja Hrvatsku promatra isključivo kroz prizmu bivše države? Gdje su granice između borbe protiv netolerancije i političkog aktivizma koji zanemaruje nacionalne vrijednosti, povijest i identitet?”
Otvorena pitanja i očekivanja društva
Dodatne rasprave otvorile su i tvrdnje da se u javnom prostoru učestalo zaziva pojava “ustaša”, iako službene statistike ne potvrđuju fizičke napade motivirane takvim ideološkim identitetom. Takvim narativima nepotrebno se podižu tenzije i stvara slika o društvu koje ne odgovara stvarnosti.
S druge strane, sudionici prosvjeda tvrde da je upozoravanje na povijesni revizionizam i govor mržnje nužno kako bi javni prostor ostao siguran za sve.
Gdje je granica političkog i društvenog aktivizma?
Pitanja koja su danas otvorena na Trgu i u javnosti zahtijevaju jasne odgovore institucija i političkih aktera, smatraju analitičari. Od političara se očekuje da reagiraju na poruke prosvjednika, ali i na zabrinutost građana koji smatraju da se antifašizam često koristi kao političko oružje, a ne kao civilizacijska vrijednost.
Kako će se rasprava razvijati i hoće li dovesti do konkretnijih političkih reakcija ostaje za vidjeti. No, jasno je da prosvjed, iako organiziran od relativno male, ali glasne skupine, ponovno otvara pitanje identiteta, vrijednosti i društvene kohezije u suvremenoj Hrvatskoj.
Gradonačelnik Erlić: “Nasilje nije odgovor, ma kakvi stavovi bili”
Gradonačelnik Zadra Šime Erlić osudio je napad na sudionike prosvjeda, poručivši da nasilje nije prihvatljivo kao odgovor na drukčije političko mišljenje.
“Osuđujem pokušaj obračuna s prosvjednicima, jednako kao što smo osudili razbijanje ploče poginulom heroju Rajku Lozi. Zadar je grad slobode govora i različitih mišljenja. Ako to dovodimo u pitanje, znači da kroz povijest nismo naučili ništa”, rekao je Erlić.
Naglasio je da je moderna hrvatska država izgrađena na temeljima Domovinskog rata, borbi za slobodu i demokratskim vrijednostima, te da upravo zato svatko ima pravo slobodno izražavati svoje stavove — ali ne i posezati za nasiljem.
Prosvjed u Zadru veća skupina pripadnika navijačke skupine Tornado i pripadnica Udruge žena Domovinskog rata pokušavala je spriječiti ulazu u grad ali je intervenirala interventna policija.
U Puli su se sudionici prosvjednog marša “Ujedinjeni protiv fašizma” okupili ispred Društvenog centra Rojc, a u koloni su bili i istaknuti istarski političari – župan Boris Miletić, gradonačelnik Peđa Grbin, njegov zamjenik Siniša Gordić i zastupnici Sanja Radolović, Dalibor Paus i Loris Peršurić.
Društvo podijeljeno, retorika sve oštrija
Dok jedni tvrde da upozoravaju na rast ekstremizma, drugi upozoravaju da “opasne etikete” i politički narativi produbljuju nepovjerenje i provociraju nove sukobe. Stručnjaci ističu da su otvoreni dijalog i poštivanje zakona jedini način za smanjenje napetosti i izbjegavanje eskalacije.
- Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici!
Dodjela posla tvrtki pod istragom pokazuje sve apsurde sustava. Otkrivamo pozadinu afere Kostak i kako će se provesti sanacija otpada u Gospiću. Dodjela posla… Pročitaj više: Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici! - Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi
U noći s 1. na 2. rujna 2026. godine, njemačka ratna mornarica ispisala je novu stranicu vojne povijesti. Uspješno je testiran raketni sustav LORA,… Pročitaj više: Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi - Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala?
Tko trpi posljedice, što raste, gdje i kada se to događa, te zašto i kako inflacija u Hrvatskoj ponovno raste na 4,1 %? Prema… Pročitaj više: Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala? - Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe!
Školski medni dan 2026 donosi zdravlje u klupe! U tijeku su prijave za program koji prvašićima diljem Hrvatske osigurava domaći med i edukaciju o… Pročitaj više: Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe! - Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa
Sastanak u Wicklowu okupio je europske ministre obrane. Teme su bile vojna pomoć Ukrajini, hibridni napadi i reorganizacija obrane Europske unije. WICKLOW, IRSKA –… Pročitaj više: Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa - Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu?
Neopoziva ostavka Miljenka Filipovića na sve ključne stranačke dužnosti unutar vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) uslijedila je u roku od dvadeset i četiri sata… Pročitaj više: Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu? - Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska
U osvit oružanih sukoba u Europi, Banovina Hrvatska donijela je prijeko potrebnu autonomiju, hrabro pokušavajući spasiti duboko podijeljenu državu od potpunog unutarnjeg političkog i… Pročitaj više: Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska - Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir
Dana 1. rujna 1939. godine, nacistička invazija na Poljsku započela je munjevitim vojnim udarima Wehrmachta, čime je Adolf Hitler s ciljem osvajanja “životnog prostora”… Pročitaj više: Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir - Trideset peta obljetnica Specijalne jedinice policije Delta Županja
U teškim vremenima Domovinskog rata, Delta Županja izrasla je u neustrašivi simbol obrane, junaštva i vojne vještine, čiji ratni put od Bogdanovaca i Velebita… Pročitaj više: Trideset peta obljetnica Specijalne jedinice policije Delta Županja - Krvavi dosje iz Oluje: Raskrinkana međunarodna urota i zataškana istina o ubojstvu ruskih novinara
Na današnji dan dogodio se zataškani zločin u Panjanima, kada su brutalno ubijena dva sovjetska novinara. Pročitajte kako je istina izašla na vidjelo. Na… Pročitaj više: Krvavi dosje iz Oluje: Raskrinkana međunarodna urota i zataškana istina o ubojstvu ruskih novinara
