Sibinj, 20. veljače 2025. – Jučer je u Sibinju dostojanstveno obilježena 90. obljetnica stradanja osmorice hrabrih seljaka iz Odvoračkih sela, koje su 1935. godine mučki ubili žandari velikosrpskog režima. Njihova žrtva, kao i žrtve svih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, ostaju vječni podsjetnik na cijenu slobode.
Počast Sibinjskim žrtvama odali su izaslanici državnog vrha, lokalnih vlasti, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata te brojni građani. Vijenci su položeni ispred spomenika Sibinjskim žrtvama i hrvatskim braniteljima, dok je središnji dio komemoracije nastavljen Misom Zadušnicom u crkvi sv. Ivana Krstitelja.
Govoreći o povijesnim događanjima, propovjednik o. Aleksandar Hmilj naglasio je kako su odvorački seljaci hrabro ustali protiv nepravde, vođeni ljubavlju prema domovini i vjerom u Boga. Njihova sudbina, kao i krvava represija koju je tadašnji režim provodio nad Hrvatima, svjedoče o vjekovnoj borbi za nacionalni identitet i slobodu.
KRVAVI 20. VELJAČE 1935.
Na današnji dan prije 90 godina, sibinjski seljaci okupili su se kako bi iskazali nezadovoljstvo uhićenjima svojih sumještana, koje je režim kraljevske Jugoslavije progonio zbog hrvatskog domoljublja. No, na njihov mirni pohod brutalno su nasrnuli žandari.
Kod mosta kraj općinske zgrade u Sibinju prvo su ispaljeni hici upozorenja, a zatim je uslijedio masakr. Osmorica seljaka pogođena su dum-dum mecima i ostavljena da leže u krvi, dok su ranjene dotukli kundacima. Među poginulima su bili Petar Topalović, Antun Ercegović, Đuka Štimac, Ivan Katalinić, Stjepan Gunčević, Antun Perković, Mato Pejić i Ivan Janković – redom očevi obitelji i čestiti seljaci čiji je jedini “zločin” bila ljubav prema Hrvatskoj.
Krvavi pohod žandara nije stao na tome – već sljedećeg dana, 21. veljače, na istočnom ulazu u Slavonski Brod ubijeno je još šestero Hrvata iz Ruščice i Gornje Vrbe, poznatih kao Vrbske žrtve.
Ovaj zločin ostao je duboko urezan u pamćenje hrvatskog naroda, a Sibinjske žrtve postale su simbol otpora režimskom nasilju i borbe za nacionalna prava.
Danas, 90 godina kasnije, Sibinj pamti. Hrvatska pamti.
