Mobilne aplikacije

Svako drugo dijete u Hrvatskoj izloženo neprimjerenom sadržaju na internetu: Stručnjaci upozoravaju na rast digitalne ovisnosti

Nove obavijesti

SPLIT, 8. listopada 2025. – Novo istraživanje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Hrvatskog Telekoma otkriva alarmantne podatke: čak 40 posto hrvatskih 13-godišnjaka provodi više od tri sata dnevno na internetu, a vikendom taj se broj penje na više od 60 posto. Stručnjaci upozoravaju kako su vidljivi sve češći znakovi digitalne ovisnosti, gubitka koncentracije i porasta anksioznosti među djecom i mladima.

Dok djevojčice najviše vremena provode na društvenim mrežama, dječaci češće biraju videoigre. Iza te statistike, međutim, krije se zabrinjavajuća slika – mnogi od njih teško prekidaju korištenje uređaja i osjećaju tjeskobu kada nisu „na mreži“, upozoravaju istraživači.

Opasni sadržaji i manipulacija influencerima

Specijalistica za prava djece Lana Roje Miličević ističe kako problem nije samo količina vremena, već i kvaliteta sadržaja kojem su djeca izložena.

“Djeca sve češće nailaze na cyberbullying, seksualne i nasilne sadržaje, manipulacije influencera i reklama te dezinformacije i lažne ideale o izgledu, uspjehu i popularnosti”, upozorava Roje Miličević.

Prema istraživanju EU Kids Online – Hrvatska, više od polovice djece primilo je uvredljivu ili neprimjerenu poruku, dok trećina mladih komunicira s nepoznatim osobama putem interneta. Još je zabrinjavajuće da je svaki četvrti tinejdžer osobno upoznao nekoga koga je prethodno poznavao samo online.

Umjetna inteligencija – novi izazov za djecu i roditelje

Roje Miličević naglašava kako razvoj umjetne inteligencije otvara i nova područja rizika:

Djeca koriste alate umjetne inteligencije za učenje, ali i za varanje na školskim zadacima te za izradu lažnih slika i videa. To donosi ozbiljne etičke i odgojne izazove.”

Zbog toga je, dodaje, ključno da i djeca i roditelji razvijaju kritički odnos prema medijima i sadržaju koji konzumiraju. Dostupne su brojne aplikacije za roditeljsku kontrolu, besplatne savjetodavne linije i edukativni programi koji pomažu u pravilnom usmjeravanju djece u digitalnom svijetu.

Internet kao alat – od korisnog do opasnog

Moramo osvijestiti da smo mi ti koji internetu dajemo predznak, dobar ili loš. Internet je samo alat koji pojačava ono što u njega unosimo – znatiželju ili površnost, suosjećanje ili podjele,” poručuje Roje Miličević.

Ako se djecu uči kritičkom razmišljanju, internet postaje vrijedan alat za učenje i razvoj. No, ako im se dopusti da „klikaju bez razumijevanja“, pretvara se u zamku površnosti, manipulacija i lažnih vrijednosti.

Nedostatak medijske pismenosti u školama

Roje Miličević posebno naglašava kako je medijska pismenost u hrvatskim školama još uvijek nedovoljno razvijena, unatoč snažnom utjecaju digitalnih medija na mlade.

Zbog toga su nužne dodatne edukacije, poput projekta ‘Like za mudar klik’, koji provodi Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata Split. Projekt je namijenjen učenicima osnovnih škola i stručnom osoblju te im pomaže da prepoznaju rizike interneta i razviju odgovorno ponašanje u digitalnom okruženju.”

Stručnjaci se slažu – digitalni svijet više nije “opcija”, već sastavni dio djetinjstva. Upravo zato je od presudne važnosti da roditelji, nastavnici i institucije zajednički rade na razvijanju digitalne pismenosti i emocionalne zrelosti djece. Jer internet sam po sebi nije ni dobar ni loš – on je ogledalo društva koje ga koristi.

Izvor: Hina Foto: PV/ Ilustracija



Odgovori