Eugen kvaternik Ilustracija pomocu IT a

Eugen Kvaternik – mučenik Rakovičkog ustanka i začetnik hrvatske državne ideje

Hrvatska Povijest Nove obavijesti Obljetnice Vijesti

Na današnji dan prisjećamo se dr. Eugena Kvaternika, jednog od boraca za hrvatsku državnu samostalnost u 19. stoljeću.
Rođen 31. listopada 1825. godine u Zagrebu, Kvaternik je od rane mladosti pokazivao iznimnu nadarenost i odlučnost. Školovao se u Senju, a potom studirao filozofiju, teologiju, pravo i pedagogiju, što je oblikovalo njegov širok intelektualni horizont i snažan osjećaj nacionalne odgovornosti. Radio je kao odvjetnik, ali se njegova misao ubrzo okrenula prema višem cilju – borbi za slobodnu i samostalnu Hrvatsku.

“Ne mrzim niti Mađarsku, niti Austriju i sve što radim – radim iz ogromne ljubavi prema Hrvatskoj”

Od domoljubnog ideala do revolucionarne borbe

Nezadovoljan položajem hrvatskog naroda u tadašnjoj Habsburškoj Monarhiji, Kvaternik je u siječnju 1858. godine emigrirao, tražeći podršku za hrvatsku stvar u inozemstvu. Živio je i djelovao u Rusiji, Francuskoj, Švicarskoj i Italiji, gdje je surađivao s poznatim europskim revolucionarima i postao istaknuti član međunarodnog revolucionarnog bratstva.
Unatoč tome što je u početku vjerovao da bi strane sile mogle pomoći Hrvatskoj, s vremenom je shvatio da se oslobođenje hrvatskog naroda može ostvariti jedino snagom i voljom samih Hrvata.

Po povratku u domovinu, 1861. godine izabran je za narodnog zastupnika u Hrvatskom saboru, gdje se neumorno zalagao za nacionalna prava. No, zbog svojih političkih stavova i otvorenog protivljenja austro-ugarskoj vlasti, više je puta bio proganjan i protjerivan, pa tako 1863., ponovno 1865., a tek 1867. mu je dopušten povratak u domovinu.

Rakovički ustanak – vatra slobode

Suočen s represijom i nepravdom, Kvaternik se odlučio na najteži, ali najčasniji put – oružani ustanak za hrvatsku državnu nezavisnost.
Dana 8. listopada 1871. godine, u selu Broćanac kod Slunja, podigao je ustanak koji se ubrzo proširio na Rakovicu, Drežnik, Močila, Plaški i okolna mjesta. Glavno središte pobune bilo je upravo u Rakovici, pa je taj povijesni događaj poznat kao Rakovički ustanak.
Kvaternik je vjerovao da će ovaj čin probuditi nacionalnu svijest i potaknuti širu pobunu protiv austro-ugarske vlasti. Međutim, nadmoćne carske snage brzo su ugušile ustanak, a narod koji je stao uz Kvaternika bio je izložen teškim odmazdama.

Među revolucionarimanajistaknutijisu: Vjekoslav Bach, Petar Vrdoljak i Ante Rakijaš.

Mučenička smrt i neugasla ideja

Dana 11. listopada 1871. godine, u Ljupča planini, dr. Eugen Kvaternik upao je u zasjedu. Ubijen je, a njegovo tijelo svučeno, opljačkano i bačeno u jarak u Rakovici. Umro je kao mučenik za Hrvatsku, ostavivši iza sebe snažnu poruku – da se sloboda ne traži, već osvaja.

Njegova ideja o hrvatskoj državnosti, prožeta vjerom u vlastitu snagu naroda, preživjela je desetljeća i postala duhovni temelj borbe za neovisnost koja se ostvarila tek više od stoljeća kasnije, u Domovinskom ratu.
Kvaternikovo ime i danas nosi težinu domoljubne hrabrosti i odanosti idealu slobode.

Foto naslovnice: Ilustracija napravljena pomoću umjetne inteligencije



Odgovori