DSC 0332 1024x683 1

Blagdan Svih svetih – dan svetosti, zajedništva i nade u vječni život

Nove obavijesti Obilježavanja Vijesti Vjera

Zagreb, 1. studenoga 2025. – Katolička Crkva danas slavi blagdan Svih svetih, dan posvećen svim kanoniziranim i nekanoniziranim svecima, onima koji su svojim životom ostvarili ideal kršćanske svetosti. Uz duboko vjersko značenje, ovaj dan u Hrvatskoj ima i snažnu društvenu dimenziju – državni je blagdan tijekom kojega se građani tradicionalno prisjećaju svojih pokojnika, obilaze groblja, pale svijeće i polažu cvijeće na grobove svojih najmilijih.

Dan nakon Svih svetih, 2. studenoga, u Katoličkoj Crkvi obilježava se Spomen svih vjernih mrtvih – Dušni dan, kada se vjernici posebno mole za sve preminule duše.

Smisao svetkovine – život, a ne smrt

Crkvena liturgija ističe kako u središtu svetkovine Svih svetih nije smrt, već život. Prema učenju Crkve, Bog poziva sve ljude svih naroda i vremena u vječno zajedništvo svoje ljubavi. Krist je otkupitelj svih, a Božji poziv na svetost upućen je svakome.
U tom duhu, blagdan Svih svetih nije tek dan žalovanja, nego dan nade i zahvalnosti za sve one koji su svojim životom, djelima i vjerom svjedočili dobrotu, ljubav i predanost Bogu i čovjeku.

Korijeni štovanja svetih kroz povijest

Štovanje svetih ima duboke korijene u religijskoj povijesti čovječanstva. Još je u židovstvu postojala tradicija štovanja grobova pravednika – posebice proroka Izaije, čiji se grob nalazio pokraj ribnjaka Siloe, i proroka Zaharije u dolini Cedrona.

S razvojem kršćanstva, dan smrti vjernika počinje se promatrati kao dan rođenja za nebo. Posebno su čašćeni mučenici, koji su svjedočili vjeru i u smrti. Njihovo štovanje seže u II. stoljeće, a iz toga razdoblja potječu i prve liturgijske prakse slavljenja njihovih spomendana.

Tijekom stoljeća, uz mučenike su se počeli isticati i asketi, biskupi te Bogu posvećene djevice, čiji su životi smatrani uzorom vjere. Pojam svetaca i kanonizacija u današnjem smislu razvili su se tek oko X. stoljeća. Prva službena kanonizacija zabilježena je 993. godine, kada je papa Ivan XV. proglasio svetim sv. Ulrika iz Augsburga.

Zajedništvo zemaljske i nebeske Crkve

Prema Drugom vatikanskom saboru, štovanje svetih proizlazi iz svijesti o trajnom zajedništvu između zemaljske i nebeske Crkve. Iako vjernici i sveci sudjeluju u Božjoj ljubavi na različit način, svi zajedno pripadaju istom Tijelu Kristovu i „pjevaju istu pjesmu slave svome Bogu“.
Svetkovina Svih svetih tako poziva vjernike na razmišljanje o vlastitom pozivu na svetost – ne kao dalek ideal, već kao životnu stvarnost ispunjenu vjerom, ljubavlju i nadom.

Običaji i tradicija – svjetlo, cvijeće i molitva

U novije doba, blagdan Svih svetih u Hrvatskoj obilježava se u duhu dubokog poštovanja i tradicije. Groblja diljem zemlje pretvaraju se u more svjetlosti, dok se grobovi uređuju i kite cvijećem i svijećama, a svećenici posvećenom vodom škrope grobove uz molitvu i sjećanje.
Taj čin, ispunjen dostojanstvom i tišinom, simbol je trajnog sjećanja i povezanosti živih i mrtvih, ali i vjere da smrt nije kraj, već prijelaz u vječni život.

Izvor: Hina



Tri srebrenjaka šutnje: Kako su politika i podobnost ugušile glas istinskih branitelja

Povijest pod povećalom: između činjenica i ideologije

HRVATSKA BRODOGRADILIŠTA SPREMNA ZA EUROPSKU OBRAMBENU INDUSTRIJU

Dan branitelja Općine Grude 2025: Obilježena 32. obljetnica Hrvatske Republike Herceg-Bosne

Kolovoz 1992.: Zašto su Vukovarski veterani odbijali ratovati u Bosni – tajna izvješća otkrivaju sukobe i nepovjerenje

Sukob umjetnosti i sjećanja na Domovinski rat

Udruga hrvatskih branitelja Antunovac – Ivanovac održala sastanak s ministrom Tomom Medvedom

Odgovori