Portal Veterani - Izvješće O Obrani U Saboru: Sukob Oko Vojske

Predstavljanje Godišnjeg izvješća o obrani za 2025. godinu u Hrvatskom saboru pretvorilo se u višesatnu, žustru parlamentarnu raspravu. Iako dokument, koji je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, svjedoči o povijesnim ulaganjima, nabavci nove opreme i visokom odazivu na temeljno vojno osposobljavanje, fokus zastupnika preuzeo je duboki institucionalni sukob između Ministarstva obrane i predsjednika Republike Zorana Milanovića.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Ivan Anušić u Hrvatskom je saboru predstavio Izvješće o obrani za 2025. godinu, naglasivši kako Oružane snage RH prolaze kroz povijesni proces modernizacije, uz snažan fokus na opremanje, ali i na podizanje standarda samih vojnika. Pred zastupnicima je detaljno elaboriran investicijski zamah težak više od dvije milijarde eura, kao i planovi za mirovne misije u inozemstvu.

Značajna izmjena globalne sigurnosne arhitekture izravno je diktirala tempo razvoja hrvatskih obrambenih sposobnosti. Hrvatska je vojska u 2025. godini doživjela transformaciju kakva nije viđena od njezina osnutka, a proračun za obranu kontinuirano raste.

“U ovih 35 godina od osnutka Hrvatske vojske, danas su naše Oružane snage u procesu povijesne modernizacije,” naglasio je u Saboru ministar Anušić, prezentirajući dokument koji služi kao temeljni mehanizam građanskog nadzora nad aktivnostima Ministarstva obrane.

Probijanje granice od 2% BDP-a i strateška nabava

Proračun za obranu u 2025. godini dosegnuo je 1,57 milijardi eura, čime je Republika Hrvatska ostvarila izdvajanje od 2,1% BDP-a, uvelike premašivši ciljeve dogovorene na NATO samitu u Haagu. Od tog impresivnog iznosa, čak 34% usmjereno je isključivo na opremanje i modernizaciju. Usporedbe radi, u odnosu na 2016. godinu, proračun za nadolazeću 2026. godinu bilježi skok od nevjerojatnih 208%.

Sklopljeni su ugovori u vrijednosti od 2,3 milijarde eura, a opremanje obuhvaća sve tri grane Oružanih snaga:

Zrakoplovstvo: Kompletirana je flota od 12 borbenih aviona Rafale koji od početka godine čuvaju hrvatsko nebo, dok se istovremeno uvode američki helikopteri Black Hawk te besposadni sustavi Bayraktar.
Kopnena vojska: Isporučeno je 40 od 89 oklopnih vozila Bradley, naručeni su najmoderniji tenkovi Leopard 2A8, sustavi HIMARS, francuske haubice Caesar te 420 vojnih kamiona Tatra.
Ratna mornarica i PZO: U operativnu uporabu ulazi sustav protuzračne obrane Mistral te moćni protudronski sustavi integrirani u suradnji s domaćom tvrtkom Končar. Rješava se i gordijski čvor s Brodosplitom oko isporuke obalnih ophodnih brodova, pri čemu je Ministarstvo obrane zaštitilo interese Republike Hrvatske upisom brodova u gradnji u vojni upisnik.

“Opremanje protudronskim sustavima predstavlja strateški iskorak u razvoju nacionalnih obrambenih sposobnosti te jačanju domaće industrije,” pojasnio je Anušić, ističući i važan ugovor za nabavu dronova kamikaza s osječkom tvrtkom Orqa.

Također, u kontekstu infrastrukture, nastavlja se povratak Hrvatske vojske u Baranju, točnije u Beli Manastir, uz opsežna ulaganja u vojarne diljem zemlje.

Ljudi kao najveća vrijednost sustava

Unatoč fascinantnoj tehnici, ministar je jasno artikulirao glavni prioritet: “Ljudi su najveća vrijednost obrambenog sustava.”

Kako bi se osigurala kvalitetna popuna, uvedeno je temeljno vojno osposobljavanje. Prva generacija od 800 ročnika (među kojima i 82 žene) uspješno je savladala dvomjesečnu obuku, dok je trenutno na obuci novih 900 ročnika. Interes je toliki da su kapaciteti prošireni, a stopa prigovora savjesti iznosi zanemarivih 3,3%.

Uz snažan odaziv mladih, Vlada je od 2024. godine povećala plaće djelatnim vojnim osobama za oko 40%, dok je naknada za ročnike podignuta na 1000 eura.

Sudjelovanje u misijama potpore miru

Hrvatska ostaje vjerodostojan partner u međunarodnoj zajednici. U operacijama diljem svijeta u 2025. sudjelovala su 904 pripadnika Hrvatske vojske. Sukladno sigurnosnim procjenama i Odlukama Sabora, najavljene su i rotacije u inozemnim misijama potpore miru. U misiju UNIFIL u Libanonu upućuje se jedan pripadnik na godinu dana, dok se u NATO misiju u Iraku upućuje sedam pripadnika s različitim rotacijskim rokovima.

Zaključujući svoje izlaganje, ministar Anušić pozvao je zastupnike da podrže izvješće: “Nastavit ćemo razvijati nove i unapređivati postojeće sposobnosti kako bi Hrvatska vojska odgovorila na sve izazove i zadaće definirane Ustavom, te kako bi naš narod na nju uvijek mogao računati.”

Nakon što je potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Ivan Anušić u Hrvatskom saboru predstavio Izvješće o obrani za 2025. godinu, uslijedilo je više od 40 pitanja zastupnika. Parlamentarna rasprava o predsjednikovom kršenju zakona i stanju u Hrvatskoj vojsci.

Glavna točka prijepora bila je predsjednikova zabrana odlaska pripadnika Hrvatske vojske na mimohod u Francusku, kao i ranije nesuglasice oko misije NSATU, što je izazvalo oštre reakcije vladajućih i dijela oporbe.

“Zapovijed iznad zakona je opasna situacija”

Raspravu je otvorio zastupnik Babić, podsjetivši na ranije izjave Zorana Milanovića iz vremena kada je bio premijer, citirajući njegove riječi kako “predsjednik države ne mora govoriti istinu”. Babić je time doveo u pitanje moralni kredibilitet predsjednika da “dijeli lekcije o istini i odgovornosti”.

Ministar Anušić oštro je osudio predsjednikovo postupanje, naglasivši da nije riječ o različitim pravnim tumačenjima, već o izravnom kršenju zakona.

“Ovdje nije problem interpretacije, ovdje je problem jasnog kršenja zakona, nepoštivanja zakona koji je jasno definiran i izglasan u ovom Hrvatskom saboru 2018. godine sa 107 ruku. Taj zakon u ovom trenutku predsjednik Republike Hrvatske svjesno ne poštuje izdavajući zapovijedi načelniku Glavnog stožera,” poručio je Anušić.

Ministar je pojasnio da je odlazak hrvatskih vojnika na mimohod u Pariz potpuno ceremonijalne naravi, “bez ikakvih vojnih obaveza i slanja vojske u rat”. Upozorio je i na razorne posljedice takvog zapovijedanja na operativnost Oružanih snaga.

“Da si jedan čovjek dopušta da njegova zapovijed bude iznad hrvatskih zakona koji su doneseni u Hrvatskom parlamentu – ludo opasna situacija. Jako loše utječe na stanje u Oružanim snagama, jako loše utječe na procese modernizacije i opremanja, jer ovakve situacije stvaraju zbunjenost i kaos,” dramatično je upozorio ministar obrane, dodavši kako vojska ne smije biti talac političkih prepucavanja i predizbornih kampanja.

Oporbeni zastupnici iz redova SDP-a, poput zastupnica Marković i Glasovac, branili su predsjednika, ističući kako premijer institucije pretvara u stranačke organizacije, te su podsjetili da Sabor nikada nije službeno glasao o misiji NSATU, prebacujući lopticu odgovornosti na vladajuću većinu.

Povratak vojske u gradove i povijesni odaziv ročnika

Kada su se strasti smirile, rasprava se preusmjerila na konkretne poteze u resoru obrane. Zastupnici su pozdravili proces modernizacije koji uključuje integraciju naprednih standarda za borbene zrakoplove Rafale, isporuku borbenih vozila Bradley te rješavanje pravnih sporova oko obalnih ophodnih brodova.

Poseban naglasak stavljen je na uspjeh uvođenja temeljnog vojnog osposobljavanja (TVO). Na pitanja o interesu mladih, ministar Anušić iznio je ohrabrujuće podatke koji su demantirali teze o nezainteresiranosti novih generacija:

Čak 97 % pozvanih mladića odaziva se na obuku, dok se samo 3 % poziva na priziv savjesti.
Oko 10 % prijavljenih su žene koje dolaze kao dragovoljke.
Od 800 ročnika iz prvog naraštaja, njih 257 iskazalo je želju za ostankom u profesionalnom sastavu Hrvatske vojske.

Također, najavljeno je strateško širenje vojnih kapaciteta i povratak vojske u ključne hrvatske gradove. Uz postojeće centre, planiraju se predradnje za uspostavu vojarne u Sinju, gradu bogate vojničke tradicije, te povratak vojske u Beli Manastir, čime će se dodatno osnažiti sigurnosna i demografska slika Baranje.

Žene u vojsci: Povećana zastupljenost, ali i “stakleni strop”

Godišnje izvješće dobilo je jednoglasnu potporu matičnih odbora. Predsjednik Odbora za obranu, Arsen Bauk, prenio je ocjenu kako su sredstva trošena namjenski te da se, nakon dugo vremena, provodi povijesno opremanje vojske.

Zanimljivu i detaljnu analizu ponudila je Marija Lugarić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova. Istaknuto je da žene čine 14,6 % djelatnih vojnih osoba, čime Hrvatska vojska stoji uz bok, pa i iznad prosjeka mnogih NATO saveznica. Unatoč pozitivnim trendovima, upozoreno je na strukturne prepreke u napredovanju:

“Od 349 promaknutih žena, udio promaknutih časnica iznosi 29,5 %, dok dočasnica tek 9,3 %. Žene se promiču u časnički sustav po stopi koja je više nego tri puta veća nego u dočasnički,” naglasila je Lugarić, upozorivši na očiti fenomen “staklenog stropa” na nižim i srednjim zapovjednim razinama.

Zastupnica Krpan postavila je pitanje o mogućoj diskriminaciji, na što je ministar Anušić rezolutno odgovorio kako “nema posebnog tretmana nikoga u Oružanim snagama”, te da su pravila i zakoni dosljedni i jednaki za oba spola, najavivši pritom i novi pravilnik o stambenom zbrinjavanju koji će dodatno unaprijediti materijalni status svih pripadnika Oružanih snaga.

Zaključno, unatoč snažnim političkim turbulencijama u sabornici, Godišnje izvješće o obrani jasno pokazuje kako je proces transformacije Hrvatske vojske u kompaktnu, moderniziranu i operativnu oružanu silu zapadnog standarda u punom zamahu.