U selu Grabovica, smještenom uz rijeku Neretvu, 35 kilometara sjeverno od Mostara i 12 kilometara južno od Jablanice, u noći s 8. na 9. rujna 1993. godine dogodio se jedan od najstrašnijih zločina nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Tijekom vojne operacije Armije BiH “Neretva ’93”, pripadnici postrojbi “Crni labudovi” ubili su 33 hrvatska civila, među kojima su bile žene, starci i djeca. Grabovica je time postala sinonim za stradanje i zločin koji ni nakon tri desetljeća nije u potpunosti procesuiran niti priznat.
Prije rata, Grabovicu i okolna naselja nastanjivalo je oko 220 Hrvata u sedamdesetak domaćinstava. Nakon što su u svibnju 1993. godine snage Armije BiH zauzele područje, preostalo hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo stalnim pljačkama, maltretiranju i zastrašivanju.
Već tada su ubijani civili, poput 63-godišnjeg Joze Ištuka koji je stradao u srpnju 1993. jer se usprotivio otimanju svoje stoke.
Kulminacija zločina dogodila se početkom rujna. Prema svjedočanstvima, u noći 8./9. rujna čula se pucnjava iz Grabovice, a već sljedećeg jutra proširila se vijest o pokolju. Civili su mučeni i ubijani na najokrutnije načine: neki su strijeljani pred članovima obitelji, drugi spaljeni živi ili zaklani. Posebno stravično svjedočanstvo govori o razapinjanju jedne žrtve na križ, nakon čega mu je glava odsječena i nabijena na kolac.
Među ubijenima bila je cijela obitelj Zadro – roditelji Mladen i Ljubica te kćer Mladenka, dok su jedina preživjela djeca, tada jedanaestogodišnji Goran i trinaestogodišnji Zoran, bila svjedoci pokolja nad svojom obitelji i susjedima.
Popis ubijenih bilježi 32 imena – među njima starci rođeni početkom 20. stoljeća, ali i četverogodišnja djevojčica Mladenka Zadro. Za još 19 civila i danas se traga.
Unatoč jasno dokumentiranim zločinima, pravda je ostala nedostižna. Tek nekoliko nižerangiranih vojnika Armije BiH osuđeno je pred sudovima u BiH, dok su visoki zapovjednici izbjegli odgovornost. Ratni zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović bio je optužen pred Haaškim sudom, ali je 2007. godine oslobođen krivnje.
Grabovica je nakon rata ostala bez ijednog Hrvata. Kuće su opljačkane i spaljene, a groblja devastirana – nadgrobni spomenici porušeni, a kosti iz starih grobova bačene u Neretvu. Danas su u nekim privatnim kućama ubijenih Hrvata smještene vojarne i vjerski objekti Armije BiH.
Obitelji žrtava i hrvatski politički predstavnici svake godine u rujnu dolaze u Grabovicu zapaliti svijeće i položiti vijence.
“Ništa se nije pomaklo što bi moglo ukazati da bi se mogao slučaj Grabovice rasvijetliti. Tako ću i ove godine još jedanput ponoviti da su ubijeni civili, što ovaj spomenik najbolje svjedoči, da se više radi o ženama, da su četiri mjeseca živjeli s njima,” izjavio je Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica ’93”.
“Vidite kakvo smo mi nesavršeno društvo, uređeno na način da uistinu možete izbjeći i takvu odgovornost. Da izložite linču, žrtvi, masakru, 33 civila, od djeteta od 4 godine do onih najstarijih od 87 godina i da uopće za pola njih tragamo. Gdje su, je li ih nosila Neretva ili su negdje drugdje pokopani, a i oni drugi su u dijelovima traženi,” istaknuo je Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Danas, 32 godina kasnije, Grabovica ostaje rana na kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda u BiH – mjesto gdje su ugašeni životi nedužnih ljudi, a pravda za njihove smrti još uvijek nije zadovoljena.
Popis žrtava:
1. Pero Čuljak , rođen 1913. godine;
2. Matija Čuljak, rođena 1917. godine;
3. Cvitan Lovrić, rođen 1936. godine;
4. Jela Lovrić, rođena 1940. godine;
5. Mara Mandić, rođena 1912. godine;
6. Ivan Mandić, rođen 1935. godine;
7. Ilka Miletić, rođena 1926. godine;
8. Anica Pranjić, rođena 1914. godine;
9. Franjo Ravlić, rođen 1917. godine;
10. Pero Marić, rođen 1914. godine;
11. Ivan Šarić, rođen 1939. godine;
12. Dragica Marić, rođna 1914. godine;
13. Josip Brekalo, rođen 1939. godine;
14. Luca Prskalo, rođena 1939. godine;
15. Andrija Drežnjak, rođen 1921. godine;
16. Mara Drežnjak, rođena 1921. godine;
17. Dragica Drežnjak, rođena 1953. godine;
18. Ilka Marić, rođena 1921. godine;
19. Ruža Marić, rođena 1956. godine;
20. Martin Marić, rođen 1911. godine;
21. Marinko Marić, rođen 1941. godine;
22. Luca Marić, rođena 1944. godine;
23. Marko Marić, rođen 1906. godine;
24. Matija Marić, rođena 1907. godine;
25. Ruža Marić, rođena 1935. godine;
26. Ivan Marić, rođen 1906. godine;
27. Matija Marić, rođena 1923. godine;
28. Mladen Zadro, rođen 1956. godine;
29. Ljubica Zadro, rođena 1956. godine;
30. Mladenka Zadro, rođena 1989. godine;
31. Živko Drežnjak, rođen 1933. godine te
32. Ljubo Drežnjak, rođen 1932. godine.
Za 19 civila se još uvijek traga.
- MIPRO 2026: STEP-AI Forum o primjeni AI u gospodarstvu
U sklopu 49. međunarodnog ICT skupa MIPRO, 27. svibnja 2026. godine u Opatiji održat će se STEP-AI Forum. Ovaj jedinstveni gospodarski događaj, u organizaciji udruga… Pročitaj više: MIPRO 2026: STEP-AI Forum o primjeni AI u gospodarstvu - 30. obljetnica Ženske opće gimnazije u Zagrebu
Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvodio je u ponedjeljak, 11. svibnja, svečano euharistijsko slavlje u crkvi sv. Vinka Paulskog povodom 30. obljetnice djelovanja Ženske opće… Pročitaj više: 30. obljetnica Ženske opće gimnazije u Zagrebu - Svečano obilježen Dan Sveučilišta obrane i sigurnosti
Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ proslavilo je svoju petu obljetnicu i Dan Sveučilišta svečanom akademijom u Domu Hrvatske vojske „Zvonimir“. Uz prisustvo najviših… Pročitaj više: Svečano obilježen Dan Sveučilišta obrane i sigurnosti - Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju
Nakon više od godinu dana praznine na čelnoj poziciji, Vrhovni sud Republike Hrvatske konačno dobiva novu predsjednicu. Dok je izbor sutkinje Mirta Matić gotova stvar… Pročitaj više: Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju - Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura
Udruga Franak izlazi s novom procjenom: hrvatske banke građanima za konvertirane kredite u “švicarcima” duguju oko 700 milijuna eura. Iz Udruge ističu kako taj iznos,… Pročitaj više: Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura - Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova
Nova EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda stavlja europsku farmaceutsku industriju pred veliki izazov. Dok znanstvenici pozdravljaju strože ekološke mjere radi zaštite zdravlja, proizvođači… Pročitaj više: Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova - Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije
Dok se 1994. godina u povijesnim knjigama često opisuje kao razdoblje zatišja, za stanovnike sela Vukovje, Koreničani i Dobra Kuća ona je bila godina nezapamćenog… Pročitaj više: Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije - Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika
Ideja povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir, u naš ponosni istok, u srce Baranje, hvale je vrijedan strateški potez. No, ono što je započelo kao… Pročitaj više: Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika - Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju
U svibnju 1991. godine, neposredno nakon stravičnih događaja u Borovom Selu, Jugoslavenska narodna armija (JNA) implementirala je doktrinu takozvanih “tampon-zona”. Pod krinkom mirovne intervencije, započela… Pročitaj više: Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju - Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva!
Sveti Otac Lav XIV. predvodio je molitvu Regina Caeli na Trgu svetoga Petra, ohrabrivši mlade da se ne boje Kristova poziva. Upozorio je na lažne… Pročitaj više: Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva!
