OSIJEK, 14. listopada 2025. – Hrvatska se nalazi pred povijesnim izazovom: po prvi put u povijesti više Hrvata živi izvan domovine nego u samoj Hrvatskoj. Upravo zato, povratak iseljenika, njihovo uključivanje u društveni, demografski i gospodarski život zemlje, prepoznat je kao ključna razvojna prilika. O tome se raspravljalo na velikoj konferenciji „Hrvatsko useljeništvo i gospodarski razvoj: posebnosti i prilike“, koja se održava u Osijeku – simbolično, u srcu Slavonije, regije koja je najviše pogođena iseljavanjem.
Na svečanom otvaranju konferencije sudionicima su se obratili gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Zdravka Bušić te povjerenica za Sredozemlje Europskog parlamenta Dubravka Šuica, koja je konferenciji pristupila putem video veze.
Sudionici su se složili kako Hrvatska danas stoji pred presudnim demografskim pitanjem, ali i velikom prilikom – iseljeništvo nije samo gubitak, već i golemi potencijal znanja, kapitala i iskustva koje može pomoći domovini da ojača.
Povezivanje iseljeništva s domaćim gospodarstvom
Organizatori su istaknuli kako je glavni cilj konferencije povezati hrvatske povratnike i iseljenike s domaćim gospodarstvom, otvoriti prostor za razmjenu znanja, iskustava i ideja te potaknuti nova ulaganja, inovacije i projekte. Poseban naglasak stavljen je na Slavoniju i Baranju, regije s velikim razvojnim potencijalom, ali i s izraženim demografskim izazovima.
Ivan Radić: „Osijek više useljava nego iseljava – Slavonija je ponovo na prekretnici uspjeha“
Ivan Radić istaknuo je kako se grad nakon desetljeća stagnacije ponovno uzdiže i postaje središte pozitivnih gospodarskih i demografskih trendova.
„Kada sam 2021. preuzeo odgovornost za vođenje grada, Osijek je bio na prekretnici. Danas, tri godine kasnije, imamo 4.000 više zaposlenih, nezaposlenost je pala za 38 posto, a već treću godinu zaredom bilježimo više useljenih nego iseljenih stanovnika“, izjavio je Radić.
Osijek je, prema njegovim riječima, u posljednje četiri godine realizirao više od 150 projekata vrijednih 200 milijuna eura, a prioriteti su ulaganja u infrastrukturu, vrtiće, školstvo i gospodarstvo.
„U četiri godine izgradili smo pet novih vrtića, još dva su u planu, a dva obnavljamo. Nakon 30 godina stagnacije, Osijek konačno ima dovoljno mjesta za svu djecu zaposlenih roditelja“, naglasio je Radić.
Grad planira i izgradnju nove osnovne škole, 14 dvorana te centralne kuhinje kapaciteta 15.000 obroka dnevno.
Radić je podsjetio da je Osijek doveo najveću stranu investiciju u povijesti grada – tvrtku Jabil, te da uskoro kreće izgradnja pogona njemačke tvrtke AMZIR.
„Naša poslovna zona u Nemetinu širi se, očekujemo nova ulaganja i nova radna mjesta. A najveći projekt u 100 godina bit će novi Klinički bolnički centar Osijek“, istaknuo je Radić.
Zaključio je da su gospodarski rezultati, porast stanovništva i snažna ulaganja dokaz da je Slavonija ponovno na putu uspjeha.
„Ovo su brojke koje pokazuju da Osijek raste i da Slavonija ponovno diše punim plućima. Vjerujem da će zajedništvo svih nas donijeti još snažnije rezultate – na dobrobit grada, županije i cijele Hrvatske“, poručio je gradonačelnik.
Zvonko Milas: „Hrvatska nije samo domovina predaka, ona je domovina svakog Hrvata, ma gdje živio“
Na konferenciji „Hrvatsko iseljeništvo i gospodarski razvoj: posebnosti i prilike“, održanoj u Osijeku, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas poručio je kako je povezanost iseljeništva s domovinom temelj održivog razvoja Hrvatske.
Milas je istaknuo kako Osječko-baranjska županija bilježi najveći broj povratnika koji koriste državne mjere za povratak te dodao da upravo Slavonija pokazuje snagu hrvatskog čovjeka.
„Slavonija je osuđena na uspjeh. Ona je oduvijek bila vrijednost koju ne mjerimo brojkama, nego ljudima – dobrim, pametnim i vrijednim“, naglasio je Milas.
Govoreći o demografskim i povratničkim politikama, podsjetio je da je Hrvatska osnovala Ministarstvo demografije i useljeništva te pokrenula niz programa za povratak iseljenika i njihovih potomaka.
„Moramo pokazati da Hrvatska nije samo zemlja predaka, niti samo destinacija za ljetovanje, već domovina svakog Hrvata. Hrvatska još uvijek ima ono što mnoge zemlje nemaju – sigurnost i toplinu zajedništva“, rekao je Milas.
Posebno je istaknuo projekt „Domovina za sve“, koji okuplja mlade Hrvate iz cijelog svijeta i povezuje ih s hrvatskim identitetom, kulturom i gospodarstvom.
„Naša budućnost ne pripada samo Hrvatima u domovini, nego svim Hrvatima, bez obzira gdje žive. Samo zajedno možemo graditi budućnost Hrvatske“, zaključio je Milas.
Ministar Šipić u Osijeku: “Snaga domovine je u nama — povežimo iseljenu i domovinsku Hrvatsku”
U Osijeku je otvorena prva konferencija Ministarstva demografije i useljeništva pod nazivom „Hrvatsko iseljeništvo i gospodarski razvoj: posebnosti i prilike“, na kojoj je ministar Ivan Šipić istaknuo važnost zajedništva između domovinske i iseljene Hrvatske te potrebu da se snaga hrvatskog čovjeka u svijetu iskoristi za razvoj domovine.
– „Ovo nije posljednja konferencija. Na proljeće idemo u Dalmaciju, jer želimo istaknuti posebnosti i vrijednosti svih hrvatskih krajeva“, rekao je Šipić na početku obraćanja.
Ministar je naglasio da Hrvatska ima golem potencijal u svojim iseljenicima:
– „Mi smo jedan narod, jedna duša razasuta diljem svijeta. Hrvatski iseljenici svijetle obraz domovine u znanosti, sportu, kulturi i gospodarstvu. Oni su naši veleposlanici i najbolja reklama Hrvatske.“
Podsjetio je i na primjer poznatog fizičara Johna Martina, dobitnika Nobelove nagrade, te boksača Stipe Miočića:
– „Kad mu je premijer uručio hrvatsku putovnicu, Stipe je rekao: ‘Ja sam Hrvat’. To je dokaz da srce domovine kuca i izvan njezinih granica.“
Govoreći o radu ministarstva, Šipić je poručio:
– „Mi ne obećavamo brda i doline, nego borbu s negativnim trendovima. Želimo život hrvatskom narodu, hrvatskoj obitelji i hrvatskom djetetu. Hrvatska treba ljubav i solidarnost među sunarodnjacima.“
Konferencija u Osijeku, istaknuo je, simbolično je započeta u Slavoniji – regiji koja je u Domovinskom ratu prva stala u obranu Hrvatske, a danas pokazuje znakove gospodarskog i demografskog oporavka.
– „Snaga domovine je u nama. Izvucimo je i usmjerimo tamo gdje je najpotrebnija – u budućnost naše djece i naše Hrvatske“, zaključio je ministar Šipić.
Na konferenciji posvećenoj hrvatskom iseljeništvu i demografskim izazovima, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je važnost hrvatskih iseljenika kroz povijest i njihovu ključnu ulogu u stvaranju samostalne Hrvatske.
„Naše iseljeništvo nije nastalo zbog ekonomskih razloga, nego zbog političke netrpeljivosti prema Hrvatima u bivšoj Jugoslaviji. Ti ljudi su odlazili jer su morali, ali su svugdje gdje su došli pokazali da su lojalni, vrijedni i uspješni“, rekao je Anušić.
Podsjetio je i na njihovu ulogu u Domovinskom ratu:
„Naši iseljenici pomogli su Hrvatskoj politički, financijski i moralno – u trenucima kad je bilo najteže. Hrvatsku su voljeli i kad ju je bilo teško voljeti.“
Anušić je upozorio kako u iseljeništvu danas živi više Hrvata nego u domovini – oko pet milijuna – te naglasio da država mora stvoriti stvarne preduvjete za njihov povratak.
„To nije samo poziv na povratak. Moramo osigurati uvjete – vladavinu prava, pravde i sigurnosti, jer to su standardi koje naši ljudi poznaju iz zemalja u kojima žive.“
Zaključio je porukom da Hrvatska može učiniti isto što i neke druge države koje su svoju snagu izgradile na temelju dijaspore:
„Izrael je zahvaljujući svom iseljeništvu postao globalna sila. Hrvatska može učiniti isto – ako prepozna i iskoristi svoj potencijal.“
U ime predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, sudionicima se prigodno obratila njegova izaslanica Zdravka Bušić:„Hrvatsko iseljeništvo je golemi kapital koji moramo znati iskoristiti“
Na otvorenju konferencije „Hrvatsko iseljeništvo i gospodarski razvoj“ sudionicima se obratila izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, Zdravka Bušić, poručivši da hrvatsko iseljeništvo ima ogroman potencijal koji država mora znati iskoristiti.
„Rođena sam u Hrvatskoj, ali sam najproduktivnije godine svog života provela u iseljeništvu. Zato dobro razumijem riječi ministra Anušića da oni koji su živjeli vani drukčije razmišljaju. Naše iseljeništvo učinilo je jako mnogo za Hrvatsku i može još puno učiniti – povezujući se, surađujući i vraćajući svoje znanje i iskustvo domovini“, rekla je Bušić.
Istaknula je i brojne uspješne primjere hrvatskih iseljenika diljem svijeta:
„U Čileu su od deset najbogatijih ljudi čak četvorica Hrvati, a predsjednik parlamenta je Hrvat. To pokazuje koliko su naši ljudi sposobni i koliko mogu doprinijeti ne samo zemljama u kojima žive, nego i Hrvatskoj.“
Bušić je naglasila da se mnogi Hrvati u inozemstvu, osobito mlađe generacije, ponovno okreću domovini i traže svoje korijene:
„U Peruu, peta generacija Hrvata traži svoje podrijetlo i povezuje se kroz mreže koje okupljaju tisuće potomaka. Ti ljudi možda ne govore hrvatski, ali osjećaju pripadnost i žele biti dio hrvatske priče.“
Zaključila je porukom:
„Naše iseljeništvo je golemi kapital. Moramo ga znati prepoznati i upotrijebiti, jer upravo u njima Hrvatska može pronaći svoju snagu.“
Na konferenciji o demografskim kretanjima i useljeništvu, povjerenica za Sredozemlje Europskog parlamenta Dubravka Šuica obratila se sudionicima putem video veze, poručivši kako su demografske promjene jedan od ključnih izazova, ali i prilika suvremenog doba.
„Stanovništvo stari, a stopa fertiliteta pada. Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje članice, suočava se s posebnim demografskim izazovima“, istaknula je Šuica, dodavši kako će do 2050. godine gotovo svaki treći Europljanin biti stariji od 65 godina.
Šuica je naglasila da migracije nisu samo izazov, nego i mogućnost za razvoj gospodarstva:
„Migracija nije samo demografska činjenica – ona je dinamična sila koja može osnažiti gospodarstvo, potaknuti inovacije i obogatiti društveno tkivo.“
Povjerenica je pozvala na jačanje integracijskih politika koje osiguravaju jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama, uz naglasak na zajedničku odgovornost vlada, civilnog društva i privatnog sektora.
„Za Hrvatsku je osobito važan nastavak fokusa na privlačenje kvalificiranih migranata, osobito povratnika, te ulaganje u obrazovanje i digitalne vještine“, dodala je Šuica.
Podsjetila je i na inicijative koje je pokrenula tijekom svojeg mandata u Europskoj komisiji, poput Demografskog toolboxa i Akcijskog plana EU-a za integraciju i uključivanje (2021.–2027.), istaknuvši kako je cilj Europske unije stvoriti društvo otpornosti, kohezije i demografske ravnoteže.
Zaključno je poručila:
„Razumijevanje i suočavanje s demografskim izazovima ključ su za oblikovanje održivih politika koje će Hrvatsku i Europsku uniju učiniti mjestom prilika i gospodarskog rasta.“
FOTO ALBUM
U nastavku prvog dana konferencije održani su paneli rasprave
U prvom danu konferencije održana su četiri tematska panela, koja su okupila predstavnike državnih institucija, akademske zajednice, poduzetnike iz domovine i inozemstva te uspješne hrvatske povratnike.
Panel I: Ulaganja u Republiku Hrvatsku – prilike za povratak
Pod vodstvom Sandre Križanec, u prvom panelu sudjelovali su državni tajnici Frane Tokić i Kristina Bilić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju Bojan Batinić te ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar. Sudionici su govorili o mogućnostima ulaganja i potporama povratnicima koji žele pokrenuti poslovanje u Hrvatskoj, uz naglasak na administrativno pojednostavljenje i dostupnost europskih fondova.
Panel II: Povratak i useljavanje u Slavoniju, Baranju i Srijem – razvojna ulaganja i potencijali
Drugi panel, kojim je moderirala Anita Stipić, predstavio je niz uspješnih poduzetnika iz dijaspore: Ante Trbaru (OG Consultancy Services), Lorenu Cvitković (Multinorm), Željka Brdarića (DICE Digital Innovation Center), Anđelka Kaščela (Laser inženjering) te Marija Šuška iz Njemačke.
Njihova svjedočanstva pokazala su kako su iskustva stečena u inozemstvu i povezanost s domovinom temelj za uspješne poslovne modele koji mogu revitalizirati Slavoniju.
Inspirativne povratničke priče
U posebnom bloku „Uspješne povratničke priče“, koji je vodila Zdenka Prkačin, izlagali su Anica Bulić i Fred Hrkač (Kanada), Josip Hrgetić (Venezuela) te Mariana Glavinich Luraschi (Paragvaj). Njihove životne priče svjedoče o snazi identiteta i želji za doprinosom Hrvatskoj, unatoč godinama provedenim izvan nje.
U tematskom dijelu „Hrvatska – mjesto za kvalitetan život“, koji je moderirao prof. dr. sc. Božo Skoko, sudjelovali su Saša Muradori (Kanada), David Tudorovic (Australija), George Kovačić (Kanada), Ante Ćurčić (Njemačka) i Zvonimir Frka Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH, uz poseban razgovor s Tomislavom Kuljišem iz Bolivije.
Panel III i IV: Iseljenici kao most znanja i inovacija
Treći panel, pod vodstvom Ivane Perkušić, okupio je hrvatske iseljenike iz prekooceanskih zemalja – Australije, Čilea i Argentine – koji su predstavili iskustva suradnje i mogućnosti zajedničkih projekata.
U završnom panelu, „Obrazovanje, inovacije i transfer znanja“, voditelj Mislav Rubić istaknuo je važnost akademske povezanosti Hrvatske s iseljeništvom. Sudjelovali su prof. dr. sc. Tomislav Matić (FERIT Osijek), Tomislav Krolo (ORQA), izv. prof. dr. sc. Lidija Šimunović Dikonić (Pravni fakultet Osijek) te Simone Borić Font s Universidad de Chile.
Konferenciju je zaključila Sandra Križanec iz Ministarstva demografije i useljeništva, naglasivši kako povratak iseljenika nije samo pitanje nostalgije, već strateško pitanje opstanka hrvatske nacije. Nakon službenog dijela uslijedili su neformalni sastanci i razmjena kontakata u prostorijama Gospodarskog centra Osijek.
Ova osječka konferencija pokazala je da Hrvatska ima snage, znanja i ljude diljem svijeta koji žele i mogu doprinijeti njezinoj budućnosti. Povratak iseljenika više nije tek simbolična poruka – to je poziv na zajedničku obnovu zemlje i vraćanje povjerenja u vlastite potencijale.
- Svečano obilježen Dan Sveučilišta obrane i sigurnosti
Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ proslavilo je svoju petu obljetnicu i Dan Sveučilišta svečanom akademijom u Domu Hrvatske vojske „Zvonimir“. Uz prisustvo najviših… Pročitaj više: Svečano obilježen Dan Sveučilišta obrane i sigurnosti - Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju
Nakon više od godinu dana praznine na čelnoj poziciji, Vrhovni sud Republike Hrvatske konačno dobiva novu predsjednicu. Dok je izbor sutkinje Mirta Matić gotova stvar… Pročitaj više: Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju - Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura
Udruga Franak izlazi s novom procjenom: hrvatske banke građanima za konvertirane kredite u “švicarcima” duguju oko 700 milijuna eura. Iz Udruge ističu kako taj iznos,… Pročitaj više: Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura - Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova
Nova EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda stavlja europsku farmaceutsku industriju pred veliki izazov. Dok znanstvenici pozdravljaju strože ekološke mjere radi zaštite zdravlja, proizvođači… Pročitaj više: Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova - Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije
Dok se 1994. godina u povijesnim knjigama često opisuje kao razdoblje zatišja, za stanovnike sela Vukovje, Koreničani i Dobra Kuća ona je bila godina nezapamćenog… Pročitaj više: Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije - Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika
Ideja povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir, u naš ponosni istok, u srce Baranje, hvale je vrijedan strateški potez. No, ono što je započelo kao… Pročitaj više: Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika - Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju
U svibnju 1991. godine, neposredno nakon stravičnih događaja u Borovom Selu, Jugoslavenska narodna armija (JNA) implementirala je doktrinu takozvanih “tampon-zona”. Pod krinkom mirovne intervencije, započela… Pročitaj više: Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju - Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva!
Sveti Otac Lav XIV. predvodio je molitvu Regina Caeli na Trgu svetoga Petra, ohrabrivši mlade da se ne boje Kristova poziva. Upozorio je na lažne… Pročitaj više: Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva! - Majčin dan: Povijest, običaji i tajna karanfila
Obilježavanje Majčin dan, koje se u Hrvatskoj i većem dijelu svijeta tradicionalno održava svake druge nedjelje u svibnju, a ove godine pada upravo na nedjelju,… Pročitaj više: Majčin dan: Povijest, običaji i tajna karanfila - Bl. Ivan Merz: Život, smrt i duhovna ostavština
Ostavština Ivana Merza svjedočanstvo je njegova dubokog utjecaja na katoličku mladež. Smrt blaženog Ivana Merza 10. svibnja 1928. godine predstavljala je prijelomni trenutak za katoličku… Pročitaj više: Bl. Ivan Merz: Život, smrt i duhovna ostavština
