SOTIN, 14. listopad 2025. – Komemorativnim skupom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, u Sotinu je obilježena 34. godišnjica agresije JNA i srpskih paravojnih postrojbi na to vukovarsko prigradsko naselje. Tijekom te krvave jeseni 1991. godine od strane pobunjenog dijela stanovništva srpske nacionalnosti, ubijeno je i poginulo 68 hrvatskih branitelja i civila – ljudi koji su ostali u svojim domovima i dali život za slobodnu Hrvatsku.
U središtu mjesta, podno spomen-obilježja posvećenog sotinskim žrtvama, vijence su položili članovi obitelji i rodbine ubijenih, njihovi suborci, članovi braniteljskih udruga, te brojna državna i lokalna izaslanstva.
Počast su odali i predstavnici Grada Vukovara, predvođeni gradonačelnikom Marijanom Pavličekom, koji je istaknuo kako je Sotin neizbrisivi simbol hrvatskog stradanja, ali i nepokolebljive vjere u pravdu i istinu.
“Sotin je simbol stradanja, ali i simbol neugasle vjere u pravdu i istinu. Danas, kada se prisjećamo 68 života koji su nasilno prekinuti, sjećamo se i njihove hrabrosti, dostojanstva i ljubavi prema svom domu. Naša je obveza čuvati njihovu uspomenu i prenositi istinu o Sotinu budućim generacijama, kako njihova žrtva nikada ne bi bila zaboravljena”, poručio je Pavliček.
Na obilježavanju su sudjelovali i brojni dužnosnici, među kojima predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Zlatan Bašić, Damir Markuš, predsjednik sisačko-moslavačke podružnice DP-a, te predstavnici ogranka Domovinskog pokreta grada Vukovara.
🕯 Svi su oni, zajedno s mještanima i braniteljima, položili vijenac i zapalili svijeće u spomen na sotinske žrtve, koje – kako su naglasili – nikada ne smiju biti zaboravljene.
Prošle godine na 33. obljletnicu otkriveno novo spomen-obilježje masovne grobnice “Golubica”
U sklopu obilježavanja 33. obljetnice, nedaleko od sela, u polju zvanom Sotinski atar, otkriveno je novo spomen-obilježje masovne grobnice “Golubica”, drugo po redu na području Sotina.
Spomen-obilježje su svečano otkrili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i Dragica Urukalović, č
Uz niz drugih specifičnosti, masovna grobnica Stara klaonica, Sotin, jedini je primjer gdje su informacije o lokaciji masovne grobnice ustupljene od strane svjedoka koji je neposredno sudjelovao u njenom nastanku. Naime, radi se o izjavi koja je dana u postupku pred Višim sudom u Beogradu, Odjeljenju za ratne zločine, za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Sotinu i to protiv Žarka Miloševića (optužen i temeljem iskaza postaje optuženik-suradnik), Dragana Mitrovića, Dušana Lončara, Mirka Opatičića i Miroslava Milinkovića.
Prema iskazu Žarka Miloševića: „poslije 20. prosinca 1991. godine postavljen je za komandanta TO Sotin. U to vreme su iz zapadne Slavonije dolazile izbeglice i pričale da će biti iseljavanja Hrvata. O tome je razgovarao sa Miloradom Višićem koji mu je isto potvrdio, i rekao da je već razgovarao sa predstavnicima MZ i Milinkovićem iz vojne komande, te da je obezbedio autobuse iz Vukovara koje je odobrio Stanko Vujanović i da zakaže vreme za to… Na sastanak u MZ je došao kad je isti već počeo. Njemu su prisustvovali Jovanka Martić, Vinko Trkulja, Branko Trkulja, Lazo Tintor, Živko Opačić i Mile Vičenović, a sastanak je vodio Mirko Opačić. Pravila su se dva spisa: jedan za iseljavanje, a drugi za streljanje.
Išlo se redom po spisku meštana Hrvata, gde se za svakog glasalo ko će ići na koji spisak… Sa spiskom je otišao u miliciju… ostavio je spisak i rekao da se ti ljudi moraju privesti tokom večeri… Kad je kamion došao, civile su uveli u tovarni deo kamiona. On je seo pored vozača, a ostali su išli za njima kolima. Lončar, Mitović i Pavić su išli prema Tovarniku oko dva kilometra, a onda skrenuli levo na poljski put prema vinogradima. Nakon 500-600 metara rekao je vozaču da zaustavi kamion. Izašli su i rekli civilima da siđu s kamiona, odmaknu se od njega i stanu ispred obližnjeg kanala u vrstu… svi su imali automatsko oružje…
U jednom trenutku, Mira Raguž je izašla iz vrste pred Mitrovića i obratila mu se rečima „Što mi to radiš, jesam li to zaslužila?“ a on je u nju ispalio rafal. Potom su svi počeli rafalno pucati u civile i tako ih ubili. Potom su sklonili leševe tako što su po dvojica nosili telo i bacali ga u kanal. Nakon nekoliko dana od strijeljanja civila, sreo je ispred komande Milinkovića i razgovarao s njim o ovom događaju. Tom prilikom Milinković ga je pitao da li su zakopali tela strijeljanih civila, pa kad mu je odgovorio da nisu, rekao je da će poslati radnu mašinu da se tela strijeljanih prekriju zemljom.
Poslao je mašinu ULT koju je vozio Nestorović, pa su zajedno otišli do kanala u kojem su bila tela strijeljanih civila i na njih je nabačena zemlja. O strijeljanju civila se odmah počelo pričati po selu – znalo se da su streljani na ciglani, pa ga je negdje 1995.-1996. godine pozvao Goran Pavić i rekao da tela sklone na neku drugu lokaciju. Pristao je, pa su njih dvojica i još dva lica… otišli traktorom do mjesta gde su bila tela. Iskopali su najveći broj tela, odvezli ih do klaonice i istovarili u jednu rupu koja se koristila za klanički otpad…“
Temeljem njegova iskaza Tim za ekshumacije Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja proveo je 18./19. travnja 2013. godine probno iskapanje na lokaciji Atar, Sotinski vinogradi.
Tijekom probnog iskapanja, na lokaciji koja se nalazi na polju lijevo od županijske ceste 116 koja vodi iz Sotina u smjeru Tovarnika, a približno 1500 m udaljene od Sotina, pronađene su naznake kako bi se na lokaciji mogla nalaziti grobnica stradalih civila. Prilikom provedbe ekshumacije pronađeni su tek fragmenti posmrtnih ostataka ljudskog porijekla te životinjske kosti (goveda) kao i dijelovi odjeće te obuće. Ti su nalazi jasno pokazali kako se radi o primarnoj grobnici iz koje su posmrtni ostaci premješteni na sekundarnu lokaciju.
Nakon ekshumacije primarne masovne grobnice na lokaciji Atar, Sotinski vinogradi započelo se s provedbom ekshumacije na sekundarnoj lokaciji koja se nalazi na oraničnom dijelu zapadno od stare klaonice koja je smještena u mjestu Sotin s desne strane Ulice Bana Josipa Jelačića, na izlazu iz mjesta Sotin u smjeru Opatovca. Probno iskapanje započelo je 20. travnja 2013. godine, a kopani su nekadašnji kanali u koje se za vrijeme rada klaonice zatrpavao otpad iz klaonice. Dana 22. travnja na dubini od približno 1,80 m pronađeni su i posmrtni ostaci.
Temeljem njegova iskaza Tim za ekshumacije Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja proveo je 18./19. travnja 2013. godine probno iskapanje na lokaciji Atar, Sotinski vinogradi.
Iznad pronađenih posmrtnih ostataka uočeni su i gorenja raznog otpada, a neposredno iznad posmrtnih ostataka utvrđeno je kako se nalazi i više ostataka životinjskih kostiju, otpada s klaonice. Kako je utvrđeno, dio ljudskih kostiju bio je u neposrednom dodiru s vatrom tako da je dio pronađenih posmrtnih ostataka i djelomično karboniziran.
Na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, utvrđeno je kako se radi o pomiješanim ljudskim posmrtnim ostacima koji su dijelom skeletizirani, a dijelom s ostacima saponificiranoga tkiva na kostima. Daljnjim pregledom utvrđeno je kako se radi o posmrtnim ostacima 13 osoba, četiri osobe ženskoga i devet osoba muškoga spola. Zbog stanja u kojemu su se nalazili posmrtni ostaci, većinom nije bilo moguće utvrditi uzrok smrti pa su za tek pet žrtava utvrđene takve strijelne rane glave i prsnog koša koje su ocijenjene kao uzrokom nasilne smrti.
Provedenom DNK analizom te spajanjem izmiješanih posmrtnih ostataka (i iz primarne grobnice) utvrđen je identitet 13 mještana Sotina koji se u potpunosti podudarao s iskazom Žarka Miloševića. Prema tome, na listi za strijeljanje nalazili su se 72-godišnji Andrija Rajs, 56-godišnji Krešimir Đukić, supružnici 51-godišnja Kata i 52-godišnji Marko Filipović te bračni par 58-godišnji Marko i 61-godišnja Magdalena Kušić, 41-godišnji Henrih Sili, 41-godišnja Slavica Cicvarić, 58-godišnji Marko Raguž i njegova kći 25-godišnja Mirjana Raguž, 42-godišnji Ivica Matijašević, 33-godišnji Miroslav Raguž te 29-godišnji Željko Vojković.
Od cjelokupne skupine ekshumiranih žrtava, njih šest ima status hrvatskoga branitelja dok su preostalih sedam bili civili, a ukupno prosječne dobi od 47 godina, odnosno raspona dobi od 25 do 72 godine.
Okolnosti njihova usmrćivanja 26. odnosno 27. prosinca 1991. godine potpuno su rekonstruirane izjavom svjedoka, optuženog suradnika, Žarka Miloševića, a konačno potvrđene i pronalaskom kako primarne, a tako i sekundarne masovne grobnice. U tom smislu, primarna masovna grobnica u kojoj su pronađeni tek tragovi posmrtnih ostataka ukazali su na to kako su upravo iz iste prebačeni u sekundarnu masovnu grobnicu kod stare klaonice u Sotinu.
Činjenica kako je na posmrtne ostatke žrtava bačen i otpad iz klaonice pa je pronađen veliki broj životinjskih kostiju u prvome redu govori o potpunome dehumaniziranju usmrćenih žrtava, a potom i o visokom stupnju namjere prikrivanja zločina u vidu prebacivanja posmrtnih ostataka gotovo četiri do pet godina nakon kritičnoga događaja na lokaciju na kojoj bi njihov pronalazak bio znatno otežan.
- Svečano obilježen Dan Sveučilišta obrane i sigurnosti
Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ proslavilo je svoju petu obljetnicu i Dan Sveučilišta svečanom akademijom u Domu Hrvatske vojske „Zvonimir“. Uz prisustvo najviših… Pročitaj više: Svečano obilježen Dan Sveučilišta obrane i sigurnosti - Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju
Nakon više od godinu dana praznine na čelnoj poziciji, Vrhovni sud Republike Hrvatske konačno dobiva novu predsjednicu. Dok je izbor sutkinje Mirta Matić gotova stvar… Pročitaj više: Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju - Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura
Udruga Franak izlazi s novom procjenom: hrvatske banke građanima za konvertirane kredite u “švicarcima” duguju oko 700 milijuna eura. Iz Udruge ističu kako taj iznos,… Pročitaj više: Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura - Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova
Nova EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda stavlja europsku farmaceutsku industriju pred veliki izazov. Dok znanstvenici pozdravljaju strože ekološke mjere radi zaštite zdravlja, proizvođači… Pročitaj više: Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova - Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije
Dok se 1994. godina u povijesnim knjigama često opisuje kao razdoblje zatišja, za stanovnike sela Vukovje, Koreničani i Dobra Kuća ona je bila godina nezapamćenog… Pročitaj više: Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije - Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika
Ideja povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir, u naš ponosni istok, u srce Baranje, hvale je vrijedan strateški potez. No, ono što je započelo kao… Pročitaj više: Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika - Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju
U svibnju 1991. godine, neposredno nakon stravičnih događaja u Borovom Selu, Jugoslavenska narodna armija (JNA) implementirala je doktrinu takozvanih “tampon-zona”. Pod krinkom mirovne intervencije, započela… Pročitaj više: Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju - Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva!
Sveti Otac Lav XIV. predvodio je molitvu Regina Caeli na Trgu svetoga Petra, ohrabrivši mlade da se ne boje Kristova poziva. Upozorio je na lažne… Pročitaj više: Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva! - Majčin dan: Povijest, običaji i tajna karanfila
Obilježavanje Majčin dan, koje se u Hrvatskoj i većem dijelu svijeta tradicionalno održava svake druge nedjelje u svibnju, a ove godine pada upravo na nedjelju,… Pročitaj više: Majčin dan: Povijest, običaji i tajna karanfila - Bl. Ivan Merz: Život, smrt i duhovna ostavština
Ostavština Ivana Merza svjedočanstvo je njegova dubokog utjecaja na katoličku mladež. Smrt blaženog Ivana Merza 10. svibnja 1928. godine predstavljala je prijelomni trenutak za katoličku… Pročitaj više: Bl. Ivan Merz: Život, smrt i duhovna ostavština
