Ekocid u Gospiću glavna je tema današnje odgođene sjednice, gdje su tisuće tona opasnog otpada otkrile duboku korupciju.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora danas je u Kulturno-informativnom centru u Gospiću trebao održati izvanrednu tematsku sjednicu posvećenu golemoj aferi s ilegalnim odlaganjem otpada, no ona je naglo odgođena. Sjednica je prebačena na ponedjeljak, 17. kolovoza, kako bi se svi raspoloživi resursi civilne zaštite i nadležnih ministarstava preusmjerili na krizno upravljanje velikim požarima u Dalmaciji.
Iako je formalni razlog odgode utemeljen na solidarnosti i kriznom upravljanju, ovaj je potez poslužio kao katalizator za oštra međustranačka optuživanja, razotkrivši duboku političku polarizaciju i proceduralni raskol u pokušaju pronalaska odgovornih za nezapamćenu ekološku katastrofu.
Raskol unutar Saborskog odbora
Sjednica u Gospiću trebala je postaviti novi presedan u parlamentarnom nadzoru okupljanjem ključnih državnih, lokalnih i pravosudnih aktera. Na dnevnom redu bili su izvještaji o rizicima za zdravlje, planu sanacije, ali i prijedlog za javno saslušanje svih odgovornih dionika.
Međutim, odgoda je izazvala kaos. Članovi vladajuće većine oštro su kritizirali predsjednicu Odbora Dušicu Radojčić, tvrdeći da je odluka donesena prekasno, dok su sudionici već bili na putu. Hrvoje Zekanović iznio je teške optužbe o curenju interne korespondencije, optužujući Radojčić za politički populizam i namjerno obmanjivanje javnosti. S druge strane, Radojčić i lijeva opozicija ove napade vide kao klasičan pokušaj skretanja pozornosti s merituma problema i izbjegavanja odgovornosti vladajućih struktura.
Najveći iskorak u radu Odbora predstavljao je zahtjev osam članova (Marija Selak Raspudić, Ante Sanader, Ljubomir Kolarek, Željko Glavić, Damir Mandić, Tomislav Josić, Pero Ćosić i potpredsjednik Željko Lacković) da se na sjednicu pozove Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić. Inicijativa je proizašla iz procjene da rasprava o okolišnim rizicima neizbježno otvara pitanja kaznenopravne odgovornosti na najvišim razinama. Turudić je službeno potvrdio svoj dolazak, čime je sjednica dobila neospornu pravosudnu težinu. Dodatno, zatraženo je i prisustvovanje ministra pravosuđa Damira Habijana radi elaboracije izmjena Kaznenog zakona i uvođenja novog kaznenog djela – ekocida.
Unatoč konsenzusu oko važnosti sjednice, njena odgoda izazvala je proceduralni i politički raskol. Članovi Odbora iz redova vladajuće većine, uključujući potpredsjednika Željka Lackovića, Antu Sanadera i Hrvoja Zekanovića, oštro su kritizirali predsjednicu Dušicu Radojčić. Njihova kritika temeljila se na argumentu da je odluka o odgodi donesena prekasno, kada je većina sudionika već bila na putu prema Gospiću. Zekanović je otišao korak dalje, iznoseći teške optužbe o navodnom curenju interne korespondencije. Prema njegovim tvrdnjama, dobio je uvid u poruke unutar komunikacijske grupe inicijative “Gospić je naš dom”, u kojima je, kako tvrdi, Radojčić sugerirala da će proces sanacije trajati iznimno dugo, dok u javnim istupima plasira teze o mogućnosti brzog rješavanja problema. Ove optužbe, iako nepotkrijepljene javno objavljenim dokazima u trenutku iznošenja, ukazuju na visoku razinu nepovjerenja i pokušaj diskreditacije rada Odbora kroz optužbe za jeftini politički populizam. S druge strane, Radojčić i lijeva oporba ocijenili su napade kao pokušaj skretanja pozornosti s merituma problema i izbjegavanja odgovornosti vladajućih.
Službene procjene variraju ovisno o izvoru, no Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost procjenjuje da se radi o ukupno 37.000 do 45.000 tona opasnog i neopasnog otpada. Ono što situaciju čini posebno alarmantnom jest činjenica da je od te količine gotovo 33.000 tona već protuzakonito zakopano duboko u tlo. Otpad je sustavno prekrivan šljunkom i zemljom kako bi se prikrili tragovi kriminalnih aktivnosti pred inspekcijskim nadzorima. Na otvorenim površinama preostalo je oko 4.500 tona opasnog otpada te dodatnih 650 tona neopasnog otpada skladištenog u vrećama.
Taksonomija otpada i detekcija “vječnih kemikalija”
Analiza morfološkog sastava otpada otkriva njegovu heterogenu i iznimno toksičnu prirodu. Vještačenjem je utvrđeno da se radi o šrediranom otpadu od obrade motornih vozila, ogromnim količinama mljevene plastike, gume, tekstila, elektroničkog otpada (ostataka od obrade kućanskih aparata), pa čak i medicinskog otpada koji uključuje plastična crijeva i potencijalno infektivni materijal. Zabilježene su povišene koncentracije teških metala, mikroplastike, te su utvrđena snažna ekotoksična svojstva cjelokupne deponirane mase.
Najveću prijetnju ekosustavu i javnom zdravlju predstavlja službena potvrda prisutnosti PFAS spojeva (perfluoralkilirane i polifluoralkilirane tvari) u podzemnim vodama nizvodno od lokacije odlagališta. PFAS spojevi, u znanstvenoj zajednici poznati kao “vječne kemikalije”, odlikuju se ekstremnom kemijskom stabilnošću zbog snažnih veza između ugljika i fluora. Te se tvari ne razgrađuju prirodnim putem, već se trajno akumuliraju u okolišu i biološkim organizmima. Njihova prisutnost u podzemnim vodama ukazuje na aktivno procjeđivanje toksina iz zakopanog otpada.
Dinamički mehanizam širenja u krškom reljefu dodatno otežava situaciju. Kraško tlo specifično za Liku izrazito je porozno, s kompleksnom mrežom podzemnih tokova i šupljina, što omogućuje brzo i nepredvidivo putovanje zagađivala na velike udaljenosti. Zastupnik Zvonimir Troskot (Most) naglasio je da pronalazak PFAS-a u podzemnim vodama, a ne samo na površinskom sloju odlagališta, predstavlja najgori mogući scenarij jer to znači da je kontaminacija već ušla u dubinske hidrološke sustave.
Javnozdravstvene implikacije i komunikacija rizika
Nadležne zdravstvene institucije pokušale su primiriti javnost objavom rezultata analiza. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i ministrica Marija Vučković opetovano su isticali da je voda za ljudsku potrošnju iz sustava javne vodoopskrbe u Gospiću i okolici u potpunosti sigurna. Nalazi s obližnjih izvora pokazali su da koncentracija PFAS-a iznosi tek 5,2 posto od maksimalno dopuštene granične vrijednosti. Ministrica zdravstva Irena Hrstić dodatno je argumentirala da ne postoji razlog za paniku, navodeći kako statistički podaci pokazuju da je incidencija karcinoma u Ličko-senjskoj županiji manja od hrvatskog prosjeka.
Unatoč ovim službenim uvjeravanjima, lokalno stanovništvo iskazuje duboko nepovjerenje. Građanska inicijativa “Gospić je naš dom”, koju predstavljaju Daria Došen i Vjeko Bušić, kontinuirano upozorava na dugotrajne posljedice boravka u blizini toksičnog odlagališta, naglašavajući da se pravi zdravstveni danak bioakumulacije “vječnih kemikalija” neće vidjeti odmah, već u desetljećima koja dolaze. Mještani koji žive stotinjak metara od nekadašnjeg silosa PPK Velebit svjedoče o nesnošljivom smradu tijekom ljetnih mjeseci, a mnogi su, unatoč tvrdnjama institucija, iz straha prešli na konzumaciju isključivo kupovne flaširane vode. Međutim, za mnoge umirovljenike taj je trošak postao neodrživ, prisiljavajući ih na povratak vodi iz slavine, uz osjećaj prepuštenosti samima sebi. Lokalna stanovnica Željka provela je vlastito uzorkovanje zemlje i vode, slajući uzorke na analizu u inozemstvo, što je ultimativni dokaz potpunog sloma povjerenja građana u domaći javnozdravstveni aparat.
Ekološki genocid u Gospiću nije izolirani incident, već manifestacija duboko ukorijenjene i visoko profitabilne kriminalne mreže koja se bavi prekograničnim prometom otpadom, iskorištavajući regulatorne praznine i korumpiranost pojedinaca unutar administrativnog sustava. U središtu ove kompleksne operacije nalazila se varaždinska tvrtka Tipos Resurs d.o.o..
Tipos Resurs osnovan je 26. travnja 2013. godine u Varaždinu. Iako registriran za posredovanje u nespecijaliziranoj trgovini na veliko, tvrtka je imala upisan širok spektar djelatnosti vezanih uz otpad: skupljanje, prijevoz, posredovanje u oporabi, obradu, zbrinjavanje, te uvoz i izvoz otpada. Formalna vlasnica i direktorica bila je Monika Šincek, no istražitelji USKOK-a smatraju da je stvarni voditelj poslovanja i arhitekt cjelokupne sheme bio njezin suprug Josip Šincek.
Poslovanje tvrtke indikativno je zbog naglog rasta prihoda neposredno prije izbijanja afere i pokretanja istrage. Prema dostupnim financijskim izvješćima, tvrtka je 2021. godine bilježila prihode od oko 895.000 eura, koji su u 2022. godini blago narasli na 927.000 eura. Međutim, u 2023. godini prihodi doživljavaju eksponencijalni rast od gotovo 70 posto, skočivši na preko 1,54 milijuna eura. Unatoč milijunskim prihodima, neto dobit tvrtke ostala je sumnjivo niska i konstantna, a dugoročne obveze dosezale su 948.000 eura, što ukazuje na moguće izvlačenje kapitala iz poduzeća prije nego što se kula od karata srušila.
Tvrtka Tipos Resurs završila je u stečaju 28. siječnja 2025. godine. Izvješće koje je Trgovačkom sudu u Varaždinu podnijela stečajna upraviteljica Ana Ikić otkriva frapantan nerazmjer koji garantira da zagađivač neće platiti počinjenu štetu. Vrijednost ukupne stečajne mase procijenjena je na svega 2,7 milijuna eura, što se primarno odnosi na dvije nekretnine na području naselja Divoselo (koje su trenutno bezvrijedne zbog prisutnosti otpada). S druge strane, ukupne priznate tražbine vjerovnika premašuju golemih 30 milijuna eura. Prema procijeni, tek bi se oko devet posto tražbina prvog i drugog isplatnog reda moglo naplatiti, ostavljajući državu bez ikakve mogućnosti da od počinitelja naplati troškove sanacije.
Logistika uvoza i disperzija otpada diljem Hrvatske
Poslovni model Tipos Resursa i povezanih tvrtki (poput Izoxeco d.o.o. pod vodstvom Franciske Dodić) bio je zapanjujuće jednostavan, ali operativno brutalan. Pod krinkom uvoza materijala namijenjenog navodnoj reciklaži i proizvodnji bukobrana ili pokretnih kućica, organiziran je masovni uvoz teškog, opasnog otpada koji se potom jednostavno zakapao. U razdoblju od svibnja 2022. do travnja 2024. godine, samo iz Italije je dopremljeno 12.338 tona plastičnog otpada raspoređenog u 576 teretnih pošiljki. Iz susjedne Slovenije stiglo je dodatnih 1.480 tona otpada u 54 pošiljke, uz zabilježen uvoz iz Njemačke i Slovačke.
Važno je naglasiti da Tipos Resurs nije poslovao samo sa stranim subjektima, već je služio kao rješenje za zbrinjavanje otpada i domaćim divovima. Istražitelji su utvrdili da je s Tipos Resursom intenzivno poslovala tvrtka CE-ZA-R, odnosno Centar za reciklažu, koja posluje u sklopu C.I.O.S. grupe poduzetnika Petra Pripuza. Prema ugovoru iz kraja 2023. godine, CE-ZA-R je trebao prevoziti plastiku i gumu iz svojih pogona u Sisku prema Gospiću i Varaždinu. Međutim, USKOK-ova istraga je pokazala da je prateća dokumentacija (E-ONTO) lažirana. Umjesto na prijavljene lokacije, oko 16.000 tona (ili 11.000 kubičnih metara) otpada iz CE-ZA-R-a deponirano je u napuštenom kamenolomu tvrtke Adria kamen u Benkovačkom Selu, čime je tvrtka Tipos Resurs ostvarila protupravnu imovinsku korist od najmanje 465.943 eura. Istražitelji napominju da osobe iz C.I.O.S. grupe u ovoj fazi postupka nisu izravno obuhvaćene optužbama, no ova poveznica jasno demonstrira razgranatost problema.
Afera nije stala na Gospiću i Benkovcu. Istraga je proširena na Varaždin, gdje se u prostoru bivše tvornice namještaja Mundus nalazi oko 5.000 tona otpada. U ožujku 2026. godine istraga je službeno proširena i na grad Senj, gdje se otkriva da je bračni par Šincek još tijekom 2020. i 2021. godine organizirao odlaganje najmanje 2.640 tona mljevenog plastičnog otpada prepunog štetnih tvari na komunalno odlagalište Sveti Juraj, pod izlikom isporuke “inertnog materijala za prekrivanje”. Građani Senja svjedočili su noćnim istovarima sumnjivih šlepera, što potvrđuje sumnje u dugotrajno i sistemsko zataškavanje. Posebno je bizaran pokušaj Šincekovih da izvezu otpad u Bosnu i Hercegovinu; taj im je pokušaj propao kada su bosanskohercegovačke vlasti zaustavile kamione na granici, a 358 tona medicinskog otpada iz zagrebačkih bolnica vraćeno je u Hrvatsku.
Istraga USKOK-a, zlouporaba položaja i sumnje na visoku korupciju
Zločin ovakvih razmjera (odlaganje preko 60.000 tona spornog otpada diljem Hrvatske) bio bi nemoguć bez izravne suradnje, ili barem planskog ignoriranja, od strane službenika zaduženih za inspekcijski i administrativni nadzor okoliša. U veljači 2025. godine USKOK je pokrenuo prvu fazu istrage koja je obuhvatila deset hrvatskih državljana i četiri pravne osobe, uz uhićenje Josipa i Monike Šincek te Franciske Dodić (Izoxeco) i Ivice Vajdića (Plastruktor).
Lokalna birokratska susretljivost
Proširenje istrage u lipnju 2025. godine razotkrilo je način na koji se manipuliralo dozvolama na lokalnoj razini. USKOK je obuhvatio Jerka Kostelca, županijskog službenika Ličko-senjske županije, zbog teške zlouporabe položaja i ovlasti. Istražitelji sumnjiče Kostelca da je, nakon što je inspekcija prvotno ukinula dozvolu Tipos Resursu u Gospiću zbog prekomjerne količine od 5.792 tone protupravno uskladištenog otpada, nezakonito izdao novu dozvolu. Kostelac je u rješenju lažno naveo da je obavljen terenski očevid koji je potvrdio usklađenost s propisima, iako očevid nikada nije proveden, čime je Tipos Resursu formalno omogućeno zakonito zaprimanje novih tereta.
Zataškavanje na terenu bilo je koordinirano. Presretnuti razgovori otkrili su da su Šincekovi znali točan datum dolaska okolišne inspekcije u travnju 2024. godine. U danima prije nadzora, radnici su intenzivno kopali dublje jame unutar kompleksa PPK Velebit i strojevima premještali otpad iz Italije duboko pod zemlju, zatrpavajući ga šljunkom i zemljom.
Afera Mikulić: Reket u državnom vrhu?
Najteža sjena sumnje na državni aparat pala je kroz povezanost afere s bivšim glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem. Iako Mikulićevo uhićenje 2025. godine primarno proizlazi iz odvojene korupcijske “Afere Kamenolom”, Josip Šincek je iskoristio priliku da kroz dopunski iskaz direktno optuži Mikulića za iznudu u slučaju Gospić.
Prema Šincekovim ekskluzivnim tvrdnjama iznesenim u medijima, Mikulić je zloupotrijebio svoju poziciju kako bi ga reketario. Šincek navodi da je Mikulić od njega tražio mito u iznosu od vrtoglavih 500.000 eura kako bi ga inspekcija zaštite okoliša “pustila na miru” i ignorirala goleme hrpe plastike. Šincek izjavljuje: “Mikulić mi je rekao da šutim, prijetio mi je zatvorom i ‘velikim dečkima’ iz politike”. Nadalje, potvrđuje da se s Mikulićem sastajao po gospićkim kafićima. Iako je Mikulićev odvjetnik promptno i kategorički demantirao ove navode, nazivajući ih izmišljotinama okrivljenika, teške optužbe sugeriraju da sustav E-ONTO praćenja otpada nije zakazao slučajno, već da je bio suspendiran u zamjenu za potencijalnu financijsku korist. Uključenost državnog inspektora u ovakve procese predstavlja paradigmatski primjer institucionalne korupcije koja uništava temelje pravne države.
Tržišni deficiti i prebacivanje troškova na javni proračun
Unatoč pokretanju kaznenih postupaka, krucijalni problem s kojim se država suočava ostaje fizička sanacija odlagališta. Tehnička provedba sanacije ogolila je potpuni nedostatak nacionalne infrastrukture za gospodarenje opasnim otpadom. Kako je već navedeno, zbog stečaja Tipos Resursa, enorman trošak sanacije, koji prema procjenama Državnog inspektorata iznosi 25 milijuna eura, prelazi direktno na teret poreznih obveznika i državnog proračuna.
Operativnu nadležnost preuzeli su Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Međutim, prvi pokušaj pronalaska izvođača putem javne nabave za hitno zbrinjavanje oko 4.500 tona opasnog otpada s površine kompleksa završio je fijaskom. Natječaj je zaključen 27. svibnja 2026. bez ijedne pristigle ponude. Republika Hrvatska ne posjeduje adekvatne spalionice visoke temperature, deponije za opasni otpad niti tehnološke pogone koji bi mogli sigurno uništiti materijal ovakve razine toksičnosti (specifično, otpada s iznimno visokim udjelom klora i PFAS spojevima). Strane tvrtke koje su iskazale inicijalni interes odustale su nakon detaljnih analiza.
Ovisnost o inozemnim kapacitetima i “B varijanta”
Suočena s pritiskom javnosti, ministrica Marija Vučković raspisala je dva nova otvorena postupka javne nabave – jedan za 4.500 tona opasnog otpada na otvorenom, te drugi za 650 tona neopasnog otpada u vrećama, s rokom do 25. kolovoza. Zbog nedostatka domaćih rješenja, Vlada i Ministarstvo prisiljeni su aktivirati “B varijantu”. Ova varijanta podrazumijeva masovni izvoz do 30.000 tona otpada natrag u inozemstvo.
Da bi se to ostvarilo, predstavnici Ministarstva pokrenuli su izravno kontaktiranje između 60 i 70 inozemnih operatera s rokom za ispitivanje tržišta do 24. kolovoza. Meta ovog ispitivanja su inozemne specijalizirane spalionice, energane i, što je posebno indikativno, bivši podzemni rudnici soli u Europi koji su prenamijenjeni u trajna skladišta za izolaciju najopasnijeg tehnološkog i kemijskog otpada. Dok se za površinski otpad ubrzano traže rješenja, za preostalih ~33.000 tona zakopanog i iznimno opasnog materijala, koji direktno zagađuje podzemne vode PFAS spojevima, tek se čeka izrada detaljne tehničke dokumentacije najavljena za 20. rujna.
Slučaj Gospić transformirao je lokalnu ekološku katastrofu u arenu za nemilosrdne političke obračune na nacionalnoj razini. Dok Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem pokušava minimizirati percepciju vlastite odgovornosti obećavajući kaznene progone i uvođenje strogih sankcija kroz novo kazneno djelo “ekocida”, oporba prepoznaje idealnu priliku za politički kapital.
Stranka Most preuzela je ulogu najglasnijeg kritičara. Njihovi saborski zastupnici Zvonimir Troskot i Marin Miletić, zajedno s predsjednikom stranke Nikolom Grmojom, mjesecima su upozoravali na aferu. Oštro napadaju Vladu zbog izostanka brze reakcije, tražeći hitno proglašenje izvanrednog alarmantnog stanja zbog širenja PFAS spojeva. Otišli su i korak dalje, najavivši masovne kaznene prijave ne samo protiv bračnog para Šincek, već i protiv ključnih državnih i lokalnih dužnosnika. Na njihovoj listi za kazneni progon našli su se ministrica Marija Vučković, bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić, ličko-senjski župan Ernest Petry, gradonačelnik Gospića Darko Milinović, te povezana poduzeća poput C.I.O.S. CE-ZA-R-a, Kemis Termocleana i bolnice Zabok.
Lijeva opozicija, predvođena SDP-om i strankom Možemo!, nije zaostajala u kritikama. Saborska zastupnica Možemo! Sandra Benčić iznijela je poražavajuće statistike o astronomskom rastu uvoza otpada u Hrvatsku tijekom mandata Andreja Plenkovića – sa samo 2.505 tona u 2015. godini na nevjerojatnih 146.333 tona u 2024. godini. Siniša Hajdaš Dončić (SDP) iskoristio je aferu kao okidač za najavu pokretanja postupka izglasavanja nepovjerenja Vladi u Saboru, ističući da su “Hrvatsku pretvorili u veliko europsko smetlište” te da je Gospić dokaz da je “čaša prelivena”. Na lokalnoj razini, varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj (SDP) i njegov zamjenik Miroslav Marković traže hitnu istragu i dokumentaciju o 5.000 tona otpada deponiranih u Varaždinu (Mundus), upozoravajući na sistemsko pogodovanje.
Oštar odgovor lokalnih dužnosnika: Povijesne uvrede i imunitetski izazovi
Pritisnuti teškim optužbama, lokalni čelnici u Lici odgovorili su agresivnom defanzivom. Gradonačelnik Gospića Darko Milinović odbacio je svaku odgovornost, izjavivši da gradsko poduzeće Komunalac Gospić nikada nije imalo poslovne odnose s Tipos Resursom. Milinović je provokativno izazvao Troskota i Miletića da se javno odreknu svog saborskog imuniteta, kako bi ih mogao privatno tužiti za lažno prijavljivanje. Podsjetio je na činjenicu da je bivši gradonačelnik Karlo Starčević sa suradnicima obišao pogon 2021. godine i javno iskazao zadovoljstvo suradnjom s poduzetnicima, sugerirajući time da, ako postoji lokalna politička odgovornost, ona datira iz vremena prije njegovog mandata.
Najžešće reakcije stigle su od ličko-senjskog župana Ernesta Petryja (HDZ), koji je ofenzivu Mosta i ljevice proglasio gnjusnim “lešinarenjem” na tragediji Gospićana u svrhu skupljanja jeftinih političkih bodova. Branio se tvrdnjama da je odmah po izbijanju afere urgirao kod pravosudnih tijela da podignu optužnice i pohvalio financijska izdvajanja Županije za monitoring kvalitete zraka (81.000 eura) i vode (70.000 eura).
Međutim, Petryjev pokušaj obračuna sa SDP-om i ljevicom prerastao je u skandaloznu retoričku figuru kojom je ekološku katastrofu povezao s povijesnim traumama iz Drugog svjetskog rata. Poručio je lijevim opcijama da “ne lešinare na ovom ekocidu jer su njihovi ideološki istomišljenici prije 70 ili 80 godina pobili ovdje ljude nedaleko od ove lokacije, a tada nikada nisu došli dati pijetet žrtvama”. Ovakva neprimjerena politizacija toksičnog otpada kroz partizansko-ustaški narativ zorno prikazuje potpunu devijaciju političkog diskursa u Hrvatskoj, gdje se čak i kemijsko zagađenje podzemnih voda koristi za raspirivanje povijesnih ideoloških sukoba.
NAJNOVIJE OBJAVE
- Nijemi alarm u omiškom paklu: Kako je smrtonosna birokracija ugasila SRUUK i ugrozila 27.000 života
Zadnja dva dana omiška rivijera pretvorila se u plamteći pakao, a višemilijunski nacionalni sustav SRUUK ostao je potpuno nijem. Istražujemo tko je odgovoran za to… Pročitaj više: Nijemi alarm u omiškom paklu: Kako je smrtonosna birokracija ugasila SRUUK i ugrozila 27.000 života - POLITIČKI RASKOL ZBOG EKOCIDA: Dok USKOK istražuje mito i lažne dozvole, otpad iz Gospića mora u europske rudnike soli!
Ekocid u Gospiću glavna je tema današnje odgođene sjednice, gdje su tisuće tona opasnog otpada otkrile duboku korupciju. Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga… Pročitaj više: POLITIČKI RASKOL ZBOG EKOCIDA: Dok USKOK istražuje mito i lažne dozvole, otpad iz Gospića mora u europske rudnike soli! - “Noć kada su gorjeli nebo i zemlja: Vatrena apokalipsa u Omišu odnijela ljudski život, mještani uvjereni da je požar podmetnut!”
Katastrofalan požar u Omišu, koji je izbio pod okriljem noći, mobilizirao je stotine vatrogasaca i zračne snage. Uz jak vjetar, vatra je progutala sve pred… Pročitaj više: “Noć kada su gorjeli nebo i zemlja: Vatrena apokalipsa u Omišu odnijela ljudski život, mještani uvjereni da je požar podmetnut!” - “Izašli smo iz autobusa i ljubili zemlju”: Emotivna ispovijest preživjelih logoraša 34 godine nakon najveće razmjene u Nemetinu
Kada se spomene Razmjena Nemetin, u srcima stotina hrvatskih obitelji istovremeno se bude osjećaji neizmjerne tuge i neopisivog ponosa. Na mjestu gdje je prije točno… Pročitaj više: “Izašli smo iz autobusa i ljubili zemlju”: Emotivna ispovijest preživjelih logoraša 34 godine nakon najveće razmjene u Nemetinu - Pravda koja se još čeka: 34 godine od razmjene u Nemetinu, a Srbija i dalje skriva mračnu istinu
Povijesna Razmjena u Nemetinu označila je kraj nezamislivih tortura za stotine hrvatskih zatočenika. Pročitajte potresnu priču o preživljavanju i danu kada je pobijedila sloboda. Na… Pročitaj više: Pravda koja se još čeka: 34 godine od razmjene u Nemetinu, a Srbija i dalje skriva mračnu istinu - Pakao pod Omiškom Dinarom: Vatra prodrla u grad, građani u mraku, stotine vatrogasaca na terenu!
U četvrtak navečer, apokaliptični požar u Omišu i njegovoj široj okolici pretvorio se u jednu od najzahtjevnijih kriznih situacija u modernoj povijesti Dalmacije, gutajući sve… Pročitaj više: Pakao pod Omiškom Dinarom: Vatra prodrla u grad, građani u mraku, stotine vatrogasaca na terenu! - Svi su slavili Oluju, a na planini se odvijao pravi pakao: Što se zapravo dogodilo u Grahovu?
Hrvatska vojska, sačinjena od pričuvnih i gardijskih brigada, herojski je i uz velike žrtve zaustavila masovni srpski protuudar i operaciju “Vaganj 95″ na surovom planinskom… Pročitaj više: Svi su slavili Oluju, a na planini se odvijao pravi pakao: Što se zapravo dogodilo u Grahovu? - Dobrodošli u Gospić, europsku prijestolnicu uvoznog otrova: Pijte slobodno, Capak časti!
Lika je postala europska prijestolnica za uvozni otrovni otpad. Dok USKOK i sudski vještaci upozoravaju na tempiranu ekološku bombu koja prijeti podzemnim vodama, Vlada i… Pročitaj više: Dobrodošli u Gospić, europsku prijestolnicu uvoznog otrova: Pijte slobodno, Capak časti! - Krvavi kolovoz ’91. u Belom Manastiru: Smrtonosna klopka koja je razotkrila prave namjere JNA
U Belom Manastiru danas je obilježena tužna 35. obljetnica ubojstva hrvatskih policajaca. Tragična pogibija policajaca iz 1991. godine trajni je podsjetnik na brutalne početke Domovinskog… Pročitaj više: Krvavi kolovoz ’91. u Belom Manastiru: Smrtonosna klopka koja je razotkrila prave namjere JNA - Ovo se ne pamti u Sinju: VAD objavio izvješće o 311. Alki, uz čestitke pale i teške optužbe!
Upravni odbor Viteškog alkarskog društva Sinj, uz nazočnost članova Časnog suda i Nadzornog odbora, 11. kolovoza je održao sjednicu na kojoj se raspravljalo o održanoj… Pročitaj više: Ovo se ne pamti u Sinju: VAD objavio izvješće o 311. Alki, uz čestitke pale i teške optužbe!
