ZAGREB – Novi Zakon o statistici izazvao je žestoke reakcije u Saboru zbog straha od zloporabe podataka građana i poduzetnika te nedostatka zaštitnih mehanizama.
Zastupnik Josip Jurčević oštro je kritizirao predloženi zakon, upozorivši na dramatičan nedostatak mehanizama za zaštitu osobnih i poslovnih informacija, kao i na visoku opasnost od njihove zlouporabe u “institucionalno neuređenoj” Hrvatskoj.
Informacije kao najvažniji resurs današnjice
Jurčević je izlaganje započeo izražavajući zabrinutost zbog slabog interesa ostalih zastupnika za temu koja direktno zadire u temeljna ljudska prava i poslovnu sigurnost. Istaknuo je kako su podaci u suvremenom svijetu od presudne važnosti za funkcioniranje svake države, ali i svakog poduzeća.
“U današnje doba svima bi trebalo biti jasno da su podaci zapravo najvrijednija roba. Onaj tko nema podatke u potpunosti je nemoćan, bilo da se radi o pojedincu, malom poduzetniku ili velikim sustavima poput države,” naglasio je Jurčević, dodajući kako statistika predstavlja “riznicu podataka bez koje država ne može funkcionirati.”
Globalne afere i prijetnja ekonomskom špijunažom
Upozoravajući na opasnosti koje zakon donosi privatnom sektoru, zastupnik je istaknuo kako uzimanje poslovnih tajni od privatnih imatelja u korumpiranom društvu može izazvati goleme poremećaje na tržištu. Upozorio je da država nije ponudila jasan pravilnik o tome kako će se poslovni podaci štititi od ekonomske špijunaže, čime se otvara prostor za uništavanje malih poduzetnika i pogodovanje nelojalnoj konkurenciji.
Kako bi dočarao moć informacija na globalnoj razini, povukao je paralelu sa svjetskim političkim potresima.
“Te riznice podataka odlučuju čak i o tome hoće li se odvijati ratovi i kakve će biti sudbine najmoćnijih ljudi u svijetu. Prisjetimo se samo afere Epstein i potresa koji je ona izazvala u najuređenijoj državi svijeta,” podsjetio je, ilustrirajući time razmjere štete koju može izazvati curenje i zlouporaba baza podataka.
“Hitni postupak budi osnovanu sumnju”
Poseban naglasak u raspravi stavljen je na proceduru donošenja samog zakona. Prema Jurčevićevim riječima, iz hrvatskog prijedloga zakona ispušteni su ključni zaštitni mehanizmi i nadzori koje propisuje Europska unija. Činjenicu da se ovakav zakon gura u hitnu proceduru bez opravdanog razloga, ocijenio je iznimno sumnjivom i potencijalno opasnom.
Upozorio je na praksu u kojoj država, pod izlikom nužnosti, može neograničeno zadirati u privatnost građana, tražeći masovno preuzimanje osobnih podataka od banaka i telekomunikacijskih operatera bez jasne sigurnosne procedure.
“Ovaj se zakon nije smio donositi po žurnom postupku. Ima cijeli niz nedostataka s obzirom na korupciju i prijevare u kojima živimo. Nažalost, razina rasprave u Saboru spuštena je ispod razine kokošinjca za ovaj iznimno važan zakon, a to se vidi po malom broju prisutnih,” zaključio je vidno nezadovoljan zastupnik, poručivši da ovakav zakon u trenutnom obliku ne bi trebao dobiti podršku.
Saborska rasprava: “Nužnost” kao pokriće za zlouporabu moći
Nakon uvodnog izlaganja Josipa Jurčevića, saborska se rasprava pretvorila u detaljnu analizu opasnosti koje predloženi Zakon o službenoj statistici donosi u sferu privatnosti i tržišnog poslovanja. Zastupnici iz redova oporbe redom su upozoravali na manjkavost pravnih definicija, preširoke ovlasti države te kroničnu netransparentnost institucija.
Lov na vještice pod krinkom “iznimnosti”
Zastupnik Damir Barbir otvorio je pitanje nejasnih kriterija za pristup podacima malih poduzetnika. Izrazio je bojazan da bi nedovoljno precizno definirana “iznimnost” mogla postati instrument za političke obračune.
“Ne znam je li predlagatelj obrazložio koje su to iznimne situacije. Ovako kako zvuči, to može postaviti pravilo u kojem će neki biti meta, kao neki lov na vještice, lov na poduzetnike koji određenim strukturama vlasti ne odgovaraju,” upozorio je Barbir.
Jurčević se u odgovoru složio, istaknuvši kako u “neuređenoj Hrvatskoj”, gdje moć koncentriraju pojedinci, takva nedorečenost postaje opasan alat. “Ta iznimnost, nju određuje onaj tko ima moć. To je problem, a mi nismo propisali nikakve zaštitne mehanizme,” dodao je Jurčević.
Statistika u kašnjenju, ali gladna podataka
Zastupnica Sanja Radolović ukazala je na apsurdnu situaciju u kojoj država traži pristup podacima u “stvarnom vremenu”, dok istovremeno ključni statistički pokazatelji za regionalni razvoj kasne godinama.
“Kako komentirate činjenicu da nam službena državna statistika kasni za realnim životom? Mi tri godine nemamo službenih pokazatelja o BDP-u per capita po regijama, što je ključno za povlačenje sredstava iz EU fondova,” upitala je Radolović.
Jurčević je taj podatak nazvao dokazom duboke državne krize, naglasivši kako je riječ o “domeni zloporabe podataka” gdje se manipulacijom statistikom stvara lažna slika uspjeha, dok realni život građana svjedoči o nefunkcioniranju sustava.
Riječ “nužnost” kao prostor za samovolju
Zastupnik Ante Kujundžić usmjerio je pozornost na članak 46a koji propisuje pravo države na pristup podacima privatnih imatelja bez naknade, pod uvjetom da su podaci “nužni”. Ključni problem, prema Kujundžiću, leži u tome što subjektivnu procjenu te “nužnosti” donosi samo tijelo koje podatke potražuje, bez ikakvog neovisnog kontrolnog tijela.
Jurčević je zaključio kako je takav voluntaristički pristup – gdje vladajući sami određuju što je nužno – uobičajena praksa koja otvara vrata za zloporabe na svim razinama, od mikro-poduzetnika pa sve do strateške državne razine.
“Krizno stanje” kao trajni zaobilazni put?
Posljednje pitanje uputio je zastupnik Ivica Baksa, propitujući odredbu o statističkim aktivnostima izvan godišnjeg plana u “kriznim situacijama”. Jurčević je odgovorio kako je problem u tome što se definicija krize sve češće delegira centrima moći koji nemaju demokratski legitimitet.
“Prisjetimo se COVID krize – tko je proglašavao da je to planetarna kriza? Centri moći koji nemaju izborne, legalne, demokratske ovlasti proglašavaju iznimnost i time opravdavaju kršenje svih standarda ljudskih prava,” zaključio je Jurčević, upozoravajući da bi se ista logika mogla primijeniti i na domaći statistički sustav kako bi se zaobišlo redovito planiranje i demokratska kontrola.
- Slunj odao počast herojima: Most dobio ime po 14. domobranskoj pukovniji
Uz svečani Dan grada Slunja i obljetnicu Oluje, otkrivena je ploča na mostu koji danas s ponosom nosi ime 14. domobranske pukovnije. U četvrtak, 6.… Pročitaj više: Slunj odao počast herojima: Most dobio ime po 14. domobranskoj pukovniji - Spektakl zajedništva: Veliki odaziv na koncert domoljubnih pjesama u Zagrebu
U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, koncert domoljubnih pjesama okupio je u Zagrebu brojne branitelje i građane kako bi proslavili 31. obljetnicu Oluje. Povodom Dana pobjede… Pročitaj više: Spektakl zajedništva: Veliki odaziv na koncert domoljubnih pjesama u Zagrebu - Dan pobjede u Belišću: Tradicionalnom biciklijadom i komemoracijom odana počast hrvatskim braniteljima
U srijedu, 5. kolovoza, Grad Belišće je dostojanstveno obilježio Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 31. obljetnicu VRO Oluja, organizacijom tradicionalne biciklijade… Pročitaj više: Dan pobjede u Belišću: Tradicionalnom biciklijadom i komemoracijom odana počast hrvatskim braniteljima - Thompson u Vukovaru: Kreće prodaja ulaznica za veliki humanitarni spektakl
Dugo iščekivani Thompson u Vukovaru održat će se 29. kolovoza. Saznajte sve detalje o kupnji ulaznica i kako svojim dolaskom podržati vrijedan humanitarni cilj. Grad… Pročitaj više: Thompson u Vukovaru: Kreće prodaja ulaznica za veliki humanitarni spektakl - Ovo nećete vidjeti u udarnim vijestima: Spomenik Oluji pretvoren u birtiju, a ratni generali ostali pred ogradom!
Ovogodišnja proslava Oluje u Kninu ponovno otvara bolno pitanje: slavimo li heroje ili se podižu ograde kako bi elita skupljala jeftine političke bodove? Tijekom obilježavanja… Pročitaj više: Ovo nećete vidjeti u udarnim vijestima: Spomenik Oluji pretvoren u birtiju, a ratni generali ostali pred ogradom! - Najodlikovaniji časnik legendarne 113. brigade odbio nositi odličja na Oluju: “Loše se osjećam kad vidim ovu nepravdu!
Umirovljeni časnik Hrvatske vojske, Radoslav Juričev Sudac, iznio je snažna svjedočanstva o svom ratnom putu i trenutnom stanju u društvu u Kninu, tijekom obilježavanja 31.… Pročitaj više: Najodlikovaniji časnik legendarne 113. brigade odbio nositi odličja na Oluju: “Loše se osjećam kad vidim ovu nepravdu! - Obilježavanje 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu
Danas, 5. kolovoza, u herojskom gradu Kninu, najviši državni vrh, hrabri hrvatski branitelji i brojni zahvalni građani okupili su se kako bi svečano obilježili 31.… Pročitaj više: Obilježavanje 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu - Snažna poruka iz Knina: Tko se naoružava preko Dunava i zašto je Hrvatska vojska jedinstvena u Europi?
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas je u Kninu, povodom obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti, održao svečani govor za Dan pobjede kako bi odao počast braniteljima… Pročitaj više: Snažna poruka iz Knina: Tko se naoružava preko Dunava i zašto je Hrvatska vojska jedinstvena u Europi? - Jandroković zagrmio iz Knina: “Nema tog revizionizma koji može osporiti Oluju!”
Danas je na stadionu NK Dinara u Kninu svečano obilježena 31. obljetnica Oluje, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, gdje je predsjednik… Pročitaj više: Jandroković zagrmio iz Knina: “Nema tog revizionizma koji može osporiti Oluju!” - Sjajne vijesti na 31. obljetnicu Oluje: Rastu braniteljske mirovine, ukida se posljednje smanjenje iz 2002.!
Svečano je obilježena 31. obljetnica Oluje u Kninu. Pročitajte govor premijera Plenkovića o braniteljima, modernizaciji vojske i sigurnosti Hrvatske. Danas je u Kninu ponosno i… Pročitaj više: Sjajne vijesti na 31. obljetnicu Oluje: Rastu braniteljske mirovine, ukida se posljednje smanjenje iz 2002.!
