Afera Gospić dominirala je jesenskim zasjedanjem. Pročitajte kako je burna sjednica Sabora donijela žestoke okršaje Vlade i oporbe zbog ilegalnog otpada.
Danas, 15. rujna 2026. godine, u zgradi Hrvatskog sabora u Zagrebu održano je prvo jesensko zasjedanje koje je započelo iznimno napetim i burnim aktualnim prijepodnevom. Zastupnici oporbe iskoristili su priliku kako bi rešetali predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i njegove ministre nizom teških pitanja, a glavna tema koja je dominirala raspravom bila je ekološka katastrofa s ilegalnim otpadom u Gospiću, uz nezaobilazne optužbe za korupciju, propadanje zdravstvenog sustava i rastuću inflaciju. Rasprava se odvila kroz seriju oštrih sučeljavanja, beskonačnih replika, traženja ostavki i međusobnih uvreda, čime je oporba pokušala dokazati potpunu nefunkcionalnost državnih institucija i spregu vlasti s “otpadnom mafijom”, dok su premijer i vladajuća većina oštro odbacivali te kritike, ističući kontinuirani gospodarski rast, investicije u infrastrukturu te protuoptužbe za politizaciju i namjerno širenje panike u javnosti.
Zdravstvena infrastruktura i prve iskre oko Gospića
Prvo pitanje na sjednici postavio je zastupnik Branko Kolarić, koji je podsjetio premijera Plenkovića na dvogodišnje obećanje o izgradnji opće bolnice južno od rijeke Save, istaknuvši kako na taj objekt čeka oko 200 tisuća građana. Ipak, Kolarić je težište svog pitanja brzo prebacio na goruću temu Gospića, gdje je ilegalno odloženo 10.000 tona otpada, uključujući i onaj opasni. Zastupnik je zatražio jasne odgovore o odgovornosti institucija te postavio pitanje hoće li ova kriza konačno potaknuti Vladu da donese odluku o izgradnji suvremenog postrojenja za termičku obradu otpada, odnosno energane.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković odgovorio je najavom kako će u listopadu ove godine započeti radovi na projektu Nacionalne dječje bolnice, vrijednom oko 230 milijuna eura, čime će Hrvatska dobiti suvremenu zdravstvenu ustanovu. Napomenuo je kako postoji plan Ministarstva zdravstva da se u drugoj fazi, pored dječje bolnice, izgradi i nova opća bolnica koja bi riješila problem nedostatka zdravstvene skrbi za građane južno od Save. Prelazeći na temu Gospića, premijer je priznao da se takav scenarij nije smio dogoditi, naglasivši kako se slaže s oporbom u tom dijelu. Istaknuo je da kazneni postupak traje, da su u njega uključene pravne i fizičke osobe, te da će odgovarati svi oni koji su otpad odložili u neuvjetnim okolnostima, kao i institucije ukoliko se utvrde propusti. “U ovom trenutku sve faze – i pravni postupak, i zdravstveni monitoring, i plan sanacije – traju i zasigurno će biti realizirane do kraja”, zaključio je premijer Plenković. Kolarić je u svom očitovanju pozdravio izgradnju bolnice, no upozorio je da građani moraju znati zašto su institucije godinama zakazivale u Gospiću, ističući kako je povjerenje u državni aparat izrazito važno za razvoj društva.
Frontalni napad oporbe: Optužbe za “mecenstvo korupcije”
Atmosfera se dodatno užarila kada je riječ preuzeo Siniša Hajdaš Dončić, koji je premijera Plenkovića napao iznimno oštrom retorikom, nabrajajući niz afera: od slučaja Žalac i softvera, Škugora i INA-e, Beroša i medicinske opreme, do divljanja huligana i “otpadne mafije”. Hajdaš Dončić optužio je Vladu da reagira tek kada građani izađu na ulice s “opravdanim bijesom” te da donosi isključivo PR priopćenja umjesto cjelovitih rješenja. “Vi niste predsjednik Vlade kojem se slučajno događa korupcija. Vi ste predsjednik Vlade koji je mecena korupciji“, izjavio je Hajdaš Dončić, upitavši premijera ima li nakon svega još uvijek obraza sjediti u Saboru.
Premijer Plenković odgovorio je u jednako oštrom tonu, nazivajući izlaganje Hajdaša Dončića “recitacijom” i spočitavajući mu navodno nepoznavanje vlastitog punca. Premijer je optužio oporbu za uznemiravanje javnosti lažnim informacijama, povukavši paralelu s njihovim ponašanjem tijekom pandemije COVID-19 i potresa, kada se, prema njegovim riječima, stvarala lažna slika da država ništa ne radi. Plenković je naglasio da će problem u Gospiću riješiti isključivo institucije hrvatske države, a ne politički PR lijevog spektra. Također je osudio “uvredu prema akademskoj zajednici”, naglasivši da je za javnost blagotvorno da situaciju s okolišem tumače pravi stručnjaci s hrvatskih sveučilišta, a ne oporbeni političari. Hajdaš Dončić nije ostao dužan, poručivši premijeru da će ga Hrvati pamtiti kao “mecenu korupcije i oca ekomafije” te povlačeći paralelu između njegova navodnog autoritarizma i srbijanskog predsjednika Vučića.
Ideološka i povijesna pitanja: Mladićev sprovod i nasljeđe Domovinskog rata
Uz ekološke teme, aktualno prijepodne dotaknulo se i ideoloških te povijesnih pitanja. Zastupnik Ivica Kukavica usmjerio je svoje pitanje prema ministru pravosuđa Damiru Habijanu, izrazivši zabrinutost zbog nedavnog pogreba ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu uz najviše državne, vojne i crkvene počasti. Kukavica je podsjetio na “krvavi trag” koji je 9. kninski korpus ostavio diljem Dalmacije te postavio pitanje o snazi hrvatskih institucija da odgovore na takve provokacije i rehabilitiraju presude za koje se smatra da nisu u skladu s povijesnom istinom o Domovinskom ratu.
Ministar Habijan osudio je prisutnost visokih srpskih dužnosnika na Mladićevom pogrebu, naglasivši da je riječ o osobi pravomoćno osuđenoj za genocid i zločine protiv čovječnosti. “Činjenica da je na tom sprovodu bio istaknuti broj visokih srpskih dužnosnika govori zapravo da se Republika Srbija sa svojom prošlošću nije obračunala, da nije preuzela krivnju, niti je prošla svojevrsnu katarzu”, izjavio je Habijan, dodavši da to nije dobra poruka za zemlju koja pretendira postati članicom EU. Što se tiče hrvatskog pravosuđa, ministar je istaknuo važnost trodiobe vlasti, no upozorio je da sudbena vlast mora biti svjesna svoje odgovornosti kada donosi presude. Kukavica je u očitovanju zatražio od države donošenje decidiranog zakona koji bi napokon zaštitio dignitet Hrvatske vojske i obranio čast branitelja od sudskih progona.
Osvrćući se na vojnu moć, zastupnica Majda Burić pitala je premijera Plenkovića o povijesnom ugovoru o nabavi južnokorejskog raketnog sustava Chunmoo, tražeći pojašnjenje kako će se taj sustav uklopiti u Oružane snage s obzirom na prijetnje iz susjedstva. Plenković je ponosno istaknuo da je Vlada od 2016. povećala izdvajanja za obranu za 208 posto, naglasivši važnost nabave aviona Rafale, helikoptera Black Hawk, oklopnih vozila Bradley te novog balističkog sustava Chunmoo. “Na taj način imati odvraćajuće sposobnosti i poslati jednu jasnu poruku da Hrvatska želi mir sa svim susjedima, ali jednako tako snažnu poruku da može odgovoriti na bilo koju ugrozu”, pojasnio je premijer.
Infrastrukturni problemi, otpadne vode i sufinanciranje dizala
Zastupnik Milorad Pupovac otvorio je pitanje sanacije otpada kod Gračaca, u blizini jezera Štikada koje napaja lokalni vodovod, te zatražio zaustavljanje prekomjerne izgradnje vjetroelektrana u tom području. Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković odgovorila je kako su stručna povjerenstva utvrdila da izvorišta trenutno nisu ugrožena, no da će se situacija pomno pratiti. Najavila je sanaciju Štikade sukladno izmjenama plana gospodarenja otpadom te potvrdila da se provode postupci procjene utjecaja na okoliš za vjetroelektrane. Pupovac je iskoristio priliku da podsjeti kako na području Benkovca, Gračaca i Obrovca čak 35 naselja nema tekuću pitku vodu, apelirajući na hitnu izradu plana obnove vodovoda.
Zastupnik Predrag Štromar postavio je pitanje potpredsjedniku Vlade Branku Bačiću o uspješnosti javnog poziva za sufinanciranje ugradnje dizala u višestambene zgrade. Bačić je s ponosom objavio da je odaziv bio daleko iznad očekivanja, s čak 480 pristiglih prijava iz cijele Hrvatske. Otkrio je da prosječni trošak ugradnje dizala iznosi 115 tisuća eura, od čega će država sufinancirati 33 posto (oko 35 tisuća eura po dizalu). Naglasio je da se u program uključilo dvadesetak jedinica lokalne samouprave te obećao nastavak osiguravanja sredstava i u nadolazećim godinama kako bi se riješili svi zaprimljeni zahtjevi, prvenstveno zbog poboljšanja kvalitete života starijih osoba i osoba s invaliditetom.
Sustav socijalne skrbi na udaru kritika
Jedan od emotivnijih istupa imala je zastupnica Sabina Glasovac, koja je ministru Alenu Ružiću postavila niz neugodnih pitanja o funkcioniranju sustava socijalne skrbi. Navela je poražavajuće podatke: 97.000 ljudi čeka rješenje za inkluzivni dodatak, 20.000 osoba s invaliditetom čeka na osobnog asistenta, a država roditeljima kompenzira skrb sa svega 3 eura po satu, dok istovremeno 20.000 starijih građana čeka do 10 godina na mjesto u domu za umirovljenike. Također ga je optužila za nezakonita otpuštanja radnika u KBC-u Rijeka.
Ministar Ružić odgovorio je optuživši oporbu za “populističko kazalište” i iznošenje netočnih podataka. Pojasnio je da Hrvatska ima 6.700 osobnih asistenata te da je trenutno u obradi oko 2.000 zahtjeva. Referirajući se na iznos od 3 eura, Ružić je ustvrdio da je riječ o medijskom spinu, objašnjavajući da to nije cijena rada roditelja, već prijelazna naknada za propuštenu uslugu. Naglasio je ogromna ulaganja Vlade od 2,4 milijarde eura u inkluzivne dodatke, odbivši komentirati optužbe o otkazima iz svoje profesionalne karijere. Nezadovoljna odgovorom, Glasovac je konstatirala kako je ministar svojim izlaganjem samo potvrdio da stari i nemoćni ostaju tek statistički podatak na beskonačnim listama čekanja.
Tijek sanacije u Gospiću i optužbe na račun Vlade
Temi Gospića ponovno su se vratili zastupnik Ivan Dabo i ministrica Vučković. Vučković je detaljno izložila tijek sanacije, istaknuvši kako je Vlada donijela odluku da će cementare zbrinuti 650 tona neopasnog otpada iz takozvanih “big bag” vreća u roku od 45 dana. Također je najavila postavljanje privremene prekrivke nad zakopanim otpadom u roku od 30 dana kako bi se spriječilo prodiranje oborinskih voda, te predstavljanje cjelovitog plana sanacije za rasuti i opasni otpad oko 20. rujna.
No, oporba nije bila zadovoljna pukim tehničkim podacima. Zastupnik Zvonimir Troskot direktno je optužio premijera da stoji iza “kružnog gospodarstva” u kojem iste tvrtke, poput CE-ZA-R-a, i zagađuju i saniraju teren. Troskot je tražio objašnjenje zašto se dio otpada predaje tvrtki Nexe, insinuirajući sukob interesa i povezanost čelnih ljudi unutar Hrvatske gospodarske komore. Plenković je optužbe odbacio, nazivajući Troskota “kvazi-istražiteljem” i optužujući ga za širenje neviđene panike. Premijer je branio odluku o cementarama, naglašavajući da one imaju sve zakonske dozvole za takvu vrstu zbrinjavanja otpada te da Troskotova retorika direktno šteti poljoprivrednicima i građanima Like. “Vi govorite o ekoterorizmu, bioterorizmu, proglašenju izvanrednog stanja… To je neodgovorno i mi ćemo se protiv toga boriti”, oštar je bio Plenković.
U istom smjeru nastavila je Marijana Puljak, upozoravajući da će sanacija koštati golem novac koji bi se mogao namaknuti smanjenjem 10.000 “nepotrebnih rukovodećih radnih mjesta” u javnoj upravi, promovirajući peticiju na portalu metla.hr. Plenković joj je posprdno odgovorio podsjećajući na lokalne izbore u Splitu, optužujući ju za manipulaciju brojkama te tvrdeći da nitko trenutno ne zna točan omjer otpada i zemlje u Gospiću.
Obrazovanje, kultura i prometna povezanost
Središnji dio aktualnog prijepodneva donio je i rasprave o resorima obrazovanja, kulture i prometa. Sanda Livia Maduna upitala je ministra obrazovanja Radovana Fuchsa o napretku prema cilju uvođenja jednosmjenske nastave u cijeloj Hrvatskoj. Fuchs je odgovorio kako se provodi povijesni investicijski ciklus u obrazovnu infrastrukturu te izrazio uvjerenje da će do 2029. godine svako dijete imati mjesto u vrtiću. Pojasnio je da će se potpisivanjem ugovora za izgradnju škola postotak učenika u jednosmjenskoj nastavi popeti na 84 posto, pri čemu najveći problem i dalje predstavlja Grad Zagreb.
Zastupnica Vesna Bedeković fokusirala se na rezultate Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u sektoru kulture. Ministrica Nina Obuljen-Koržinek navela je povijesna ulaganja od 35 milijuna eura u kulturne i kreativne industrije, reforme u arhivima gdje je 16 od 19 arhiva izgrađeno ili obnovljeno, te energetsku obnovu preko stotinu zgrada sa statusom kulturnog dobra koje su stradale u potresu.
Pitanje asfaltiranja nerazvrstanih cesta u općinama naseljenima nacionalnim manjinama (Gunja, Topusko, Vojnić, Cetingrad) otvorio je Armin Hodžić. Potpredsjednik Vlade i ministar prometa Oleg Butković obećao je skoro donošenje odluke Vlade kojom će se osigurati financijska sredstva za Hrvatske ceste kako bi se ti projekti, vrijedni nešto više od milijun eura, realizirali tijekom 2027. i 2028. godine.
Zastupnica Boška Ban upozorila je ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića na goruće probleme u prometu: nekontroliranu vožnju električnih romobila te opasne ilegalne utrke i objesnu vožnju, podsjetivši na nedavni incident u Rijeci. Ministar Božinović najavio je hitne izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje predviđaju drastično pooštravanje kazni: do 3.000 eura za roditelje koji dopuste vožnju mlađima od 14 godina, do 2.650 eura za organizatore i sudionike ilegalnih utrka te visoke sankcije za snimanje i objavljivanje objesne vožnje na društvenim mrežama.
Inflacija, rast cijena i politička prepucavanja o standardu
Inflacija i rast cijena bili su u fokusu pitanja zastupnice Ivane Marković, koja je ministru gospodarstva Anti Šušnjaru prigovorila da Vlada uzaludno proglašava pobjede nad inflacijom dok građani svakodnevno trpe zbog porasta cijena energije i usluga. Ministar Šušnjar branio je Vladinu politiku tvrdnjom da je pobjeda nad inflacijom vidljiva kroz rast plaća, podizanje životnog standarda i kontinuirani rast BDP-a. Istaknuo je kako Hrvatska ima najpriuštivije naftne derivate u EU te podsjetio na globalne geopolitičke nestabilnosti koje utječu na cijene. Zastupnica Marković sarkastično je zaključila kako Vlada za sve negativnosti uvijek krivi nekog drugog, pitajući se “koliko će se kiflica moći kupiti za 7 eura” u budućnosti.
Zakonske promjene i politička odgovornost za ekomafiju
Drugi dio rasprave ponovno je uvukao Vladu u žestoku obranu vlastitih politika gospodarenja otpadom. Mihael Zmajlović i Mirela Ahmetović usmjerili su vatru na izmjene Zakona o gospodarenju otpadom iz 2019. i 2021. godine, optužujući bivšeg ministra Tomislava Ćorića i aktualnu ministricu Mariju Vučković da su ukidanjem strogih pravila otvorili vrata prekograničnom kriminalu i uvozu otpada iz Europe. Zmajlović je optužio Vladu za izvaninstitucionalno djelovanje i formiranje PR savjeta, umjesto oslanjanja na stručne procedure.
Ministrica Vučković odlučno je branila zakonske promjene, tvrdeći da je uvođenje elektroničkog očevidnika unaprijedilo sustav te da je broj inspekcijskih nadzora drastično porastao s nekadašnjih stotinjak na prosječno 400 godišnje u njezinom mandatu. Upozorila je Zmajlovića da se kriminal u gospodarenju otpadom počeo intenzivno razvijati upravo tijekom njegova mandata. Ahmetović je dodatno zaoštrila retoriku, optužujući ministricu za “reketarenje otoka Krka” te nazivajući sve ministre poslušnicima koji prljaju ruke za svog “kapoa”.
Erupcija optužbi: “Ovo je vaš kraj”
Najnapetiji trenutak sjednice dogodio se tijekom izlaganja zastupnice Možemo, Ivane Kekin, koja je u dramatičnom tonu prozvala premijera Plenkovića za sustavno građenje klijentelizma i korupcije. Spominjući afere bivšeg ministra Beroša i glavnog državnog inspektora Mikulića, Kekin je ustvrdila da se korupcija u Hrvatskoj događa upravo zahvaljujući institucijama koje je Plenković kadrovirao. “Vi ste napravili sustav kumskih dogovora, poslušnika, stranačkih iskaznica… Moćni ste kad treba postavljati poslušnike, a nemoćni ste kad treba zaštititi građane. Ovo je vaš kraj”, oštro je poentirala Kekin.
Premijer joj je odgovorio napadom na stranku Možemo, podsjetivši na katastrofalno stanje na zagrebačkom deponiju Jakuševac, gdje se nalazi “14 milijuna kubika otpada” i gdje je u odronu radnik izgubio ruku. Plenković je optužio Možemo za licemjerje, pitajući ih zašto tada nisu sazivali izvanredne sjednice Odbora za okoliš te ih prozvao za politizaciju teme Gospića isključivo radi prikupljanja predizbornih poena.
Isti obrazac nastavio se i u okršaju s Dušicom Radojčić i Sandrom Benčić. Radojčić je optužila Vladu da je zatrovala cijelu zemlju, navodeći niz ilegalnih deponija diljem Dalmacije i Istre, te upozorila da spaljivanje otpada u cementarama ugrožava zdravlje građana Istre. Benčić je zatražila ostavku cijele Vlade, optužujući premijera da je namjerno otpuštao zakonske kočnice kako bi pogodovao ekomafiji. Plenković je ponovio tezu o “pumpanju” krize, poručivši da Vlada nema namjeru podnositi ostavku niti ići na prijevremene izbore, hvaleći se ekonomskim pokazateljima, padom javnog duga i rastom zaposlenosti.
Zastupnik Marin Miletić također je zatražio nove izbore, optužujući premijera da je prepustio kontrolu nad državom mafiji koja nekažnjeno vozi otrove kroz Hrvatsku. Plenković mu je sarkastično odgovorio da Most nudi turistima “rezanje ograde” po hotelima te da njihova vizija politike nije kompatibilna s Vladinom filozofijom stabilnosti i rasta. Na samom kraju rasprave o otpadu, zastupnik Nino Raspudić inzistirao je na konkretnim odgovorima o ponudama inozemnih spalionica za zbrinjavanje 33.000 tona zakopanog otpada, na što je Plenković zaključio kako su međunarodni stručnjaci procijenili da u toj masi ima čak 50 do 70 posto čiste zemlje, te da će konkretne ponude ubrzo biti dostavljene Fondu za zaštitu okoliša.
Prvo jesensko saborsko prijepodne jasno je demonstriralo polariziranost hrvatske političke scene. Dok je oporba kroz koordinirane napade pokušala prikazati Vladu kao zaštitnika korupcije i “otpadne mafije” na štetu zdravlja građana, vladajuća većina se grčevito branila impresivnim brojkama o povijesnom rastu BDP-a i infrastrukture, ne odstupajući od tvrdnje da državne institucije aktivno rade na sanaciji svake krize. Sudeći po iznimno povišenim tonovima, Hrvatsku očekuje duga, neizvjesna i bespoštedna politička zima.
IZBOR UREDNIKA
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
