Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Republike Hrvatske Ivan Anušić stigao je u dvodnevni službeni posjet Ukrajini, gdje će se dnaas, u ponedjeljak, sastati s ukrajinskim ministrom obrane Denisom Šmihalom. Ovaj posjet, osim simboličke i humanitarne dimenzije, nosi i jasnu političko-sigurnosnu poruku – Hrvatska, kao država koja je i sama prije tri desetljeća prošla kroz rat, ostaje dosljedna podršci ukrajinskom narodu u njegovoj borbi za slobodu i teritorijalni integritet.
Hrvatska pomoć Ukrajini – iskustvo iz rata kao temelj solidarnosti
Ministar Anušić, odmah po dolasku u Kijev, naglasio je da njegov posjet ima i osobnu i državnu dimenziju:
“Osim u bilateralni posjet, u Kijev sam došao odati počast hrabrom ukrajinskom narodu, ukrajinskim ratnicima i svim žrtvama ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Gotovo četiri godine Ukrajina odolijeva ruskim napadima, a Hrvatska jako dobro razumije što je nametnuti rat. Hrvatska Vlada nastavit će pomagati Ukrajini kroz humanitarnu i vojnu pomoć, a tijekom mog posjeta Kijevu razgovarat ćemo i o potpori ukrajinskoj obrambenoj industriji kao i o suradnji hrvatske i ukrajinske vojne industrije.”
Njegova izjava jasno povlači paralelu između Domovinskog rata i ukrajinske borbe, podsjećajući da Hrvatska ne djeluje iz apstraktne političke pozicije, već iz vlastitog iskustva agresije, okupacije i pobjede. Time Anušić ne samo što potvrđuje moralnu i političku obvezu Hrvatske prema Ukrajini, nego i jasno komunicira euroatlantskim saveznicima da je Hrvatska aktivan, pouzdan i konstruktivan partner u zajedničkom sigurnosnom sustavu.
Do sada je Hrvatska donirala Ukrajini 14 paketa vojne pomoći u ukupnoj vrijednosti 214 milijuna eura, a suradnja se, prema riječima ministra, planira proširiti i na razvoj obrambene tehnologije, posebno na području bespilotnih sustava i protudronske obrane.
Industrijska suradnja – hrvatsko znanje na ukrajinskom tlu
Anušićev posjet ima i jasnu gospodarsko-tehnološku dimenziju. Hrvatska obrambena industrija, iako mala u odnosu na globalne sile, prepoznata je po kvaliteti i inovativnosti, osobito u području razminiranja i robotike. U tom kontekstu, hrvatska tvrtka DOK-ING već godinama uspješno djeluje u Ukrajini.
“Mi imamo 69 strojeva za mehaničko razminiranje u Ukrajini i to su strojevi koje sada koriste državna hitna služba i specijalna služba za transport Ukrajine. Našim strojevima već je čišćeno više od 25 milijuna kvadratnih metara, što je više od 60% cijele zemlje. Uništeno je više od 10 tisuća neeksplodiranih ubojitih sredstava,” izjavio je Severyin Lubkivskyi, direktor za razvoj poslovanja DOK-ING-a u Kijevu.
Takvi konkretni primjeri suradnje potvrđuju da hrvatsko iskustvo i tehnologija imaju važnu ulogu u obnovi i sigurnosnoj stabilizaciji ratom razorene Ukrajine.
Analiza: Hrvatska između solidarnosti i realnosti
Anušićev posjet otvorio je i pitanja o mogućem širem angažmanu Hrvatske, pa čak i mogućnosti slanja vojnog osoblja u Ukrajinu. Iako takve spekulacije izazivaju pozornost javnosti, geopolitički analitičar Denis Avdagić smiruje ton i tumači da takav scenarij nije realan u ovom trenutku.
“Ne bih rekao da je to povezano tako na taj način. Ukrajina ima problem s adekvatnim, visoko tehnološkim naoružanjem, a što se tiče ljudstva, imaju problem s mobilizacijom. Hrvatska to zna iz iskustva iz devedesetih. Trenutno se fokusiramo na podizanje vlastite spremnosti, a ne na neposredno slanje trupa u inozemne sukobe,” istaknuo je Avdagić.
On dodatno pojašnjava da je uvođenje vojnog roka i jačanje nacionalne obrane signal da Hrvatska želi biti spremna i samodostatna, a ne samo simbolično solidarna.
“Slanje hrvatske vojske u Ukrajinu u dogledno vrijeme je malo vjerojatno, osim eventualno u budućim UN-ovim misijama. Fokus je na jačanju kapaciteta vlastite vojske i društvene otpornosti,” dodaje Avdagić, upozoravajući i na demografski problem: “Već sada više od 30 posto stanovništva čine stariji i bolesni. Ako taj udio naraste, tko će nas braniti? Obrana nije samo pitanje oružja, nego i populacijske strukture.”
Humanitarna i veteranska potpora
Hrvatska pomoć Ukrajini nije samo vojna. Posebno je važna i dimenzija veteranske solidarnosti – kroz mrežu hrvatskih veteranskih centara u Šibeniku, Petrinji, Sinju i Daruvaru, kapaciteta više od 600 ležajeva, već su primljeni ukrajinski ranjenici na rehabilitaciju i psihološku obnovu.
Riječ je o simbolu solidarnosti braniteljske Hrvatske prema onima koji prolaze sličnu bol i traumu kakvu su naši vojnici i civili proživjeli devedesetih.
Hrvatska između moralne obveze i strateške zrelosti
Posjet ministra Anušića Ukrajini nije samo čin političke solidarnosti, već i strategijski signal – Hrvatska, poučena vlastitim ratnim iskustvom, zna da sloboda ima cijenu i da sigurnost ne dolazi sama od sebe. U svijetu u kojem se granice sigurnosti neprestano pomiču, hrvatska diplomacija i obrambena politika pokazuju da država može biti istodobno moralno dosljedna i strateški promišljena.
Kao što je Hrvatska nekada tražila razumijevanje i podršku svijeta, tako danas ona – s iskustvom i odgovornošću – pruža ruku onima koji se bore za iste vrijednosti: slobodu, suverenost i mir.
- Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku
Najveći sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show 2026 otvorio je svoja vrata na sportskom aerodromu Čepin uz najave potpora i fokus na preradu. Najveći sajam poljoprivredne… Pročitaj više: Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku - Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!
Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije bilo samo iskaz vojne moći, već i ključni trenutak rađanja službene hrvatske trobojnice. Danas, gotovo… Pročitaj više: Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom! - Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.
U burnom vremenu europske reformacije i neprestanih osmanskih prijetnji, Hrvatski sabor 1604 donosi radikalnu i povijesnu odluku: katolička vjera postaje jedina zakonski priznata na teritoriju… Pročitaj više: Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama. - Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
Povijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu” duboko je obilježio hrvatsko društvo. Pročitajte sveobuhvatnu analizu koja otkriva zašto je… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj - Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
Datum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako su ban Jelačić i Trianonski ugovor zauvijek promijenili ono što je hrvatska povijest. Proces formiranja… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma - Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!
Zamislite mjesto koje prema starim popisima broji jedva osamstotinjak duša, a onda u jednoj jedinoj večeri pod svojim krovom okupi više od 450 posjetitelja. Zvuči… Pročitaj više: Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine! - Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
Svetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4. lipnja 2026. godine, izvodi tisuće vjernika na ulice. Od monumentalnih procesija u osječkoj konkatedrali do… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija - Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
Najzahtjevnije i najkrvavije razdoblje naše novije povijesti, Domovinski rat, svjedoči o trnovitom putu od slabo naoružanih branitelja do visoko profesionalne, pobjedničke oružane sile. Događaji koji… Pročitaj više: Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2” - Kako je jedna peticija postala simbol nadolazeće agresije na Hrvatsku?
Na današnji dan, 4. lipnja 1991. godine, u Kninu je pokrenuta institucionalna peticija kojom se tražio povratak zloglasnog ratnog zločinca u Hrvatsku. Saznajte zašto je… Pročitaj više: Kako je jedna peticija postala simbol nadolazeće agresije na Hrvatsku? - Sveti Kvirin: Mučenik koji je prkosio Rimu
Na današnji dan, 4. lipnja 309. godine, mučeničkom je smrću preminuo Sveti Kvirin, sisački biskup. Njegova nevjerojatna priča o otporu represivnim rimskim vlastima, tamnovanju i… Pročitaj više: Sveti Kvirin: Mučenik koji je prkosio Rimu
