Bura U Saboru: Ukida Se Rok Za Legalizaciju, Oporba Protiv

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branko Bačić, predstavio je u Hrvatskom saboru konačan prijedlog izmjena Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Glavni cilj novog zakona je trajno ukidanje roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju objekata sagrađenih do 21. lipnja 2011. godine, ali uz uvođenje znatno strožih procedura prijave i rigoroznih kazni za svaku novu bespravnu gradnju.

ZAGREB, 22. travanj 2026. – Građani koji do sada nisu uspjeli legalizirati svoje objekte izgrađene prije ljeta 2011. godine dobivaju novu priliku, ali ovoga puta pod znatno rigoroznijim uvjetima administracije. Potpredsjednik Vlade i resorni ministar Branko Bačić predstavio je konačan prijedlog izmjena Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji ukida dosadašnje vremensko ograničenje, ali ujedno objavljuje rat svakoj novoj bespravnoj gradnji.

Prethodni rok za prijavu, koji je istekao 30. lipnja 2018. godine, ostavio je brojne objekte u pravnom vakuumu. Od ukupno 902.000 podnesenih zahtjeva, riješeno ih je oko 829.000, dok je značajan broj zgrada ostao nelegaliziran jer vlasnici iz različitih razloga nisu na vrijeme reagirali.

“Problem stvara prije svega našim sugrađanima koji nisu podnijeli zahtjev, a više ga podnijeti ne mogu. Ti objekti ne mogu biti u pravnom prometu, ne mogu se nasljeđivati niti se na njima može obavljati djelatnost,” istaknuo je ministar Bačić, naglasivši kako to posebno pogađa vlasnike poljoprivrednih objekata u Slavoniji koji zbog nelegaliziranih zgrada gube pravo na nacionalne i europske potpore.

Kraj “blanko” zahtjevima i stroža pravila

Iako se rok ukida, Vlada šalje jasnu poruku: ovo nije nova masovna legalizacija. Legalizirati se i dalje mogu isključivo objekti koji su evidentirani na ortofotokartama Državne geodetske uprave napravljenima do 21. lipnja 2011. godine. Za sve sagrađeno nakon tog datuma, zakonskih ustupaka nema.

Novi zakon donosi i ključnu promjenu u samoj proceduri prijave. Dosadašnja praksa predaje nepotpunih (“blanko”) zahtjeva s ciljem odugovlačenja postupka i izbjegavanja rušenja više neće biti moguća.

Zahtjev će se moći podnijeti isključivo putem sustava e-dozvola, i to samo uz priloženu kompletnu dokumentaciju koja uključuje:

Potvrdu da je zgrada izgrađena prije 21. lipnja 2011. godine.
Geodetski snimak i snimku postojećeg stanja.
Dokaze o plaćenom komunalnom doprinosu i naknadi za zadržavanje zgrade u prostoru.

“Nema više zahtjeva samo s podacima iz osobne iskaznice, gdje se ponekad nije ni navodila nekretnina. Zahtjev se podnosi jedino ako ste sukladno zakonu pripremili svu dokumentaciju,” bio je jasan Bačić.

Što se ne može legalizirati?

Izmjenama zakona dodatno su pooštreni prostorni kriteriji. Legalizacija je strogo zabranjena i neće biti moguća u:

Zaštićenim dijelovima prirode.
Planiranim i istražnim koridorima prometnica.
Zonama energetske i komunalne infrastrukture.

Ministar je naglasio da u ovim zonama legalizacije nema, neovisno o tome kakav je stav javnopravnog tijela koje tom infrastrukturom upravlja.

Nova tehnologija i kazneni zakon protiv ilegalnih graditelja

Ministarstvo najavljuje i oštru borbu protiv novih bespravnih graditelja. U pripremi je nova aplikacija e-prostorna inspekcija koja će automatizirano obavještavati građevinske inspektore i komunalne redare o sumnjivim aktivnostima na terenu.

Uz to, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, pripremaju se izmjene Kaznenog zakona kojima će se proširiti katalog bespravne gradnje koja će se tretirati kao kazneno djelo. Uz visoke propisane kazne, očekuje se da će ove mjere trajno zaustaviti devastaciju prostora.

Krajem lipnja očekuje se i donošenje Uredbe Vlade kojom će se definirati visina naknade za zadržavanje zgrade u prostoru, čime će se kompletirati zakonski okvir za rješavanje ovog dugogodišnjeg urbanističkog i pravnog problema.

Oštra kritika oporbe: “Što smo mi bili blesavi?”

S druge strane, ukidanje vremenskog ograničenja naišlo je na žestok otpor oporbenih klupa, čiji su predstavnici uoči rasprave redom tražili stanke. Glavni argument oporbe je da se ovakvim rješenjem šalje kriva poruka i nagrađuje prekršitelje.

Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i nezavisne platforme Sjever te Glasa) sažela je frustraciju građana koji su poštovali pravila: “Oni koji su gradili s urednom dozvolom s potpunim pravom se pitaju ‘što smo mi bili blesavi?’. Zašto smo išli ishoditi dozvole, skupljati dokumentaciju i plaćati sve potrebno, da bi se na kraju moj susjed, koji je gradio bez papira, jednako tako legalizirao?”

Iz Kluba IDS-a otvoreno su doveli u pitanje motive zakona, pitajući se rješava li se ovdje “javni problem ili nečiji konkretan, unaprijed poznat problem”, s obzirom na to da se omogućava ponovno odlučivanje o već odbijenim predmetima.

Jasenka Auguštan – Pentek (SDP) najavila je amandman kojim traže da se rok ipak postavi, i to na 10 godina. “Ne možemo pristati na trajnu legalizaciju. Ako postoji mali dio građana koji to nije učinio zbog nedovoljnih informacija ili nasljeđivanja, onda to mora imati rok,” poručila je Auguštan – Pentek.

Krah inspekcija i optužbe za licemjerje

Posebna meta oporbenih kritika bio je sustav nadzora. Mrak Taritaš upozorila je da u županijama pogođenim turističkom apartmanizacijom, poput Istarske i Splitsko-dalmatinske, bespravne zgrade i dalje niču jer građevinske inspekcije “ima sve manje”, a o stanju u sustavu, kako je istaknula, najbolje govori činjenica da Hrvatska trenutačno nema ni glavnog državnog inspektora.

Na to se nadovezao i Božo Petrov (Most), koji je vladajuće optužio za licemjerje i skakanje samima sebi u usta. “Kada ste donosili zakone s rokom, zdušno ste navijali da rok mora postojati. Sada navijate da ga ne treba biti. Pokušavate reći da imamo snažan nadzor, a nemate državnog inspektora koji je zatvoren zbog korupcije, pa ste posao prebacili na komunalne redare jer nemate kapaciteta,” oštar je bio Petrov.