ZAGREB, 15. kolovoz 2025. –Kvaliteta uvjeta u kojima osobe lišene slobode izdržavaju kaznu zatvora izravno utječe ne samo na poštivanje njihovih temeljnih prava, nego i na šire procese resocijalizacije i reintegracije u društvo. Stručnjaci upozoravaju kako pitanje zatvorskih uvjeta nije isključivo pravna problematika, već i složeno društveno pitanje koje obuhvaća etičke, zdravstvene i socijalne aspekte. Ipak, učinkovitost zatvorskog sustava i dalje ostaje „ružno pače“ kaznenopravnog područja, često bez dovoljno političke volje za sustavno rješavanje problema.
Republika Hrvatska, potpisnica Konvencije protiv mučenja i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava, obvezala se osigurati standarde koji prate suvremena humanistička načela. No, brojni izvještaji pučke pravobraniteljice i Europskog odbora za sprječavanje mučenja (CPT) redovito ukazuju na iste probleme: prenapučenost zatvora, neadekvatne uvjete smještaja, otežan pristup zdravstvenoj skrbi, nedostatak obrazovnih i radnih programa te manjak podrške procesu resocijalizacije.
Ljetni mjeseci dodatno pogoršavaju situaciju.
Nesnosne ljetne vrućine u kombinaciji s prenapučenošću hrvatskih zatvora ozbiljno ugrožavaju zdravlje i dostojanstvo osoba lišenih slobode, ali i otežavaju rad zatvorskog osoblja. Najteže je, upozorava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, starijim zatvorenicima te onima koji boluju od kroničnih bolesti i uzimaju redovitu terapiju.
Prema njezinim riječima, tijekom posljednjeg obilaska Zatvora u Zagrebu uočeno je da je više od 40 posto zatvorenika starije životne dobi ili da boluje od dijabetesa, problema s krvnim tlakom, astme i drugih kroničnih bolesti. U takvim uvjetima, prenapučenost dodatno pojačava negativan utjecaj vrućine.
„Zamislite da ste 22 sata dnevno zatvoreni u pregrijanoj prostoriji od dvadesetak četvornih metara, s još osmero ljudi i sanitarnim čvorom u istom prostoru. To nije samo neugodno – to može biti i opasno po zdravlje“, istaknula je pravobraniteljica.
Alarmantne brojke prenapučenosti
Podaci iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu pokazuju da prenapučenost u zatvorskom sustavu raste, a najkritičnija situacija zabilježena je u zatvorima u Zadru (211 %), Karlovcu (205 %) i Varaždinu (195 %), gdje je broj zatvorenika gotovo dvostruko veći od kapaciteta.
Nedavnim nenajavljenim posjetom zagrebačkom zatvoru izmjerena je temperatura od 30 °C, što je više nego prijašnjih godina. Iako je vlažnost zraka bila niža nego ranije – zahvaljujući ugradnji rešetki na vratima soba koje omogućuju bolju cirkulaciju zraka – vrućine i dalje ostaju problem. Tada je izmjereno 28 stupnjeva Celzijevih, ali je vlažnost zraka, koja vrućinu čini težom i opasnijom za zdravlje, bila čak 70 posto.
U pojedinim kaznenim tijelima uvedene su određene olakšice poput hladnjaka u sobama ili hodnicima, klima uređaja u hodnicima te češćeg tuširanja zatvorenika. Međutim, Pravilnik o standardima smještaja i prehrane zatvorenika i dalje propisuje samo minimalne zimske temperature (22 °C danju, 15 °C noću), dok gornja granica ljetnih temperatura nije regulirana. Pravobraniteljica smatra da bi takvo pravilo bilo nužno uvesti.
Utjecaj vrućine i na sigurnost
Visoke temperature ne pogađaju samo zatvorenike, već i pravosudne policajce i ostale zaposlenike. Iz Sindikata policije Hrvatske poručuju da rad u pregrijanim, slabo ventiliranim prostorijama otežava svakodnevne zadatke i povećava rizik od zdravstvenih tegoba.
Ministarstvo najavljuje ulaganja
Iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije potvrdili su da su svjesni problema te najavili konkretne korake. Trenutačno se izrađuje projektna dokumentacija za sva kaznena tijela, s planom ugradnje novih ili modernizacije postojećih sustava klimatizacije, grijanja i ventilacije.
Za rekonstrukciju objekata u 2025. godini, uključujući i klimatizaciju, u državnom proračunu osigurano je približno 7,7 milijuna eura. Ministarstvo poručuje da će preporuke pučke pravobraniteljice biti provodene postupno, s ciljem poboljšanja uvjeta boravka zatvorenika i rada zatvorskog osoblja.
„Cilj nam je stvoriti uvjete koji su primjereni, sigurni i u skladu sa standardima ljudskih prava – i za zatvorenike i za zaposlenike“, poručili su iz Ministarstva.
Iako najavljena ulaganja predstavljaju korak naprijed, ostaje otvoreno pitanje hoće li se na vrijeme postići standardi koji će osigurati dostojanstvene uvjete boravka osobama lišenim slobode, ali i zaštititi zdravlje onih koji svakodnevno rade iza zatvorskih zidina.
Izvor: Hina Foto: hchr.org.mx
- Odbor za Ustav pokrenuo postupak za izbor troje sudaca Ustavnog suda
Izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske ponovno je u središtu ustavno-pravnog i političkog života zemlje. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora,… Pročitaj više: Odbor za Ustav pokrenuo postupak za izbor troje sudaca Ustavnog suda - Svečanost u Zagrebu povodom 35 godina Zbora narodne garde
Ministar Tomo Medved pozvao branitelje i građane na obilježavanje pod nazivom “35 godina Domovini vjerni – iz Zbora narodne garde rođena je sloboda”. Središnji… Pročitaj više: Svečanost u Zagrebu povodom 35 godina Zbora narodne garde - Krvavi svibanj 1992. godine: Tragedija Orahovačke bojne u Modriči i herojstvo stranih dragovoljaca na južnom bojištu
Kako se ratna stihija rasplamsavala, svibanj 1992. godine donio je premještanje težišta sukoba na područje Bosne i Hercegovine, koje je postalo poprište najbrutalnijih konvencionalnih… Pročitaj više: Krvavi svibanj 1992. godine: Tragedija Orahovačke bojne u Modriči i herojstvo stranih dragovoljaca na južnom bojištu - Ban Josip Jelačić: Velikan koji je stvorio naciju
Ban Josip Jelačić i njegova povijesna ostavština ponovno dolaze u fokus javnosti na dan 20. svibnja, kada obilježavamo obljetnicu njegove smrti 1859. godine u… Pročitaj više: Ban Josip Jelačić: Velikan koji je stvorio naciju - Dogovorena cjelovita obnova katedrala u Đakovu i Osijeku
Obnova katedrala u Đakovu i Osijeku, dvaju najvažnijih sakralnih i kulturnih spomenika Slavonije, kreće u realizaciju. Na radnom sastanku održanom u Đakovu, ministrica kulture… Pročitaj više: Dogovorena cjelovita obnova katedrala u Đakovu i Osijeku - Identificirane tri vukovarske žrtve s Petrovačke dole: Hrvatska traga za još 1.725 osoba
Novi korak prema istini o vukovarskim žrtvama: Identificirani branitelji Bataković i Bilušić te civilna žrtva Zorka Jeger – Republika Hrvatska još uvijek traga za… Pročitaj više: Identificirane tri vukovarske žrtve s Petrovačke dole: Hrvatska traga za još 1.725 osoba - Zločin zbog kojeg Hrvatska mora stati: Spis u ladici platio je životom 19-godišnjeg mladića.
Tragedija u Drnišu nadilazi okvire uobičajene crne kronike i stoji kao stravičan spomenik birokratskoj apatiji. Dok tisuće građana u 19 minuta šutnje prosvjeduju protiv… Pročitaj više: Zločin zbog kojeg Hrvatska mora stati: Spis u ladici platio je životom 19-godišnjeg mladića. - Od simbola državnosti do komunalnog otpada: Sramota na zagrebačkom Mirogoju
Hrvatska zastava, naš najveći nacionalni ponos i simbol državnosti, sramotno je odbačena na odlagalištu otpada na zagrebačkom Mirogoju. Šokantna fotografija koju nam je proslijedio… Pročitaj više: Od simbola državnosti do komunalnog otpada: Sramota na zagrebačkom Mirogoju - Zastupnik DP-a Ivica Kukavica u Saboru: “Neprocesuiranje ratnih zločina i apsurdi pravosuđa iskrivljavaju istinu o Domovinskom ratu”
ZAGREB – Zastupnik Domovinskog pokreta (DP) Ivica Kukavica danas je u Hrvatskom saboru oštro upozorio na problem neprocesuiranja ratnih zločina, apsurde unutar hrvatskog pravosuđa… Pročitaj više: Zastupnik DP-a Ivica Kukavica u Saboru: “Neprocesuiranje ratnih zločina i apsurdi pravosuđa iskrivljavaju istinu o Domovinskom ratu” - Sabor minutom šutnje odao počast tragično preminulom maturantu iz Drniša
Luka Milovac, 19-godišnji maturant iz Drniša čiji je mladi život stravično prekinut tijekom dostave pizze, danas je ujedinio zastupnike u tuzi. Hrvatski sabor minutom… Pročitaj više: Sabor minutom šutnje odao počast tragično preminulom maturantu iz Drniša - Referendum 1991.: Kako je u sjeni rata ispisana hrvatska neovisnost
Danas se prisjećamo jednog od najvažnijih dana u modernoj hrvatskoj povijesti. U jeku iscrpljujućih i naizgled bezizlaznih pregovora o razrješenju državne krize unutar tadašnje… Pročitaj više: Referendum 1991.: Kako je u sjeni rata ispisana hrvatska neovisnost
