Marijana Petir ( 4.10.1975.) i Zvonimir Troskot (5.10.1984.) trenutno pohađaju 28. naraštaj Ratne škole „Ban Josip Jelačić“, najviše vojno-civilne obrazovne institucije u Hrvatskoj, koja obrazuje visoke časnike Oružanih snaga Republike Hrvatske i državne službenike kako bi bili pripremljeni i prepoznati kao ključni provoditelji Strategije nacionalne sigurnosti.
Obrazovanje za sigurnost države
„Nije dovoljno samo imati političku volju kako bismo došli do državnih rješenja kojima će se postići mir, očuvati ljudski život i dostojanstvo te potaknuti razvoj i obnovu. Potrebno je imati i određena specifična znanja“, izjavila je saborska zastupnica Marijana Petir, naglašavajući važnost stručnog pristupa pitanjima sigurnosti i razvoja.
Zvonimir Troskot, saborski zastupnik Mosta, dodao je kako se program sastoji od zahtjevnog teorijskog dijela koji obuhvaća geostrategiju, geopolitiku i strateško razmišljanje. „Taj je dio izrazito zahtjevan. Imamo i terensku nastavu, a koliko sam shvatio, idemo i u NATO. Čak i američki pristup studiranju, gdje se studenti moraju detaljno pripremati za svako predavanje, ovdje se jasno osjeti“, rekao je Troskot.
Ratna škola „Ban Josip Jelačić“ ustrojena je odlukom Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH 25. lipnja 1998. godine. Škola obrazuje visoke časnike i državnike iz Hrvatske i inozemstva za sudjelovanje u procesu donošenja strateških odluka u području obrane i nacionalne sigurnosti, na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Prijedlog za njihov upis uputio je predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, a odobrio ga je ministar obrane, Ivan Anušić. U ovom naraštaju ukupno je 12 polaznika.
Tko može upisati Ratnu školu
Vojna izobrazba u Hrvatskoj provodi se kroz četiri razine – od temeljne časničke do Ratne škole, koja je vrhunac sustava profesionalnog razvoja. Da bi kandidat bio upućen na ovu četvrtu razinu, mora imati čin pukovnika i završen najmanje diplomski studij, te najmanje tri godine iskustva u tom činu.
U aktualnom, 28. naraštaju Ratne škole, ukupno je 12 polaznika, među kojima su Petir i Troskot ( tri pripadnika Oružanih snaga RH, četiri pripadnika oružanih snaga partnerskih zemalja te pet polaznika iz drugih državnih tijela Republike Hrvatske) . Iz MORH-a su potvrdili da njih dvoje nisu zauzeli mjesta pripadnika Oružanih snaga, jer se broj vojnih polaznika ionako smanjuje. Program za ovu generaciju procijenjen je na oko 100 tisuća eura, što financiraju hrvatski građani. Kapacitet pohađanja polaznika po naraštaju je 16.
Zaista broj čanika koji po postojećim zakonu mogu biti upučeni u Ratnu školu je vrlo mali, jer su to u prošlim zakonima o izobrazbi sveli na godine života, a to znači, da danas postoji veliki broj pukovnika i brigadira koji nemaju uvijete da bi išli u Ratnu školu, jer po postojećem zakonu i pravilnicima ne mogu biti stariji od 47. godina za pukovnika, odnosno, 49. za brigadira.
U prošlom, 27. naraštaju škole, sudjelovalo je 11 polaznika – šest iz Hrvatske i pet iz partnerskih zemalja poput BiH, Sjeverne Makedonije, Kosova i Slovenije. Ratna škola tako već godinama ima i međunarodnu dimenziju, a njezini su polaznici visoki dužnosnici i časnici koji sudjeluju u oblikovanju sigurnosnih politika svojih država.
Dakle, sama izobrazba Ratne škole je uglavnom o teoriji strategije, međunarodnih odnosa, međunarodne i nacionalne sigurnosti, geopolitike i geostrategije, strateškog vodstva, vojne strategije i vojnih operacija, umijeća ratovanja te obrambene politike. Koliko je to bitno za Saborske zastupnike? Ipak, zastupnici imaju mandat na 4 godine a nakon toga pitanje je da li će građani potvrditi njihov mandat. Ulaganje, kako iz MORH-a poručuju, usmjerena su na mlade naraštaje, a zastupnica Petir ima 50 godina, dok je Troskot nešto mlađi, 41 godinu, i to bez ikakve vojne izobrazbe.
U Zakona o službi u Oružanim snagama, stoji kako se na izobrazbu u Ratnu školu mogu poslati i državni službenici, što u ovom slučaju zastupnici to nisu. U istom Zakonu, u članku 84. stavak 5. definirano je “Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti mogu uputiti i službenici iz Ministarstva obrane i drugih tijela državne vlasti koji su u državnoj službi proveli najmanje deset godina.”
Ono što je MORH godinama zanemarivao je upravo taj kadar, sljed dočasnika i časnika, kako djelatnih, a ponajviše onih pričuvnih vojnika kojima je Zakon o izobrazbi omogučena izbrazba putem posebnog proglama, koja do danas nije zaživjela.
Što je s razvrstanom pričuvom ?
Dok Ratnu školu pohađaju Troskot i Petir, koji nemaju dodirnih točaka s vojskom, velik broj građana koji žele doprinijeti obrambenoj sigurnosti i redovito se javljaju na pozive u pričuvu, nemaju mogućnosti proći ni osnovnu izobrazbu. Njih se često postavlja na visoke dočasničke i časničke dužnosti bez formalnog školovanja.
Na upit o mogućnosti otvaranja programa za građane u pričuvnim pukovnijama, MORH je službeno odgovorio: „Ministarstvo obrane i Oružane snage Republike Hrvatske u skladu s Pravilnikom o vojnim izobrazbama pričuvnih dočasnika i časnika (NN 48/2024) razrađuju upute za privlačenje, selekciju i odabir kandidata te definiraju međusobna prava i obveze. Dinamika provedbe izobrazbi prilagođavat će se temeljnim vojnim osposobljavanjem, a primarna je usredotočenost na privlačenje i osposobljavanje novih razvrstanih pričuvnika, s mogućnošću dugogodišnje uporabe u službi i eventualnog zaposlenja u djelatnom sastavu.“ – dakle, planom i program pričuva se stvara od budučih naraštaja, a generacije koje su bili u ratu, pa poslije nastavili raditi u civilnom sektoru, a ostali vjerni i odani služeći u pričuvi, Hvala na odazivu ali više nam niste potrebni.
Ako se ovaj slučaj promatra iz perspektive onih kojima vojska, pričuva ili domoljublje nisu osobito bliski, sve može izgledati pomalo simpatično — političari u učionicama Ratne škole, među uniformama i strategijama. No, ako se na to gleda srcem onih koji još uvijek nose onu iskrenu domoljubnu žilu, onu spremnost „za domovinu dati život ako zatreba“, tada cijela priča poprima mnogo ozbiljniji ton.
Jer, iako smo vjerovali da je doba političkog „petljanja“ u razvoj Hrvatske vojske davno iza nas, ovakvi primjeri pokazuju da vojnim sustavom i dalje upravljaju ljudi koji su, prije svega, političari – bez one istinske, žive „žilavosti“ koja bi trebala kucati u svakome tko odlučuje o sigurnosti i obrani naše domovine.
Foto naslovnice: HKoV
- Papa Lav XIV. u Angoli: „Zacijelite rane rata i gradite budućnost na temelju nade“
U snažnom obraćanju u Angoli, papa Lav XIV. pozvao je na zacjeljivanje rana građanskog rata, osudio korupciju i molio za mir u Ukrajini pred 100.000… Pročitaj više: Papa Lav XIV. u Angoli: „Zacijelite rane rata i gradite budućnost na temelju nade“ - Ruševo: Sjećanje na žrtve komunističkog terora iz 1945.
U organizaciji udruge građana “Put, istina i život”, u Ruševu je svečano i dostojanstveno obilježena 81. obljetnica sjećanja na nedužne žrtve komunističkog terora. Počast stradalim… Pročitaj više: Ruševo: Sjećanje na žrtve komunističkog terora iz 1945. - Bitka za Odžak: Tajna posljednje bitke u Europi
Dok je Europa u svibnju 1945. godine slavila mir i konačni pad Trećeg Reicha, u bosanskoj Posavini ratni pakao tek je dosezao svoj vrhunac. Bitka… Pročitaj više: Bitka za Odžak: Tajna posljednje bitke u Europi - Zločini u Sanskom Mostu: Istina o logorima i dolini patnje
SANSKI MOST – Postoje datumi koji ne označavaju samo protok vremena, već postaju simboli neizrecive boli i ljudskog stradanja. Za stanovnike Sanskog Mosta, svibanj i… Pročitaj više: Zločini u Sanskom Mostu: Istina o logorima i dolini patnje - Eskalacija: Iran zatvara Hormuški tjesnac, Trump protiv ucjena
Napetosti između SAD-a i Irana ponovno su na vrhuncu nakon izvješća o napadima na komercijalne brodove. Ključni globalni plovni put, Hormuški tjesnac, ponovno je zatvoren… Pročitaj više: Eskalacija: Iran zatvara Hormuški tjesnac, Trump protiv ucjena - Veliki prosvjed u Zagrebu: Traže se veće plaće i mirovine
Deseci tisuća građana, radnika, studenata i umirovljenika ispunili su zagrebački Trg bana Jelačića na prosvjedu “Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”, tražeći od Vlade… Pročitaj više: Veliki prosvjed u Zagrebu: Traže se veće plaće i mirovine - Podno Tulovih greda otkrivena spomen-ploča sedmorici pripadnika 133. brigade HV-a
Na strateškoj točki obrane Hrvatske, podno mitskih Tulovih greda, svečano je otkrivena spomen-ploča u čast sedmorici pripadnika 133. brigade HV-a Otočac. Junaci koji su svoje… Pročitaj više: Podno Tulovih greda otkrivena spomen-ploča sedmorici pripadnika 133. brigade HV-a - Najbolje ekipe mladih Crvenog križa pokazale impresivno znanje i vještine spašavanja života
Prva gimnazija u Osijeku ugostila je pravi “festival humanosti” – 15. Međužupanijsko natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog križa. Više od stotinu osnovnoškolaca i srednjoškolaca suočilo se… Pročitaj više: Najbolje ekipe mladih Crvenog križa pokazale impresivno znanje i vještine spašavanja života - Dalj 1992. – Istina o progonu: Dan kada su mještani preko minskih polja krenuli u neizvjesnost
Na prvi pogled, Dalj djeluje kao idilično slavonsko selo, zagrljeno moćnim Dunavom, u kojem priroda šapće priču o miru i plodnosti. No, ispod te vinske… Pročitaj više: Dalj 1992. – Istina o progonu: Dan kada su mještani preko minskih polja krenuli u neizvjesnost - Dan Općine Petrijevci: 33 godine razvoja i ulaganja u ljude
PETRIJEVCI, 17. travanj 2026. – U petak, 17. travnja, svečanim programom proslavljena je 33. obljetnica osnutka Općine Petrijevci. Obilježavanje Dana Općine započelo je odavanjem počasti… Pročitaj više: Dan Općine Petrijevci: 33 godine razvoja i ulaganja u ljude
