Na 233. sjednici Vlade RH, koja se održala u četvrtak 6. srpnja 2023. godine, ministar pravosuđa Ivan Malenica predstavio je prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. u kojem se pravnim uređenjem propisuje 10 izbornih jedinica u kojima se bira ukupno 140 zastupnika. U svakoj jedinici bira se po 14 zastupnika, a biraju ih birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
Na pitanje s obzirom na to da je Ustavni sud izrazio sumnju u ispravnost registra birača, Plenković je odgovorio protupitanjem: “Na kome je odgovornost za promjenu prebivališta i boravišta? Imamo registar birača koji je vjerodostojan izbor i koji se svakodnevno mijenja. Teret je na biračima, koji imaju i prava i obaveze.”
Ustavni sud, rekao je Plenković, ne bi se trebao petljati u to kakav ćemo izborni sustav imati.
Ovim se Prijedlogom zakona određuju izborne jedinice za izbor zastupnika u Hrvatski sabor sukladno odredbama članka 45. stavka 1. Ustava te članaka 38. i 39. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.
Propisuje se deset izbornih jedinica u kojima se ukupno bira 140 zastupnika, u svakoj izbornoj jedinici po 14 zastupnika, a koje biraju birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, imajući u vidu sadržaj prethodno navedene odluke Ustavnog suda ističe se kako se predlaže određivanje takvih izbornih jedinica u kojim se poštuje ustavno načelo općeg i jednakog biračkog prava u izborima za Hrvatski sabor, odnosno jednake vrijednosti biračkog glasa na tim izborima, vodeći računa da se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od + – 5%.
Izborne jedinice u ovom Prijedlogu određuju se na temelju broja birača u pojedinoj izbornoj jedinici, imajući u vidu ustavne i zakonske odredbe kojima se jamči, odnosno osigurava jednako pravo glasa.
Budući da odredba članka 45. stavka 1. Ustava jamči da hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor te da se registar birača vodi po službenoj dužnosti kao posao državne uprave i to neposredne provedbe zakona koja obuhvaća vođenje propisanih očevidnika i drugih službenih evidencija, sukladno članku 19. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) jedino se podaci o broju birača iz registra birača mogu uzeti kao osnova za određivanje izbornih jedinica.
Također, predložene izborne jedinice određene su sukladno odredbama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Odluci Ustavnog suda, a vezano za to da se pri određivanju izbornih jedinica mora voditi računa koliko je to najviše moguće o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, pritom imajući u vidu primarno pitanje, odnosno primarno mjerilo, a koje se odnosi na Ustavom utvrđeno jednako i opće biračko pravo na izborima za Hrvatski sabor, to jest na jednaku težinu biračkog glasa u izbornoj jedinici.
Stoga su se ovim Prijedlogom uvažile i zakonske odredbe i sadržaj Odluke Ustavnog suda u pogledu „zemljopisne kartografije“ na način da se 14 od 21 jedinice područne (regionalne) samouprave nalazi unutar jedne izborne jedinice te se kod određivanja granica izbornih jedinica vodilo računa i o prirodnim granicama kao što su primjerice hrptovi planina, gorja te riječna korita.
IZBORNE JEDINICE ZA IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR
I. izborna jedinica obuhvaća područja:
– dijela Grada Zagreba: gradske četvrti Črnomerec, Donji grad, Gornji grad – Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb – istok, Peščenica – Žitnjak, Podsljeme i Trnje
– dijela Zagrebačke županije: Grad Velika Gorica te općine Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko i Rugvica.
II. izborna jedinica obuhvaća područja:
– dijela Grada Zagreba: gradske četvrti Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete
– dijela Koprivničko-križevačke županije: Grad Križevci te općine Gornja Rijeka, Kalnik, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec
– dijela Zagrebačke županije: gradovi Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te općine Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseka i Rakovec
– Bjelovarsko-bilogorske županije u cijelosti.
III. izborna jedinica obuhvaća područja:
– dijela Zagrebačke županije: općine Bistra, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća
– Krapinsko-zagorske županije u cijelosti
– Međimurske županije u cijelosti
– Varaždinske županije u cijelosti.
IV. izborna jedinica obuhvaća područja:
– dijela Koprivničko-križevačke županije: gradovi Đurđevac i Koprivnica te općine Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete i Virje
– Osječko-baranjske županije u cijelosti
– Virovitičko-podravske županije u cijelosti.
V. izborna jedinica obuhvaća područja:
– dijela Sisačko-moslavačke županije: gradovi Hrvatska Kostajnica i Novska te općine Donji Kukuruzari, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lipovljani i Majur
– Brodsko-posavske županije u cijelosti
– Požeško-slavonske županije u cijelosti
– Vukovarsko-srijemske županije u cijelosti.
VI. izborna jedinica obuhvaća područja:
– dijela Grada Zagreba: gradske četvrti Brezovica, Novi Zagreb – zapad, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – jug i Trešnjevka – sjever
– dijela Zagrebačke županije: gradovi Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja i Zaprešić te općine Brdovec, Klinča Sela, Krašić, Stupnik i Žumberak.
VII. izborna jedinica obuhvaća područja:
– Karlovačke županije u cijelosti
– Ličko-senjske županije u cijelosti
– dijela Sisačko-moslavačke županije: gradovi Glina, Kutina, Petrinja, Popovača i Sisak te općine Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinska Ves, Sunja, Topusko i Velika Ludina
– dijela Primorsko-goranske županije: gradovi Čabar, Delnice, Kastav i Vrbovsko te općine Brod Moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klana, Lokve, Matulji, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina i Viškovo
– dijela Zadarske županije: gradovi Obrovac i Pag te općine Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljana, Ražanac, Starigrad i Vir.
VIII. izborna jedinica obuhvaća područja:
– Istarske županije u cijelosti,
– dijela Primorsko-goranske županije: gradovi Bakar, Cres, Crikvenica, Kraljevica, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatija, Rab i Rijeka te općine Baška, Dobrinj, Kostrena, Lopar, Lovran, Malinska-Dubašnica, Mošćenička Draga, Omišalj, Punat i Vrbnik.
IX. izborna jedinica obuhvaća područja:
– dijela Splitsko-dalmatinske županije: gradovi Kaštela, Sinj, Solin, Trilj, Trogir i Vrlika te općine Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lećevica, Marina, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget i Šolta
– Šibensko-kninske županije u cijelosti
– dijela Zadarske županije: gradovi Benkovac, Biograd na Moru, Nin i Zadar te općine Bibinje, Galovac, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Sali, Stankovci, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vrsi i Zemunik Donji.
X. izborna jedinica obuhvaća područja:
– Dubrovačko-neretvanske županije u cijelosti
– dijela Splitsko-dalmatinske županije: gradovi Hvar, Imotski, Komiža, Makarska, Omiš, Split, Stari Grad, Supetar, Vis i Vrgorac te općine Baška Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dugi Rat, Gradac, Jelsa, Lokvičići, Lovreć, Milna, Nerežišća, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Proložac, Pučišća, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Tučepi, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavci.
XI. izborna jedinica:
Zasebna izborna jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
XII. izborna jedinica:
Izborna jedinica koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske u kojoj pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.
