Visoki prekršajni sud: Marko Perković Thompson nije počinio prekršaj — pozdrav “Za dom spremni” u kontekstu pjesme nije protupravan

Domovinski rat Kultura Nove obavijesti Politika Vijesti

Gradonačelnik Tomislav Tomašević oglasio se o drugom koncertu koji je najavio Marko Perković Thompson.

“Ništa se nije promijenilo”, rekao je. “27. prosinca koncert će se održati, za svaki drugi termin – nije odobren. Došao je zahtjev za koncert 28. prosinca”, potvrdio je gradonačelnik.

“S obzirom na sve što se događa u Hrvatskoj i što se sinoć dogodilo u Splitu, promijenit ćemo uvjete poslovanja da se ne može koristiti protuustavni pozdrav na koncertima koji se održavaju u Areni i drugim gradskim prostorima – kako za Thompsona, tako i za druge izvođače”, rekao je Tomašević.

Na ovu izjavu gradonačelnika Tomaševića oglasio se tim Marka Perkovića Thompsona na društvenoj mreži Facebook gdje je objavio odluku Visokog prekršajnoj suda RH.

Dakle, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, 2019. godne donio je pravomoćnu presudu kojom se odbija optužba protiv Marka Perkovića Thompsona za navodni prekršaj protiv javnog reda i mira zbog uzvika „Za dom spremni“ tijekom izvođenja pjesme „Bojna Čavoglave“ na koncertu u Kninu 5. kolovoza 2015. godine, povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Presudom (broj Jž-2747/2018) Visoki sud potvrdio je raniju odluku Prekršajnog suda u Šibeniku, zaključivši da se u konkretnom slučaju ne može dokazati postojanje zakonskih obilježja prekršaja iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer je sporni uzvik izrečen u kontekstu izvođenja pjesme koja je nastala tijekom Domovinskog rata i kao takva je registrirana i zaštićena autorska tvorevina.

Pravni aspekt odluke

Sud je u obrazloženju detaljno razmotrio argumente Ministarstva unutarnjih poslova koje je podnijelo žalbu, tvrdeći da uzvik „Za dom spremni“ predstavlja službeni pozdrav totalitarnog režima NDH, čime se potiče mržnja na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, što je zabranjeno međunarodnim konvencijama i domaćim zakonima.
Ipak, Visoki prekršajni sud zaključio je da se u ovom slučaju ne može govoriti o uzvikivanju pozdrava kao političkog ili ideološkog izraza, nego o umjetničkom elementu pjesme koja je već više od dva desetljeća legalno objavljena, izdana i izvođena na javnim nastupima.

Sud je pritom naglasio kako je „Bojna Čavoglave” registrirana u ZAMP-u, izdana od strane diskografske kuće „Croatia Records“, te da se u njoj tematizira obrana Hrvatske u Domovinskom ratu, a ne događaji iz Drugog svjetskog rata ili promicanje ustaške ideologije.
Iz tih razloga sud je ocijenio da izvođenje pjesme ne predstavlja povredu javnog reda i mira niti je imalo za cilj poticanje na mržnju, nasilje ili diskriminaciju.

Sud je ujedno podsjetio na načela Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava, prema kojima se nitko ne može kazniti za djelo koje nije bilo propisano kao kažnjivo u trenutku njegova počinjenja, te da se svako postupanje mora promatrati u skladu s okolnostima, kontekstom i svrhom izražavanja.

Društveni i simbolički kontekst

Presuda je izazvala široku društvenu raspravu o granicama između slobode umjetničkog izraza i zabrane veličanja totalitarnih režima.
Dok jedni presudu vide kao potvrdu prava na izvođenje domoljubne pjesme i očuvanje povijesnog konteksta Domovinskog rata, drugi upozoravaju na opasnost normalizacije spornih simbola koji su tijekom 20. stoljeća imali različita, često tragična značenja.

Visoki sud u obrazloženju je naglasio da se pravno mora razlikovati umjetnički kontekst izvođenja pjesme od javnog korištenja pozdrava u političke ili ideološke svrhe. Time je de facto potvrđeno da je interpretacija uzvika „Za dom spremni“ uvjetovana kontekstom, namjerom i svrhom, a ne isključivo njegovim povijesnim porijeklom.

Ova presuda Visokog prekršajnog suda postavlja važan presedan u hrvatskoj pravnoj praksi, potvrđujući da umjetnički izraz koji proizlazi iz Domovinskog rata ne može automatski biti kvalificiran kao govor mržnje ili poticanje na nasilje.
Istodobno, sud upozorava da svaka javna uporaba simbola povezanih s totalitarnim režimima mora biti pažljivo procijenjena u svjetlu društvenih okolnosti, te da granica između umjetnosti i ideologije ostaje pitanje koje traži stalnu pravnu i etičku osjetljivost.

Vrlo jasno je to opisala predsjednica vijeća Anđa Ćorluka.




HRVATSKA BRODOGRADILIŠTA SPREMNA ZA EUROPSKU OBRAMBENU INDUSTRIJU

Dan branitelja Općine Grude 2025: Obilježena 32. obljetnica Hrvatske Republike Herceg-Bosne

Kolovoz 1992.: Zašto su Vukovarski veterani odbijali ratovati u Bosni – tajna izvješća otkrivaju sukobe i nepovjerenje

Sukob umjetnosti i sjećanja na Domovinski rat

Udruga hrvatskih branitelja Antunovac – Ivanovac održala sastanak s ministrom Tomom Medvedom

Tagged

Odgovori