U Kninu Obilježena 30. Obljetnice Vojno-redarstvene Operacije "Oluja"

KNIN, 5. kolovoza 2025. – Uz visoki protokol, duboki pijetet i tisuće građana iz svih krajeva Hrvatske, u Kninu je svečano obilježena 30. obljetnica Vojno-redarstvene operacije “Oluja”, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja. Tradicionalna budnica ulicama grada označila je ranojutarnji početak obilježavanja, dok će cjelodnevni program kulminirati večernjim koncertom i vatrometom.

Grad Knin zasjao je u posebnome ruhu. Hrvatske zastave vijore se sa svakog balkona, a tisuće ljudi, već od 6 sati ujutro, slijevale su se prema simbolu hrvatske slobode. Među njima su brojni branitelji, mladi, obitelji s djecom, a uz glavne prometnice održan je Taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja, otvoren za javnost.

U 8:45 sati, kod spomenika “Hrvatske pobjede Oluja 95” na Trgu dr. Ante Starčevića, položeni su vijenci i zapaljene svijeće za poginule hrvatske branitelje. Središnja svečanost nastavila se na stadionu NK Dinara i Kninskoj tvrđavi, gdje je u 9:40 sati započet program podizanja hrvatske zastave, čitanja povjesnice i imena poginulih i nestalih, ispaljivanja plotuna i zvonjave crkvenih zvona.

Prigodni progrm održao se na NK Dinari, na kojem su sudjelovali veliki broj hrvatskih braniteja, te cijelo državni vrh, osim predsjednika Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji je polao svog izaslanika, umirovljenog generala Marijana Marekovića.

Na Kninskoj tvrđavi održala se ceremonija podizanja zastave, uz čitanje 245 imena branitelja koji su poginuli i nestali u Oluji, a tokom cijelog čitanja imena, ispaljivan je počasni pluton, sve zajedno njih 30. Nakon svečanog programa, u 12 sati u Crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta služena je sveta misa, koju je predvodio zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša.

Svoje govore tom prilikom uputili su najviši državni dužnosnici. Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković poručio je da je “Oluja” bila povijesni preokret i najveći kopneni boj u Europi nakon Drugog svjetskog rata, koji je slomio velikosrpsku agresiju i omogućio mir i reintegraciju Podunavlja. Istaknuo je kako je to bio trenutak nacionalne snage koja ne porobljuje, već oslobađa, ne prijeti, već štiti, te dodao da se mir ne osvaja jednom, nego se čuva svakoga dana.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je kako je pobjeda u Oluji jedna od najsjajnijih epizoda hrvatske povijesti te pozvao na trajno čuvanje uspomene i istine o Domovinskom ratu, s posebnim poštovanjem prema obiteljima poginulih i nestalih branitelja.

Ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan rekao je da ova veličanstvena obljetnica simbolizira cjelovitost teritorija i slobodu hrvatskog naroda, a predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić naglasio je kako sada, 30 godina nakon pobjede, treba graditi pravedno i radno društvo, neopterećeno politikantskim podjelama.

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava upozorio je da se tragedija rata ne bi dogodila da smo 1991. imali vojsku kakvu imamo danas, pozvavši na jačanje i ponos prema Oružanim snagama.

Watch this video on YouTube

Na stadionu NK Dinara i ulicama Knina okupljenima su se obratili i predstavnici braniteljskih udruga, koji su uputili snažne poruke sjećanja, ponosa i opomene. Istaknuto je da Oluju i Domovinski rat ne smijemo prepustiti zaboravu ni krivotvorenju. Poručeno je da hrvatski branitelji ne pripadaju nikakvim bivšim režimima, nego su ispisali najčasnije stranice hrvatske povijesti. Pozvali su na uvođenje temeljne vojne obuke, jačanje obrambenih kapaciteta te odgovornost svih da čuvaju mir, slobodu i neovisnost.

Premijer Plenković naglasio je i da Hrvatska očekuje od Beograda potpunu suradnju u rješavanju pitanja nestalih osoba, poručivši da bez pune istine nema iskrenih odnosa ni europske budućnosti.

Predsjednik Republike Zoran Milanović ove je godine, nakon odavanja počasti poginulim braniteljima, prepustio govor u središnjem dijelu programa svojem izaslaniku i savjetniku za branitelje, umirovljenom generalu-pukovniku Marijanu Marekoviću. Kao ratni zapovjednik u VRO “Oluja”, Mareković je u emotivnom govoru podsjetio na žrtvu hrvatskih branitelja i veličinu same operacije.

“Danas, kada obilježavamo 30. obljetnicu veličanstvene Oluje, prisjećamo se s dubokim poštovanjem svih suboraca koji su položili živote za slobodu i neovisnost Hrvatske. Njihova žrtva nas obvezuje da nikada ne zaboravimo cijenu slobode i da ju svakodnevno čuvamo”, poručio je Mareković.

Istaknuo je kako je Oluja, osim što je oslobodila okupirani hrvatski teritorij, otvorila put i drugim operacijama hrvatskih snaga u BiH, koje su donijele mir i nadu narodima Bosne i Hercegovine. Posebno je istaknuo značaj svečanog vojnog mimohoda koji je pokazao snagu, raznolikost i jedinstvo Hrvatske.

“Bez sigurnosti nema slobode ni ostvarenja ideala za koje su poginuli branitelji dali živote. Sigurnost jest skupa, ali bez nje nema budućnosti”, naglasio je.

U Uredu predsjednika dodatno su pojasnili kako predsjednik Milanović smatra da je primjereno da upravo jedan od zapovjednika Oluje, general Mareković, govori na ovom velikom jubileju. Milanović je, kao i svake godine, položio vijenac kod Spomenika hrvatske pobjede “Oluja 95”.

Saborski zastupnik Arsen Bauk (SDP), član saborskog Odbora za obranu, istaknuo je da je Oluja bila ključni trenutak u uspostavi suvereniteta Republike Hrvatske, te da je kasnijom mirnom reintegracijom Podunavlja teritorijalna cjelovitost Hrvatske zaokružena.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić uputio je snažnu poruku:

“Operacija Oluja velika je i povijesna pobjeda Hrvatske vojske i hrvatskog naroda. Nakon četiri godine velikosrpske agresije, Hrvatska vojska oslobodila je teritorij i učinila Domovinu slobodnom. Nikada nismo bili agresori, nismo otimači. Branili smo svoje i obranili smo ga.”

Anušić je naglasio da se Hrvatska vojska ne modernizira kako bi bila prijetnja, nego kako bi jamčila da se agresija nikada ne ponovi. “Mimohod je pokazao da vojska pripada hrvatskom narodu, bez podjela.”

Načelnik Glavnog stožera OSRH, general-pukovnik Tihomir Kundid, poručio je kako je Oluja simbol hrabrosti i ostvarenja dugog sna o slobodnoj Hrvatskoj:

“Naša je obveza čuvati uspomenu na poginule, nestale i preminule hrvatske branitelje. Njihovom hrabrošću stvorena je moderna Hrvatska.”

Posebno emotivno bilo je prisjećanje Jasmina Hadžića i Marija Bilača, pripadnika Sedme gardijske brigade, koji su 1995. godine podigli hrvatsku zastavu nad Kninom. Hadžić je istaknuo kako tada nisu bili svjesni povijesnog značaja tog čina, dok je Bilač naglasio da su roditelji tada bili više u strahu nego svjesni veličine onoga što se događa.

“Poručujem mladima: čuvajte mir, jer mir je neprocjenjiv. Držite se vrijednosti za koje smo se mi borili”, rekao je Bilač.

Watch this video on YouTube

Umirovljeni pukovnik Marko Skejo, nekadašnji zapovjednik IX. bojne “Rafael vitez Boban”, na Trgu Ante Starčevića postrojio je svoje suborce, a na njegov pozdrav “Za dom” su uzvratili “Spremni”. Skejo je poručio:

“Taj pozdrav neće nestati, prenosit će se i na djecu i na unuke. Hrvatski narod nije nastao s nama, već puno prije nas, kroz povijest, i mi smo baštinici te tradicije.”

Proslava 30. obljetnice Oluje zaključena je zajedničkim ručkom uz podjelu vojničkog graha za sve okupljene.

Koncert na Trgu dr. Ante Starčevića uz nastup Miroslava Škore i Hrvatske ruže te veliki vatromet zaključit će svečanost. Tijekom dana predviđena je i podjela vojničkog graha.

Cijela Hrvatska danas slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluja”, kojom je u tri dana oslobođeno 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.

Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza 1995 godine u 5 sati, a već do 7.kolovoza Hrvatska je vojska oslobodila okupirana područja u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Banovini te ih vratila u sastav Republike Hrvatske.

Obljetnica Oluje svake se godine obilježava 5.kolovoza, na dan kada su hrvatski vojnici ušli u Knin, glavni grad samoproglašene paradržave Republike Srpske Krajine (RSK) koja je nakon ljeta 1995. svedena na područja u istočnoj Slavoniji, uz granicu sa Srbijom, a koja su Hrvatskoj vraćena nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998.godine.

Operacija Oluja pokrenuta je tri mjeseca nakon operacije Bljesak kojom je Hrvatska vratila kontrolu nad zapadnom Slavonijom te nakon što su predstavnici RSK odbili svaku mogućnost mirnog rješenja, uključujući i plan Z4. Njome je okončan rat u Hrvatskoj tijekom kojeg su vojne snage RSK, potpomognute vojnom i financijskom podrškom iz Beograda, napale i srušile brojne gradove i sela te protjerale nesrpsko civilno stanovništvo.

Uz Knin, operacijom Oluja oslobođeni su i Gračac, Obrovac, Korenica, Slunj, Plitvice, Sveti Rok, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Dubica i brojna druga mjesta, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S druge strane, sa spomenutih se područja nakon Oluje iselilo oko 200 tisuća građana, pretežno srpske nacionalnosti, kojima je povratak, prema tvrdnjama nevladinih organizacija, godinama bio otežavan i onemogućavan.

Vojna operacija kojom je oslobođena jedna petina hrvatskog teritorija nije prošla bez ljudskih gubitaka. U Oluji su poginula 174 vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.