Kako je Srbija monetarnim udarom 1990. godine faktički pokorila Jugoslaviju

Hrvatska Povijest Nove obavijesti Vijesti

Monetarni udar Srbije 26. prosinca 1990. godine, kada su nezakonito prisvojene devizne pričuve Narodne banke Jugoslavije, označio je početak kraja SFRJ i razotkrio politiku dominacije koja je prethodila ratnoj agresiji.

Postoje datumi u povijesti koji se sustavno potiskuju na rub kolektivnog sjećanja jer razotkrivaju istinsku narav političkih procesa i ruše dugogodišnje mitove. Jedan od takvih datuma je 26. prosinca 1990. godine – dan kada je, prema navodima Petra Škorića (  pravnik, diplomirani novinar te sveučilišni specijalist nacionalne sigurnosti), Srbija zloupotrijebila saveznu državu i izvela monetarni državni udar nad ostalim republikama SFRJ, čime je faktički pokorila Jugoslaviju.

Toga dana vlast u Srbiji, pod izravnom političkom kontrolom režima Slobodana Miloševića, tajno i protivno važećim propisima upala je u monetarni sustav SFRJ te nasilno prisvojila devizne pričuve Narodne banke Jugoslavije u iznosu od 2,6 milijardi njemačkih maraka. Bio je to zajednički novac svih republika, a ne imovina jedne federalne jedinice. Upravo u tom činu, tvrdi Škorić, razotkrivena je suštinska istina: Jugoslavija više nije funkcionirala kao savez ravnopravnih, već kao instrument dominacije jedne republike nad ostalima.

Ovaj potez nije bio tehničke naravi, niti posljedica nesporazuma u složenom saveznom sustavu. Bio je to svjestan, planski i politički motiviran čin, kojim je Srbija, koristeći kontrolu nad saveznim institucijama, pokazala spremnost da pogazi zakon, razori zajednički sustav i financijski iscrpi ostale republike kako bi ostvarila vlastite hegemonističke ciljeve. Monetarna politika postala je oružje, a savezna država tek paravan za provedbu političke sile.

Pljačka deviznih pričuva otkrivena je tek 8. siječnja 1991. godine, kada je šteta već bila nenadoknadiva. Povjerenje među republikama bilo je nepovratno izgubljeno, monetarni sustav razoren, a politički raspad države dramatično ubrzan. Taj trenutak označio je konačni slom iluzije o Jugoslaviji kao zajedničkoj i funkcionalnoj državi.

Za Hrvatsku i ostale republike posljedice su bile pogubne. U presudnom trenutku borbe za demokraciju, politički pluralizam i samostalnost, ostale su bez vlastitih financijskih sredstava, dok je Srbija stekla resurse potrebne za jačanje represivnog aparata i financiranje budućih ratnih operacija. Agresija nije započela tenkovima i topništvom – započela je financijskim gušenjem. Prije nego što je zapucao prvi metak, ispaljen je udar na novac.

Zbog toga je, ističe Škorić, nužno jasno reći da raspad Jugoslavije nije bio spontan proces, niti posljedica navodnog „nerazumijevanja među narodima“. Bio je to rezultat svjesne politike dominacije, u kojoj je Srbija pokušala cijelu državu podrediti vlastitim interesima. Kada to nije uspjelo političkim sredstvima, posegnulo se za monetarnom silom. Kada ni ona nije bila dovoljna, uslijedila je otvorena oružana agresija.

26. prosinca 1990. godine tako ostaje zapamćen kao dan kada je Jugoslavija prestala postojati kao zajednica ravnopravnih republika. Tog je dana postalo jasno da se savezna država ne ruši zato što su je svi napustili, nego zato što ju je jedan centar moći odlučio pokoriti.

Povijesna istina, koliko god bila neugodna, ostaje nužna. Bez istine nema ni potpunog razumijevanja rata, ni pravednog sjećanja, ni trajnog i iskrenog mira.

Autor: Petar Škorić/ Facebook Izvorna fotografija: wikimedia



Tagged

Odgovori