U najnovijem izdanju emisije Pleter , Filip Kuštro ugostio je Pavla Kalinića, stručnjaka za nacionalnu sigurnost i međunarodne odnose, koji je iznio niz oštrih ocjena o stanju i budućnosti Europske unije te položaju Hrvatske unutar nje.
Na pitanje može li se Europska unija usporediti s bivšom Jugoslavijom pred raspadom, Kalinić je rekao da postoje ozbiljne sličnosti. „Kao i u Jugoslaviji, najnetalentiraniji kadrovi šalju se u Bruxelles. Pogledajte tko vodi Europsku komisiju – Ursula von der Leyen nije izabrana nego postavljena. Europski parlament, u kojem zastupnici imaju minutu-dvije za govor, služi uglavnom tome da ljudi tamo zarade plaću, a ne da stvarno odlučuju“, poručio je.
Kalinić je istaknuo kako je izlazak Velike Britanije iz EU jasan signal da Unija ima duboke strukturne probleme. „Britanci su bili među osnivačima, ali su otišli. Znali su nešto što drugi nisu. Oni su u Uniju ušli s funtom i s funtom izašli. Hrvatska je, naprotiv, požurila uvođenjem eura i time izgubila dio svog monetarnog suvereniteta“, naglasio je.
Podsjetio je da su Poljska, Češka i Mađarska, iako članice EU, zadržale vlastite valute upravo kako bi zadržale neovisnost u gospodarskim odlukama. „U trenutku kad smo se odrekli kune, izgubili smo alat kojim smo mogli utjecati na vlastitu ekonomiju. Danas se s pravom pitamo – koja je uopće svrha Hrvatske narodne banke ako više o ničemu ne odlučuje?“, rekao je Kalinić.
Govoreći o stanju u hrvatskom gospodarstvu, Kalinić je upozorio na prevelik broj županija i općina, što, kako je rekao, „služi samo za uhljebljivanje kadrova i održavanje političkih struktura na vlasti“. Posebno je naglasio uništavanje industrije i poljoprivrede.
„Kada smo uveli kunu, precijenili smo njezinu vrijednost i time pogodovali uvoznom lobiju koji je uništio domaću proizvodnju. Danas u trgovačkim centrima gotovo da nema polica s hrvatskim proizvodima. Uvoz je preplavio tržište, a domaći proizvođači se guše. Hrvatska bi mogla hraniti četiri ili pet puta više nego što ih ima, a mi danas proizvodimo hranu tek za dva milijuna stanovnika“, upozorio je Kalinić.
Kao ilustraciju propasti industrije naveo je primjer nekadašnjeg gospodarskog ponosa – brodogradnje, ali i gradova poput Osijeka, koji su, kako kaže, „od snažnih industrijskih središta postali simboli gospodarskog pada“.
Kalinić je poručio da Europska unija može opstati samo ako se vrati svojim izvornim načelima suradnje suverenih država, a ne centraliziranog birokratskog sustava koji, kako kaže, „iz dana u dan gubi dodir s realnošću i interesima vlastitih građana“.
SLAVONIJA, DEMOGRAFIJA I NESIGURNOST DRŽAVE: “Hrvatska gubi ljude, gospodarstvo i obrambenu snagu”
U razgovoru o stanju u državi, demografskim problemima i sigurnosnim izazovima, istaknuto je nekoliko zabrinjavajućih činjenica o Hrvatskoj danas – od zapuštene Slavonije i industrijske stagnacije, do nesređenog sustava obrane i političke korupcije koja već desetljećima potkopava povjerenje građana.
Kalinić je podsjetio kako je Hrvatska 1991. godine imala više od 4,7 milijuna stanovnika, uz veliki povratak iseljenika iz Australije, Njemačke, Italije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Slovenije. “Da smo imali uravnotežen natalitet i mortalitet, danas bismo trebali imati najmanje 5,7 milijuna stanovnika. No, stvarnost je porazna – u zemlji živi manje od 2.8 milijuna ljudi. Nedostaje nam više od 1.9 milijuna Hrvata. Tko će to nadoknaditi?”, upozorio je.
Posebno je istaknuo kako su Slavonija i mnogi dijelovi Hrvatske zapušteni i prazni: “U Italiji, s obje strane autoceste, vidite obrađena polja i hale. Kod nas – šikara i napuštene zgrade. Sve što je moglo biti industrija, propalo je, a birokracija uništava svaku inicijativu. Za građevinsku dozvolu čekate dvije, tri godine. Sustav korupcije je postao pravilo.”
Osvrnuo se i na stanje sigurnosti te obrambene sustave NATO-a, istaknuvši kako “NATO bez Sjedinjenih Država izgleda kao tigar od papira”. Podsjetio je na slučaj ruskog drona koji je 2022. godine pao u Zagrebu. “Letio je preko Rumunjske, Mađarske i Hrvatske, a nitko nije reagirao. Govorili su da je bio u našem zračnom prostoru samo dvije minute, a radar na Sljemenu vidi do Budimpešte. Kako je moguće da nitko nije reagirao?”, pitao je.
Dodao je i kako hrvatsko zrakoplovstvo, unatoč nabavi francuskih Rafalea, još uvijek nema jasno definirane kapacitete: “Ne znamo imaju li ti avioni uopće moderno naoružanje. Na papiru su četvrta generacija, ali tko zna u kakvom su stvarnom stanju.”
Govorio je i o namjernim propustima u infrastrukturnim projektima, poput izgradnje obilaznice kod zračne luke “Franjo Tuđman” u Zagrebu, kojom su, tvrdi, “presječene sve alternativne piste i onemogućeno funkcionalno vojno zrakoplovstvo”.
Posebno je kritizirao višedesetljetnu korupciju i političku zaštitu moćnika:
“Trideset godina traje pljačka i nikome ništa. To je novac svih nas, građana. Kad ćemo se boriti za svoj novac? Nikad. Uvijek isti scenarij – uhvate ih, vrate dio, puste ih, i sve se zaboravi. Kao da pravda u Hrvatskoj vrijedi samo za male ljude.”
Osvrnuo se i na aktualni prekid ugovora Brodogradilišta u Debeljaku s Ministarstvom obrane, nazvavši to “još jednim primjerom državnog nemara i neodgovornosti prema obrambenom sustavu”.
Kalinić se dotaknuo se i suvremenog ratovanja te usporedio hrvatske iskustva iz Domovinskog rata s današnjim sukobima u Ukrajini i Gazi:
“Rat danas nije isti kao 1995. godine. Dronovi su postali ključni, ratovi se vode informacijama i tehnologijom. A mi i dalje koristimo vozila iz bivše JNA i zastarjelu opremu. Hrvatska vojska mora ići naprijed – makar kupili jedan F-35, naši piloti bi morali učiti na modernim sustavima.”
Analiza globalne sigurnosti: od Irana i Izraela do Balkana – gdje je Hrvatska u novom poretku moći?
U suvremenom sigurnosnom okruženju, klasični ratni modeli sve više ustupaju mjesto visokoj tehnologiji i borbi na daljinu. Nekada su zrakoplovi mogli slobodno nadlijetati neprijateljske položaje, no danas to više nije moguće, objašnjava Kalinić. Moderna zrakoplovstva koriste projektile i tzv. „leteće bombe“ dometa od nekoliko stotina do nekoliko tisuća kilometara, upravo kako bi izbjegla obaranje.
Zbog toga, upozorava Kalinić, svaka država mora razvijati snažnu protuzračnu obranu, sustave za dronove i antidronsku zaštitu, ali i sposobnost odmazde – odgovor na svaku prijetnju. Kao primjer se navodi nedavni sukob između Irana i Izraela, u kojem je Iran uzvratio projektilima jer se nije mogao ravnopravno nositi u zrakoplovstvu. Njihovi najmoderniji zrakoplovi – MiG-29 – zapravo su ostatak iračke flote prebjegle u Iran nakon američko-britanske intervencije u Iraku.
Usporedno s time, postavlja se i pitanje regionalne vojne ravnoteže. Prema međunarodnim vojnim ljestvicama, Srbija je prestigla Hrvatsku za deset mjesta po pitanju ukupne borbene spremnosti. Dok Srbija prednjači u protuzračnoj obrani, Hrvatska je snažnija u zrakoplovstvu – njezini Rafalei predstavljaju znatno moderniji i sposobniji sustav od srpskih MiG-29 letjelica.
Kalinić podsjeća, tijekom NATO-ova bombardiranja Srbije 1999. godine, svih šest uzdignutih MiG-29 zrakoplova bilo je srušeno, a MiG-21 nije ni korišten u borbi.
Slična utrka u naoružanju odvija se i na Bliskom istoku. Iran danas nastoji ojačati svoje zrakoplovstvo kupnjom kineskih J-10 aviona generacije 4++, koji dolaze posredno, preko Pakistana, kako bi se izbjegao izravan sukob interesa Pekinga i Washingtona.
No, u pozadini svega nalazi se šira geopolitička borba za utjecaj između Sjedinjenih Država i Kine. Američka politika pokušava zadržati globalnu dominaciju, dok Kina prednjači u sedam ključnih tehnoloških područja, a razliku u još tri brzo smanjuje. Ključni adut u toj borbi su poluvodiči – čipovi koje najkvalitetnije proizvodi Tajvan, a zbog čega je otok postao središte globalne tehnološke i sigurnosne napetosti.
Istodobno, svijet svjedoči krizama od Jemena i Sudana do Konga. Francuska, koja je desetljećima vojno djelovala u Maliju, izgubila je utjecaj jer su se na afričkom kontinentu snažno pozicionirali Rusija i Kina – prvi putem plaćeničkih snaga, a drugi kroz ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje.
Dok globalni odnosi klize prema multipolarnom svijetu, i same Sjedinjene Države suočavaju se s unutarnjim nestabilnostima – političkim podjelama, separatističkim tendencijama u Teksasu i Kaliforniji te općim nezadovoljstvom stanovništva.
Zamrznuti sukobi i povijesne istine koje se ponavljaju
Na Balkanu, pak, geopolitičke tenzije nikada nisu potpuno nestale. Bosna i Hercegovina ostaje krhka tvorevina s tri konstitutivna naroda, ali dva entiteta, što analitičari opisuju kao „namjerno dizajniranu nestabilnost“. Republika Srpska zauzima gotovo polovicu teritorija, iako Srbi čine trećinu stanovništva.
Povijesni podsjetnik na plan Z-4, koji je Hrvatskoj nametnut prije Oluje, otkriva koliko je malo nedostajalo da se današnja karta regije oblikuje posve drukčije. Da je taj plan zaživio, Hrvatska bi bila podijeljena na više teritorijalnih jedinica s vlastitim vojskama, valutama i granicama, što bi dugoročno značilo gubitak državnog suvereniteta.
Kalinić smatra kako bi tijesnija federativna povezanost Hrvatske i Bosne i Hercegovine bila dugoročno jamstvo opstanka hrvatskog naroda u BiH i stabilnosti cijele regije. Hrvatska, upozoravaju, mora promišljati svoju geostratešku dubinu, jer od Slavonije do juga Dalmacije ostaje osjetljiva na svaku nestabilnost preko granice.
„Ne možete imati stabilnu državu u kojoj Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva. Hrvati u BiH imaju pravo birati svoje predstavnike. Trenutno uređenje, s tri konstitutivna naroda i dva entiteta, pokazuje da rat nije završen – on je samo zamrznut“, naglašava on, uspoređujući stanje s onim u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu.
Podsjeća i da slične političke napetosti postoje u cijeloj regiji, dok se u Hrvatskoj, kaže, često pokušava skrenuti pozornost s bitnih tema. „Umjesto da se razgovara o pljački i korupciji, kod nas se i dalje raspravlja čiji je djed bio partizan, a čiji ustaša. Ljudi bez obrazovanja danas su doktori znanosti, diplome se kupuju, a institucije šute“, poručuje.
Govoreći o povijesnim paralelama, osvrnuo se i na razdoblje Drugoga svjetskog rata, spominjući kako su i tada „velike sile imale svoje interese, dok su narodi bili samo pijuni“. Naveo je i ulogu britanske i sovjetske obavještajne službe u potpori Titu i Mihailoviću, naglašavajući da su „povijesne činjenice često skrivene od javnosti“.
Prelazeći na suvremene sukobe, posebno na Bliski istok, govornik je podsjetio da korijeni izraelsko-palestinskog pitanja sežu u vrijeme podjele Osmanskog Carstva i tajnog Sykes-Picot sporazuma iz 1916. godine. „Tada su Velika Britanija i Francuska podijelile interesne sfere, a Balfourova deklaracija otvorila je put stvaranju izraelske države. No, mit o ‘narodu bez zemlje’ bio je laž – na tim područjima su stoljećima živjeli Arapi“, ističe.
Osvrćući se na današnje stanje, zaključuje da se „ni stoljeće poslije ratovi ne vode zbog slobode, nego zbog profita“.
„Nije važno koliko je ljudi poginulo – bitno je je li ostvaren gospodarski interes. Svijet koji se hvali napretkom i civilizacijom još uvijek probleme rješava najprimitivnijim metodama – preko žena i djece“, upozorava.
Sigurnosni izazovi Hrvatske i globalni sukobi: “Mi više nismo država, nego kolonija”
Govorio je i o ulozi Izraela, Palestinaca i međunarodne zajednice, tvrdeći da „ni izraelske obavještajne službe nisu mogle ne znati za napad Hamasa“. „Izrael je manji od Vojvodine, sve je pod nadzorom. Tvrdnje da nisu znali jednostavno ne drže vodu“, rekao je.
Dodao je i da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu „rat iskoristio kako bi zaštitio sebe od političkih i pravosudnih problema“.
„Ono što Izrael danas čini može raditi samo zato što iza njega stoje Sjedinjene Američke Države. No, dugoročno, opstanak Izraela ovisi upravo o stvaranju neovisne palestinske države“, poručuje sugovornik, zaključujući da bi „mir bio moguć tek kada bi najveće svjetske sile – SAD, Kina, Rusija i Indija – zajednički garantirale granice i prestanak sukoba“.
Govoreći o Bliskom istoku, istaknuo je da “ono što se sada naziva mirom između Izraela i palestinskih snaga zapravo nije mir, već privremeni prekid”. Ustvrdio je da izraelska vlada već desetljećima vodi politiku u kojoj se “interesi pojedinaca i obitelji stavljaju ispred nacionalnih i humanitarnih vrijednosti”, podsjećajući na brojne palestinske žrtve od 1947. do danas.
Naglasio je i da je Hamas nastao krajem 1980-ih u Gazi, uz posrednu potporu izraelskih obavještajnih službi koje su željele “imati protivnika s kojim se ne može pregovarati”. “S bajonetom možete raditi što hoćete, ali ne možete na njemu sjediti. A Netanyahu je upravo naveo Izraelce da sjednu na bajonet”, poručio je.
No, rasprava se brzo prebacila na stanje u Hrvatskoj. Sugovornik je ustvrdio da je “civilna zaštita u Hrvatskoj – nepostojeća”.
“Vidjeli smo prošle godine, kad se najavljivala poplava na Dunavu – nigdje niste vidjeli civilnu zaštitu. Poslali su vojsku, jer drugih službi jednostavno nema”, rekao je.
Dodao je da je zakon koji je omogućavao gradnju skloništa promijenjen, pa su “garaže postale važnije od sigurnosti građana”. Hrvatska, tvrdi, trenutno ima kapacitet skloništa za tek oko 8 posto stanovništva, bez zaliha hrane i osnovne opreme. “Svaka ozbiljna država ima rezerve hrane za najmanje četiri do pet godina. Hrvatska ima zalihe za 40 dana i to za svega 200 tisuća ljudi”, upozorio je.
Posebno je kritizirao stanje Hrvatske vojske i sustava obrazovanja. “Hrvatska je iz Domovinskog rata izašla s 200 tisuća ljudi pod oružjem, a danas jedva imamo 15 tisuća vojnika. Mladi više ne žele u vojsku ni u policiju. Sustavno smo učeni da budemo mekušci”, kazao je, naglasivši da su “namjerno eliminirani hrvatski branitelji koji su mogli izgraditi snažan obrambeni sustav”.
Osvrnuo se i na djelovanje obavještajnih službi, podsjetivši na izručenje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj. “Mi nismo država, mi smo kolonija. Naše službe nisu formirane kao obavještajne, nego kao servisi tuđih interesa”, poručio je.
U razgovoru se dotaknuo i medija, tvrdeći da “većinu hrvatskih medija kontroliraju strani državljani, ponajviše iz Srbije”. “Mediji služe za zaglupljivanje naroda, za stvaranje dojma da je Hrvatska propala zemlja iz koje treba pobjeći. To je oblik hibridnog rata, a najlakše je kad narod sam poželi otići”, istaknuo je.
Kalinić je upozorio i na slučajeve propadanja strateških resursa – od INE i Janafa do nacionalnih zaliha vode i hrane. “Hrvatska je nekad bila među pet zemalja na svijetu s najvećim vodenim resursima, a danas je sve predano u ruke stranih korporacija. Isto se dogodilo s bankama – tri puta su spašavane javnim novcem, a zatim prodane u bescjenje.”
Zaključno je istaknuo da su “multinacionalne, odnosno transnacionalne kompanije, preuzele ono što je nekoć činilo okosnicu hrvatske neovisnosti – energetiku, vodu i financije”.
“Mi više nemamo Hrvatsku. Sve što smo imali, prodano je i uništeno. I zato, kad govorimo o budućnosti i sigurnosti, moramo početi od temelja – da Hrvatska opet postane država, a ne kolonija”, zaključio je.
Cijeli razgovor možete vidjeti na Youtube kanalu.
- Bitka za Odžak: Tajna posljednje bitke u Europi
Dok je Europa u svibnju 1945. godine slavila mir i konačni pad Trećeg Reicha, u bosanskoj Posavini ratni pakao tek je dosezao svoj vrhunac. Bitka… Pročitaj više: Bitka za Odžak: Tajna posljednje bitke u Europi - Zločini u Sanskom Mostu: Istina o logorima i dolini patnje
SANSKI MOST – Postoje datumi koji ne označavaju samo protok vremena, već postaju simboli neizrecive boli i ljudskog stradanja. Za stanovnike Sanskog Mosta, svibanj i… Pročitaj više: Zločini u Sanskom Mostu: Istina o logorima i dolini patnje - Eskalacija: Iran zatvara Hormuški tjesnac, Trump protiv ucjena
Napetosti između SAD-a i Irana ponovno su na vrhuncu nakon izvješća o napadima na komercijalne brodove. Ključni globalni plovni put, Hormuški tjesnac, ponovno je zatvoren… Pročitaj više: Eskalacija: Iran zatvara Hormuški tjesnac, Trump protiv ucjena - Veliki prosvjed u Zagrebu: Traže se veće plaće i mirovine
Deseci tisuća građana, radnika, studenata i umirovljenika ispunili su zagrebački Trg bana Jelačića na prosvjedu “Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine”, tražeći od Vlade… Pročitaj više: Veliki prosvjed u Zagrebu: Traže se veće plaće i mirovine - Podno Tulovih greda otkrivena spomen-ploča sedmorici pripadnika 133. brigade HV-a
Na strateškoj točki obrane Hrvatske, podno mitskih Tulovih greda, svečano je otkrivena spomen-ploča u čast sedmorici pripadnika 133. brigade HV-a Otočac. Junaci koji su svoje… Pročitaj više: Podno Tulovih greda otkrivena spomen-ploča sedmorici pripadnika 133. brigade HV-a - Najbolje ekipe mladih Crvenog križa pokazale impresivno znanje i vještine spašavanja života
Prva gimnazija u Osijeku ugostila je pravi “festival humanosti” – 15. Međužupanijsko natjecanje mladih Hrvatskog Crvenog križa. Više od stotinu osnovnoškolaca i srednjoškolaca suočilo se… Pročitaj više: Najbolje ekipe mladih Crvenog križa pokazale impresivno znanje i vještine spašavanja života - Dalj 1992. – Istina o progonu: Dan kada su mještani preko minskih polja krenuli u neizvjesnost
Na prvi pogled, Dalj djeluje kao idilično slavonsko selo, zagrljeno moćnim Dunavom, u kojem priroda šapće priču o miru i plodnosti. No, ispod te vinske… Pročitaj više: Dalj 1992. – Istina o progonu: Dan kada su mještani preko minskih polja krenuli u neizvjesnost - Dan Općine Petrijevci: 33 godine razvoja i ulaganja u ljude
PETRIJEVCI, 17. travanj 2026. – U petak, 17. travnja, svečanim programom proslavljena je 33. obljetnica osnutka Općine Petrijevci. Obilježavanje Dana Općine započelo je odavanjem počasti… Pročitaj više: Dan Općine Petrijevci: 33 godine razvoja i ulaganja u ljude - TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u
Nakon što je iranska organizacija za luke i pomorstvo potvrdila otvaranje rute za vrijeme prekida vatre, američki predsjednik Donald Trump oglasio se nizom objava na… Pročitaj više: TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u - Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte!
ZAGREB, 17. travnja 2026. – U burnom završetku saborskog tjedna, zastupnici Marin Miletić i Igor Peternel uputili su oštre optužbe na račun Možemo i SDP-a.… Pročitaj više: Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte!
