Povijest pod povećalom: između činjenica i ideologije

Hrvatska Povijest Nove obavijesti Riječ branitelja Vijesti

U javnom prostoru ponovno se otvara rasprava o granicama slobode povijesnog istraživanja. Snimka iz ranih devedesetih godina, na kojoj tadašnji predsjednik Sabora RH Stjepan Mesić govori o poratnim zbivanjima u Jasenovcu, ponovno kruži društvenim mrežama i izaziva rasprave.

> “Nemojte se zavaravati, Jasenovac je radio i nakon Drugog svjetskog rata još dvije godine. A u grobu ima mnogo ukopanih Hrvata. Mi ćemo sada tražiti da se iskopaju nove rake pa ćete vidjeti da su tamo ukopani domobrani, ustaše i četnici. I tko sve ne. I to ćemo morati dovesti svjetsku komisiju da se vidi tko je tu.”

— Stjepan Mesić, početkom 1990-ih

Danas, isti taj govornik — kao predsjednik Saveza antifašističkih boraca — zastupa potpuno drugačije stavove. Ta promjena izaziva pitanja o kontinuitetu narativa, ali i o tome koliko je hrvatsko društvo spremno otvoreno govoriti o vlastitoj prošlosti.

Kada je prvi put izašla u javnost ta snimka, ( 2017 godine) Stjepan Mesić je napisao Otvoreno pismo, u kojem stoji:

U vrijeme vođenja neformalnog razgovora početkom ratne 1992. godine  u Novskoj obnašao sam dužnost predsjednika Izvršnog odbora HDZ-a. Cijeli događaj se zbio pod velikim pritiskom tadašnjih ratnih zbivanja i političkih stavova HDZ-a koje sam kao predsjednik Izvršnog odbora provodio ma koliko se s jednim dijelom istih nisam slagao. U takvom ambijentu sam izrekao nekoliko neprovjerenih tvrdnji za koje se tek naknadno utvrdilo da nisu činjenice koje odgovaraju istini.

Odmah nakon formiranja HDZ-a Hrvatska je bila zahvaćena dolascima ljudi koji su propagirali ustašku ideologiju za vrijeme II. svjetskog rata i poslije. Oni generiraju reviziju povijesti i sa sobom donose mnogo netočnih informacija.

S druge strane imamo agresiju na našu zemlju te plasiranje lažnih informacija i od strane njihovog propagandnog stroja. Agresori su tvrdili da je u Jasenovcu ubijeno preko 700 000 ljudi. U našem Saboru je tada bila formirana komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava u  kojoj se pak tvrdilo da je u logoru ubijeno 240 židova.

Isto tako u to vrijeme tvrdilo se da je logor radio i poslije rata još dvije godine. Naknadno je utvrđeno da i ta činjenica ne odgovara istini. Naime nakon ustaškog razaranja logora u njemu po završetku rata nikada više nije nitko boravio. Tada su u njemu radile grupe njemačkih zarobljenika na raščišćavanju te su isti boravili u mjestu Jasenovac.

U spletu političkog ambijenta u kojem sam aktivno sudjelovao, tadašnjih okolnosti i pod utjecajem netočnih informacija koje sam dobio dogodila se ta moja nesmotrena izjava. Podsjećam da je moje neslaganje s vođenjem takvih politika kulminiralo mojim izlaskom iz HDZ-a 1994 godine.

Navedeni događaj svakako nije i neće umanjiti moje stavove i mišljenje o antifašizmu koji su i te kako poznati našoj javnosti, a ako sam pak nekoga svojom nesmotrenom izjavom uvrijedio ja mu se ovim putem ispričavam.”

Povijest, međutim, nije vlasništvo nijedne ideologije. Svaka žrtva, bez obzira na pripadnost ili okolnosti, zaslužuje poštovanje i pijetet, a odgovornost prema istini zahtijeva znanstveni pristup i otvoren dijalog — ne prijetnje, zabrane ili jednostrane interpretacije.

Hrvatska je danas demokratska i slobodna država. Upravo zato, sloboda govora i istraživanja trebala bi biti temeljno pravo, a ne predmet pritiska. Jer suočavanje s prošlošću — ma kako bolno bilo — znak je zrelosti, ne prijetnja identitetu



HRVATSKA BRODOGRADILIŠTA SPREMNA ZA EUROPSKU OBRAMBENU INDUSTRIJU

Dan branitelja Općine Grude 2025: Obilježena 32. obljetnica Hrvatske Republike Herceg-Bosne

Kolovoz 1992.: Zašto su Vukovarski veterani odbijali ratovati u Bosni – tajna izvješća otkrivaju sukobe i nepovjerenje

Sukob umjetnosti i sjećanja na Domovinski rat

Udruga hrvatskih branitelja Antunovac – Ivanovac održala sastanak s ministrom Tomom Medvedom

Tagged

Odgovori