Lovas, 18. listopada 2025. — Na današnji dan prije 34 godine, 18. listopada 1991., selo Lovas u istočnoj Slavoniji postalo je poprištem jednog od najstrašnijih zločina počinjenih tijekom agresije na Republiku Hrvatsku. Tog kobnog dana, pripadnici Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih postrojbi izvršili su nepojmljiv zločin nad civilnim stanovništvom — prisilili su skupinu od 51 Hrvata da “čiste” minsko polje, što je rezultiralo smrću 21 osobe i ranjavanjem njih 14.
Zločin u Lovasu, poznat i kao “krvava berba grožđa”, ostao je simbol brutalnosti i bešćutnosti okupacijskih snaga nad civilima koji su bili krivi samo zato što su Hrvati.
“Čišćenje” minsko polja – planirano ubijanje civila
Nakon cjelodnevnog mučenja i zlostavljanja, skupina hrvatskih civila iz Lovasa odvedena je na tzv. “čišćenje” minskog polja postavljenog na polju djeteline, na izlazu iz sela prema Tovarniku. Kolonu izmučenih ljudi, iz koje se čuo plač, zapomaganje i molitva, predvodili su njihovi sumještani Milan Rendulić i Ilija Kresojević, koji su se priključili okupatorima, te brojni pripadnici paravojne jedinice “Dušan Silni” i rezervisti JNA.
Na putu prema polju ubijen je Boško Bodanac, koji zbog ranjavanja nije mogao hodati. Kada su stigli, zarobljenicima je naređeno da uđu u polje, uhvate se za ruke i “nogama kose djetelinu” — dok su četnici i vojska stajali u sigurnoj udaljenosti i prijetili oružjem. Prvu minu aktivirao je Ivan Kraljević, kojeg je na nju gurnuo jedan od četnika. Eksplozije su se potom nizale, dok su pripadnici JNA i četnici istodobno pucali u leđa preživjelima.
Mine su bile namjerno postavljene bez vojnog opravdanja, isključivo s ciljem da ubiju i osakate hrvatske civile. U užasu koji je uslijedio poginuli su:
Marijan Marković, Tomislav Sabljak, Darko Solaković, Ivan Palijan, Zlatko Panjik, Slavko Kuzmić, Ivan Sabljak, Mijo Šalaj, Ivica Kraljević, Petar Badanjak, Zlatko Božić, Antun Panjik, Marko Vidić, Luka Balić, Marko Sabljak, Mato Hodak, Nikola Badanjak, Ivan Conjar, Boško Bodanac, Slavko Štrangarević i Josip Turkalj.
Ranjeni su: Ivan Mujić, Lovro Gerstner, Zlatko Toma, Milko Keser, Stanislav Franjković, Ljubo Solaković, Emanuel Filić, Mato Kraljević, Milan Radmilović, Stjepan Peulić, Dragan Sabljak, Josip Sabljak i Josip Turkalj.
Ranjeni ponižavani i vrijeđani – krvave rane i moralne rane
Preživjeli su ranjeni civili kamionom odvezeni u Dom zdravlja u Šidu, pod pratnjom četnika koji su im oduzeli dokumente i prisilili ih da operu krv s poda čekaonice. Umjesto pomoći, dočekale su ih uvrede medicinskog osoblja i liječnika. Josip Turkalj ondje je preminuo od posljedica ranjavanja. Njegovo tijelo vraćeno je u Lovas, prekriveno ceradom, zajedno s ranjenicima.
Sutradan su dio ranjenih – Ivana Mujića, Stanislava Franjkovića, Zlatka Tomu i Stjepana Peulića – odvezli u bolnicu u Srijemsku Mitrovicu, dok su drugi ostali u okupiranom Lovasu, bez prave medicinske skrbi.
Lovas – selo koje je krvarilo više puta u istom danu
Isti dan, 18. listopada 1991., zločini nisu prestali. U raznim dijelovima Lovasa i okolnih sela ubijene su još 23 osobe — 19 iz Lovasa, jedna iz Opatovca, jedna iz Sotina i dvije iz Tovarnika.
U napadu na Lovas ubijeni su:
Slavica Pavošević, Jozefina Pavošević, Marija Pavošević, Alojz Krizmanić, Đuro Krizmanić, Ivan Vidić, Darko Pavlić, Željko Pavlić, Franjo Pando, Marko Damjanović, Andrija Devčić, Duka Luketić, Stjepan Luketić, Petar Luketić, Marija Fišer, Stipo Dolački, Ana Lemunović, Josip Rendulić, Zoran Krizmanić, Josip Ćupić ( Opatovac), Ante Luketić (Sotin), Ivan Kučinić (Tovarnik) i Tomislav Karačić ( Tovarnik).
Zločincima srpskih dobovoljačkih gardi nije bilo dovoljno mučenja, zlostavljanja i ubojstava nad civilima, pa su svoj pir nastavili i danima poslije. Te su od 24. listopada pa sve do 23. prosinca 1991. godine u Lovasu ubili još sedam osoba, i to; Josip Jovanović, Božo Vidić, Zvonimir Martinović, Franjo Đumić, Đuka Došen, Antun Kovačević i Mato Sabljak.
Simbol patnje, ali i vjere u istinu
Lovas je tih dana doživio sve oblike ratne strahote: mučenja, silovanja, prisilan rad, logore, paljevine i sustavno uništavanje hrvatskih domova. Kuće su označavane bijelim platnom, a ljudi su morali nositi bijele trake, podsjećajući na najmračnije trenutke europske povijesti.
Spaljena i devastirana crkva sv. Mihajla Arkanđela, stara gotovo 280 godina, postala je nijemi svjedok razaranja. Iz Lovasa i Opatovca protjerano je 1661 osoba, a pronađena masovna grobnica svjedoči o razmjerima zločina koji je međunarodno prepoznat kao ratni zločin protiv čovječnosti.
Još tijekom procesa mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja 1997. godine, kada su se okupirana područja vraćala u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, započeo je težak i bolan proces ekshumacija masovnih i pojedinačnih grobnica na području Lovasa. Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, u suradnji s domaćim i međunarodnim institucijama, provodila je iscrpan rad na pronalasku i identifikaciji žrtava zločina počinjenih tijekom okupacije 1991. godine.
Na području Lovasa do danas su otkrivene tri masovne i osam pojedinačnih grobnica, koje svjedoče o razmjerima patnje i stradanja hrvatskog naroda u tom dijelu istočne Slavonije.
Prva masovna grobnica – 68 tijela u katoličkom groblju
Prva i najveća masovna grobnica otkrivena je na Katoličkom groblju u Lovasu, a ekshumacija je provedena u lipnju 1997. godine, uz nazočnost predstavnika Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Iz te su grobnice ekshumirani posmrtni ostaci 68 osoba, a sve su žrtve kasnije identificirane. Analizom je utvrđeno da se radi o mještanima Lovasa, ubijenima tijekom okupacije i za vrijeme njezina trajanja, uključujući i žrtve stradale u zločinu na minskom polju 18. listopada 1991. godine.
Ova masovna grobnica postala je simbol lovaške tragedije, mjesto na kojem su obitelji prvi put nakon godina potrage mogle dostojno pokopati svoje najmilije i zapaliti svijeću nad stvarnim grobom.
Druga masovna grobnica – tri žrtve iz Lovasa
U rujnu 1997. godine, ekshumirana je druga masovna grobnica, također smještena na katoličkom groblju u Lovasu. Iz nje su izvađeni posmrtni ostaci triju osoba, koje su potom identifikacijski postupak potvrdile kao mještane Lovasa. Iako brojčano manja, i ova grobnica svjedoči o sustavnom ubijanju civila i prikrivanju zločina na području sela.
Treća masovna grobnica – šuma Jelaš, svibanj 2001.
Treća masovna grobnica otkrivena je u svibnju 2001. godine, u šumi Jelaš nedaleko od Lovasa. U njoj su pronađeni posmrtni ostaci šest osoba, od kojih su tri kasnije identificirane – riječ je o žrtvama iz susjednog Tovarnika. Ovo je još jednom potvrdilo da su stradanja tijekom agresije 1991. bila međusobno povezana među selima u srijemskom dijelu Hrvatske.
Pojedinačne grobnice – tihi svjedoci zločina
Osim masovnih, na području Lovasa pronađeno je i osam pojedinačnih grobnica – pet na lovačkom groblju i tri u šumi Jelaš. Iz njih su ekshumirani posmrtni ostaci mještana Lovasa i Tovarnika, koji su bili ubijeni pojedinačno, često u svojim domovima, dvorištima ili prilikom pokušaja bijega.
Do danas je iz tih grobnica sedam osoba završno identificirano, a njihove su obitelji napokon dočekale trenutak da svoje najmilije dostojno sahrane i upišu njihova imena u povijest hrvatske žrtve.
Ukupno ekshumirano 85 žrtava – 77 iz Lovasa
Na području Lovasa do sada je ekshumirano ukupno 85 posmrtnih ostataka, od kojih su 81 osoba identificirana i sahranjena u skladu sa željama obitelji.
Od toga broja, 77 žrtava bilo je s područja Lovasa, dok su ostali stradali iz susjednih mjesta, ponajviše iz Tovarnika. Riječ je o hrvatskim civilima i braniteljima, ubijenima u nizu zločina koji su kulminirali 18. listopada 1991. godine, u danu koji je zauvijek obilježen kao najtragičniji dan u povijesti sela.
Sjećanje koje traje
O krvavoj istini Lovasa govori i dokumentarni film “Krvava berba grožđa”, snimljen 2017. godine, koji je premijerno prikazan u Zagrebu.
Na 32. godišnjicu zločina, 2023. godine, otvoreno je Spomen-područje “Minsko polje”, mjesto tišine, molitve i sjećanja. Spomenik su otkrili potomci ubijenih – Jelena Baketa, majka poginulih branitelja Predraga i Gorana, Pero Sabljak, sin Marka i nećak Ivana, te Josip Balić, sin Katarine i Marina Balića, oboje ubijenih u selu – zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom.
Lovas danas stoji kao simbol hrvatske patnje i ustrajnosti, ali i kao trajni opomenik da se zločini nikada ne zaborave, niti ponove.
Fotografije i svjedočanstva s mjesta zločina podsjećaju nas na duboku ljudsku cijenu slobode.
Lovas, 18. listopada – dan kad je Hrvatska izgubila svoje sinove, ali nije izgubila svoju istinu.
Izvor i foto: Knjiga “Krvava istina” Općine Lovas, autori, Stjepan Pančić, Željko Cirba, Tanja Cirba, Stjepan Milas, Antun Ivamnković i Ivan Mujić.
- TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u
Nakon što je iranska organizacija za luke i pomorstvo potvrdila otvaranje rute za vrijeme prekida vatre, američki predsjednik Donald Trump oglasio se nizom objava na… Pročitaj više: TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u - Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte!
ZAGREB, 17. travnja 2026. – U burnom završetku saborskog tjedna, zastupnici Marin Miletić i Igor Peternel uputili su oštre optužbe na račun Možemo i SDP-a.… Pročitaj više: Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte! - Sabor o GMO-u i biosigurnosti: Hrvatska ostaje slobodna od uzgoja
Ministrica Marija Vučković u Saboru branila zakon o GMO-u i biosigurnosti. Zastupnici propitivali nadzor, ekološke prijetnje i pravo javnosti na informacije. Zagreb, 17. travnja 2026.… Pročitaj više: Sabor o GMO-u i biosigurnosti: Hrvatska ostaje slobodna od uzgoja - Most i Jurčević o strateškim interesima Hrvatske
MOST I JURČEVIĆ OŠTRO PO VLADAJUĆIMA: „Hrvatska nema strategiju za Daleki istok, dok nam kod kuće truju vodu i zemlju!“ U saborskoj raspravi o potvrđivanju… Pročitaj više: Most i Jurčević o strateškim interesima Hrvatske - Hrvatski strateški iskorak prema jugoistočnoj Aziji: Saboru predstavljen Ugovor o prijateljstvu s ASEAN-om
ZAGREB, 17. travanj 2026. – U Hrvatskom saboru predstavljen je konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji. Ministar vanjskih… Pročitaj više: Hrvatski strateški iskorak prema jugoistočnoj Aziji: Saboru predstavljen Ugovor o prijateljstvu s ASEAN-om - Pentagon upozorava: “Spremni smo za napad u sekundi”
Američki vojni vrh poslao je posljednje upozorenje Teheranu: pristanite na diplomatski dogovor ili se suočite s razornom vojnom silom. Dok američka mornarica provodi neprobojnu blokadu… Pročitaj više: Pentagon upozorava: “Spremni smo za napad u sekundi” - Preminula Sarafina Lauš: Sabor odao počast majci heroini
Minuta šutnje u Saboru za heroinu Središnje Bosne: Preminula Sarafina Lauš, majka koja je u ratu izgubila tri sina i supruga ZAGREB / TRAVNIK, 17.… Pročitaj više: Preminula Sarafina Lauš: Sabor odao počast majci heroini - Deklaracija iz 1991.: Povijesno “Ne” velikosrpskoj politici
Na isti dan kada je donesen zakon kojim se stvaraju temelji za Zbor narodne garde (ZNG), 17. travnja 1991., Hrvatski sabor povukao je još jedan… Pročitaj više: Deklaracija iz 1991.: Povijesno “Ne” velikosrpskoj politici - Na današnji dan osnovan je ZNG RH
U proljeće 1991. godine, dok je Jugoslavenska narodna armija (JNA) zveckala oružjem i otvoreno prijetila intervencijom, Hrvatska se našla pred egzistencijalnim zidom: kako stvoriti vlastitu… Pročitaj više: Na današnji dan osnovan je ZNG RH - Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina
Jesu li državne nekretnine zlatni rudnik za proračun ili privatni servis političkih elita? Dok nalazi revizije otkrivaju milijunske gubitke na praznim stanovima, a zviždačica Maja… Pročitaj više: Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina
