U selu Grabovica, smještenom uz rijeku Neretvu, 35 kilometara sjeverno od Mostara i 12 kilometara južno od Jablanice, u noći s 8. na 9. rujna 1993. godine dogodio se jedan od najstrašnijih zločina nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Tijekom vojne operacije Armije BiH “Neretva ’93”, pripadnici postrojbi “Crni labudovi” ubili su 33 hrvatska civila, među kojima su bile žene, starci i djeca. Grabovica je time postala sinonim za stradanje i zločin koji ni nakon tri desetljeća nije u potpunosti procesuiran niti priznat.
Prije rata, Grabovicu i okolna naselja nastanjivalo je oko 220 Hrvata u sedamdesetak domaćinstava. Nakon što su u svibnju 1993. godine snage Armije BiH zauzele područje, preostalo hrvatsko stanovništvo bilo je izloženo stalnim pljačkama, maltretiranju i zastrašivanju.
Već tada su ubijani civili, poput 63-godišnjeg Joze Ištuka koji je stradao u srpnju 1993. jer se usprotivio otimanju svoje stoke.
Kulminacija zločina dogodila se početkom rujna. Prema svjedočanstvima, u noći 8./9. rujna čula se pucnjava iz Grabovice, a već sljedećeg jutra proširila se vijest o pokolju. Civili su mučeni i ubijani na najokrutnije načine: neki su strijeljani pred članovima obitelji, drugi spaljeni živi ili zaklani. Posebno stravično svjedočanstvo govori o razapinjanju jedne žrtve na križ, nakon čega mu je glava odsječena i nabijena na kolac.
Među ubijenima bila je cijela obitelj Zadro – roditelji Mladen i Ljubica te kćer Mladenka, dok su jedina preživjela djeca, tada jedanaestogodišnji Goran i trinaestogodišnji Zoran, bila svjedoci pokolja nad svojom obitelji i susjedima.
Popis ubijenih bilježi 32 imena – među njima starci rođeni početkom 20. stoljeća, ali i četverogodišnja djevojčica Mladenka Zadro. Za još 19 civila i danas se traga.
Unatoč jasno dokumentiranim zločinima, pravda je ostala nedostižna. Tek nekoliko nižerangiranih vojnika Armije BiH osuđeno je pred sudovima u BiH, dok su visoki zapovjednici izbjegli odgovornost. Ratni zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović bio je optužen pred Haaškim sudom, ali je 2007. godine oslobođen krivnje.
Grabovica je nakon rata ostala bez ijednog Hrvata. Kuće su opljačkane i spaljene, a groblja devastirana – nadgrobni spomenici porušeni, a kosti iz starih grobova bačene u Neretvu. Danas su u nekim privatnim kućama ubijenih Hrvata smještene vojarne i vjerski objekti Armije BiH.
Obitelji žrtava i hrvatski politički predstavnici svake godine u rujnu dolaze u Grabovicu zapaliti svijeće i položiti vijence.
“Ništa se nije pomaklo što bi moglo ukazati da bi se mogao slučaj Grabovice rasvijetliti. Tako ću i ove godine još jedanput ponoviti da su ubijeni civili, što ovaj spomenik najbolje svjedoči, da se više radi o ženama, da su četiri mjeseca živjeli s njima,” izjavio je Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika “Grabovica ’93”.
“Vidite kakvo smo mi nesavršeno društvo, uređeno na način da uistinu možete izbjeći i takvu odgovornost. Da izložite linču, žrtvi, masakru, 33 civila, od djeteta od 4 godine do onih najstarijih od 87 godina i da uopće za pola njih tragamo. Gdje su, je li ih nosila Neretva ili su negdje drugdje pokopani, a i oni drugi su u dijelovima traženi,” istaknuo je Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Danas, 32 godina kasnije, Grabovica ostaje rana na kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda u BiH – mjesto gdje su ugašeni životi nedužnih ljudi, a pravda za njihove smrti još uvijek nije zadovoljena.
Popis žrtava:
1. Pero Čuljak , rođen 1913. godine;
2. Matija Čuljak, rođena 1917. godine;
3. Cvitan Lovrić, rođen 1936. godine;
4. Jela Lovrić, rođena 1940. godine;
5. Mara Mandić, rođena 1912. godine;
6. Ivan Mandić, rođen 1935. godine;
7. Ilka Miletić, rođena 1926. godine;
8. Anica Pranjić, rođena 1914. godine;
9. Franjo Ravlić, rođen 1917. godine;
10. Pero Marić, rođen 1914. godine;
11. Ivan Šarić, rođen 1939. godine;
12. Dragica Marić, rođna 1914. godine;
13. Josip Brekalo, rođen 1939. godine;
14. Luca Prskalo, rođena 1939. godine;
15. Andrija Drežnjak, rođen 1921. godine;
16. Mara Drežnjak, rođena 1921. godine;
17. Dragica Drežnjak, rođena 1953. godine;
18. Ilka Marić, rođena 1921. godine;
19. Ruža Marić, rođena 1956. godine;
20. Martin Marić, rođen 1911. godine;
21. Marinko Marić, rođen 1941. godine;
22. Luca Marić, rođena 1944. godine;
23. Marko Marić, rođen 1906. godine;
24. Matija Marić, rođena 1907. godine;
25. Ruža Marić, rođena 1935. godine;
26. Ivan Marić, rođen 1906. godine;
27. Matija Marić, rođena 1923. godine;
28. Mladen Zadro, rođen 1956. godine;
29. Ljubica Zadro, rođena 1956. godine;
30. Mladenka Zadro, rođena 1989. godine;
31. Živko Drežnjak, rođen 1933. godine te
32. Ljubo Drežnjak, rođen 1932. godine.
Za 19 civila se još uvijek traga.
- Ustavni sud Republike Hrvatske otvara sjednice za medije!
Objavio: Dražen Jurmanović | 16/11/2026Ustavni sud Republike Hrvatske jednoglasno je odlučio otvoriti sjednice za medije te usvojio novi Pravilnik o tonskom snimanju radi veće transparentnosti… Pročitaj više: Ustavni sud Republike Hrvatske otvara sjednice za medije! - Od 6.300 tona soli do kazni od 1.990 eura: Sve što vozači u Slavoniji moraju znati o zimskoj sezoni!
Objavio: Dražen Jurmanović | 16/11/2026Počelo je zimsko održavanje cesta u OBŽ. Cesting je spremio 68 vozila i 6.300 tona soli, a policija podsjeća na obveznu… Pročitaj više: Od 6.300 tona soli do kazni od 1.990 eura: Sve što vozači u Slavoniji moraju znati o zimskoj sezoni! - Na dva kotača za vukovarske heroje: Pogledajte kako je izgledao 7. memorijalni maraton „VBR-ovci za Vukovar“
Objavio: Dražen Jurmanović | 16/11/2026U povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Braniteljska udruga biciklista „VBR“ Virovitičko-podravske… Pročitaj više: Na dva kotača za vukovarske heroje: Pogledajte kako je izgledao 7. memorijalni maraton „VBR-ovci za Vukovar“ - Mlinarić kod Plenkovića: Snimimo napokon film Trpinjska cesta
Objavio: Dražen Jurmanović | 16/11/2026Saborski zastupnici Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić i Tomislav Josić održali su u Vukovaru konferenciju za novinare ispred Doma hrvatskih branitelja na… Pročitaj više: Mlinarić kod Plenkovića: Snimimo napokon film Trpinjska cesta - Bitka za Vukovar iz prve ruke: Potresne priče heroja iz 1991.
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026Bitka za Vukovar kroz autentična svjedočanstva heroja s Trpinjske ceste, Sajmišta i Mitnice. Pročitajte potresne priče vukovarskih branitelja iz 1991. Bitka… Pročitaj više: Bitka za Vukovar iz prve ruke: Potresne priče heroja iz 1991. - Pucali su dok se top nije doslovno užario od vatre: Malo poznata priča o junacima koji su porazili JNA na moru
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026Obrana Splita 15. studenoga 1991. godine predstavlja ključni trenutak Domovinskog rata kada su hrabri branitelji s Kašjuna porazili JRM. U povijesti… Pročitaj više: Pucali su dok se top nije doslovno užario od vatre: Malo poznata priča o junacima koji su porazili JNA na moru - Tomislav Debeljak otvoreno o krizi u Brodosplitu, politici i borbi za opstanak
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026Vlasnik DIV Grupe i splitskog Brodosplita, Tomislav Debeljak, u iskrenom je i emotivnom intervjuu u podcastu Dnevnik Nove TV s voditeljicom… Pročitaj više: Tomislav Debeljak otvoreno o krizi u Brodosplitu, politici i borbi za opstanak - Hrvatska stranka prava nastavlja s organizacijskim jačanjem: Spremni za nove političke izazove u 2027. godini
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026Hrvatska stranka prava održala je sjednicu. Usvojeni su važni planovi, a stranka nastavlja s jačanjem organizacije. U Zagrebu je u subotu,… Pročitaj više: Hrvatska stranka prava nastavlja s organizacijskim jačanjem: Spremni za nove političke izazove u 2027. godini - ‘Sjeme zla’ koje je probudilo Hrvatsku: Iza brojke 12 kriju se bolne sudbine i brutalna izdaja
Objavio: Dražen Jurmanović | 15/11/2026U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – 2026., u povijesnom prostoru rodne kuće nobelovca Lavoslava Ružičke održana je… Pročitaj više: ‘Sjeme zla’ koje je probudilo Hrvatsku: Iza brojke 12 kriju se bolne sudbine i brutalna izdaja - Operacija Uran 1991: Krvavi boj za Petrinju i Banovinu
Objavio: Dražen Jurmanović | 14/11/2026Operacija Uran 1991 bila je prva velika napadna akcija HV-a i MUP-a kod Petrinje 14. studenoga 1991. Donosimo detaljan tijek bitke… Pročitaj više: Operacija Uran 1991: Krvavi boj za Petrinju i Banovinu


