Turudić u Saboru: Ubrzati postupke, riješiti ratne zločine i jačati povjerenje građana u pravosuđe

Nove obavijesti Politika Vijesti

Zagreb, 17. rujan 2025. – U Hrvatskom saboru danas je glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Ivan Turudić podnio opsežno izvješće o radu državnih odvjetništava za 2024. godinu. Izlaganje je otvorio naglašavajući da je na dužnost stupio tek u svibnju te godine, ali da preuzima odgovornost za cijelo razdoblje.

– „Neću ponavljati brojke koje su već dostupne u materijalima, ali želim istaknuti prioritete koje sam postavio: ubrzanje kaznenih i građanskih postupaka te njihovu veću učinkovitost. Dugotrajna pravda postaje nepravda, a to građani ne smiju osjećati u praksi“, rekao je Turudić.

Posebno je naglasio problem kadrovske slike Državnog odvjetništva – gotovo 40 % državnih odvjetnika starije je od 55 godina, a neki i blizu zakonske granice za umirovljenje. „Ako želimo jače i učinkovitije pravosuđe, moramo popuniti sustav do predviđenih 885 zamjenika i državnih odvjetnika. Trenutno ih je aktivno svega oko 700“, istaknuo je.

Borba protiv kriminala i suradnja s međunarodnim agencijama

Turudić je istaknuo i konkretne rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala. Oduzeto je gotovo 30 milijuna eura nezakonito stečene imovinske koristi, što je 14 % više nego 2023. godine. Podsjetio je i na zajedničku akciju s američkom DEA-om i europskim agencijama, kada je zaplijenjeno oko 7 tona kokaina, od čega 800 kilograma u Hrvatskoj.

– „To su rezultati koji pokazuju da hrvatsko pravosuđe ima kapacitet odgovoriti na najveće izazove“, dodao je.

Pitanja zastupnika: ratni zločini, nestali i povijesne teme

Nakon izlaganja uslijedila su pitanja zastupnika.

Stipe Mlinarić (DP) otvorio je temu nestalih iz Domovinskog rata, konkretno slučaj dr. Ivana Šretera, upitavši hoće li DORH pozvati Milorada Pupovca na iskaz temeljem svjedočanstava iz knjige pokojnog ministra Slavka Degoricije. Turudić je odgovorio:
„Koliko mi je poznato, Pupovac nije ispitan. Ako bude prijedloga, ispitat ćemo ga kao i svakog drugog građanina.“

Nikola Mažar (HDZ) zahvalio mu je na angažmanu u Vukovaru i pitao hoće li nastaviti pomagati u rješavanju pitanja nestalih i ratnih zločina. Turudić je potvrdio da neće dolaziti u Vukovar samo na obljetnice, nego će biti prisutan tijekom cijele godine.

Veljko Kajtazi (nacionalne manjine) upozorio je na kriminal u romskim naseljima. Turudić je odgovorio da DORH nije istražiteljsko tijelo, ali je otvoren za suradnju i sudjelovanje na sastancima s policijom i lokalnim zajednicama.

Ivica Kukavica (DP) otvorio je temu masovnih grobnica iz Drugog svjetskog rata, pitajući hoće li se istraživati počinitelji. Turudić je naglasio da kazneni postupci mogu biti vođeni samo protiv živih osoba: „Nažalost, velik dio toga pripada povijesti.

Ranko Ostojić (SDP) problematizirao je stavove o korištenju pozdrava „Za dom spremni“. Turudić je ponovio da se radi o prekršaju, osim kada je riječ o pozivanju na mržnju, što tada prelazi u kazneno djelo.

Stipan Šašlin (HDZ) pozvao ga je na dodatni angažman u procesuiranju ratnih zločina, dok je Josip Jurčević (nezavisni) upozorio na slučajeve mogućih montiranih procesa, spomenuvši Darija Kordića i slučaj Lora.

Zaključak: povjerenje u pravosuđe

Turudić je na kraju poručio da će ustrajati na učinkovitijem radu DORH-a i nastavku suradnje sa svim institucijama. Posebno je naglasio da je ključno održati povjerenje građana u pravosuđe i ne dopustiti političke ili medijske pritiske.

– „Zadovoljan sam radom svojih kolegica i kolega. Pravda mora biti brza i učinkovita, a DORH će ostati neovisan u svom radu“, zaključio je.



Odgovori