DSC 9039

U Đakovu održana radionica o inkluzivnom dodatku i pravima osoba s invaliditetom u organizaciji veterana 3. gardijske brigade “Kune”

Nove obavijesti Vijesti


„Dobra informacija može značiti razliku između ostvarenog prava i izgubljene godine života“

Đakovo, 21. listopad 2025. – U organizaciji Udruge veterana 3. gardijske brigade “Kune” Đakovo, u utorak je održana radionica s temom „Prava osoba s invaliditetom i inkluzivni dodatak“, na kojoj su sudjelovali branitelji i građani zainteresirani za pojašnjenje aktualnih propisa i postupaka ostvarivanja prava.

Organizator radionice, Marijan Petrak, predsjednik Udruge veterana 3. gardijske brigade “Kune” Đakovo, u svom je uvodnom obraćanju istaknuo važnost otvorenog dijaloga i suradnje među institucijama, braniteljima i građanima:

“Pozdravio bih vas sve u ime veterana 3. gardijske brigade ‘Kune’ Đakovo. Posebno zahvaljujem gospodinu Mariu Bureku, koji nam je izašao u susret, te gospođi Tajani Mundweil. Zahvaljujem i našem župniku Alojzu, koji nam je ustupio prostor za ovu radionicu. Ova je radionica zamišljena kao prilika da se pojasne brojna pitanja vezana uz inkluzivni dodatak, bez ikakvih prozivanja ili kritika – želimo pomoći ljudima da razumiju gdje i kako mogu ostvariti svoja prava.”

Petrak je naglasio kako su radionicu organizirali upravo zbog brojnih upita koji posljednjih mjeseci stižu u Udrugu:

“U Udruzi imamo jako mnogo upita branitelja i članova, a ne želimo da se šire netočne informacije. Zato smo željeli da sve bude jasno – što, kako i gdje treba rješavati. Mnogi ljudi imaju problema jer podnose nepotpune ili pogrešno popunjene dokumente, pa im se postupci nepotrebno odužuju. Ova radionica organizirana je kako bismo to razjasnili.”

Na radionici su, kao predavači, sudjelovali Mario Burek, savjetnik pravobranitelja za osobe s invaliditetom u Područnom uredu pravobranitelja u Osijeku, te Tajana Mundweil, koji su prisutnima detaljno pojasnili zakonske procedure i prava osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na novi inkluzivni dodatak.

Petrak je pozvao sve sudionike da aktivno sudjeluju, ali da svoja pitanja postavljaju nakon izlaganja, kako bi rasprava bila što učinkovitija i temeljena na konkretnim primjerima.

“Gospodin Burek će biti na raspolaganju svima za pitanja, no bilo bi dobro da imate konkretne dokumente kako bi razgovor bio precizan i koristan za sve”, poručio je Petrak.

Burek je okupljenima, među kojima je bio velik broj hrvatskih branitelja s invaliditetom, detaljno pojasnio sustav ostvarivanja prava osoba s invaliditetom te posebno istaknuo najčešće probleme s kojima se susreću građani prilikom podnošenja zahtjeva za inkluzivni dodatak.

Neovisna institucija koja štiti prava osoba s invaliditetom

„Naša institucija ne pripada nijednom ministarstvu i potpuno je neovisna. Nitko nam ne može davati naloge ni utjecati na naš rad“, naglasio je Burek, podsjećajući kako Ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom djeluje od 2008. godine, a osječki područni ured otvoren je 2018. nakon dugogodišnjih inicijativa.

Područni ured Osijek pokriva pet slavonskih županija – Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Virovitičko-podravsku – područje na kojem živi više od 122 tisuće osoba s invaliditetom, od čega više od 4.000 u Đakovu.

„Naš cilj je društvo u kojem su osobe s invaliditetom ravnopravni građani. Pomažemo savjetima, tumačenjem zakona i preporukama, iako naše preporuke, nažalost, nisu obvezujuće“, objasnio je Burek.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom – temelj svih propisa

Govoreći o zakonskoj osnovi, Burek je istaknuo važnost Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koju je Hrvatska potpisala prije 17 godina.
„Ta je konvencija promijenila pogled društva na invaliditet – od pristupa ‘osobu treba liječiti ili skloniti’ do spoznaje da invaliditet proizlazi iz prepreka u okolini, a ne samo iz oštećenja“, rekao je.

Kao ključne pojmove naveo je razumnu prilagodbu i univerzalni dizajn – obveze države, poslodavaca i zajednice da osiguraju pristupačnost prostora, prijevoza, komunikacija i usluga za sve.

Inkluzivni dodatak – novo pravo bez imovinskog cenzusa

Poseban naglasak Burek je stavio na inkluzivni dodatak, koji je zamijenio ranije naknade za pomoć i njegu.
Zahtjev se podnosi u Zavodu za socijalni rad, uz medicinsku dokumentaciju i nalaze specijalista. Vještačenje provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a visina dodatka ovisi o stupnju funkcionalne sposobnosti“, pojasnio je.

Dodao je da se iznosi kreću od 138 do 720 eura, ovisno o stupnju potpore, a da je dodatak neovisan o primanjima – mogu ga ostvariti i osobe s mirovinom, plaćom ili drugim prihodima.

Ključno je razumjeti da se ne gleda samo dijagnoza, nego stvarna funkcionalna sposobnost. Medicinska dokumentacija mora odražavati sadašnje stanje, jer vještak mora vidjeti kako osoba danas funkcionira“, rekao je Burek, savjetujući građanima da prilože i tzv. Barthelov indeks, dokument koji mjeri samostalnost osobe i može biti važan dokaz u postupku.

Četiri glavna razloga neostvarivanja prava

Burek je izdvojio četiri najčešća razloga zbog kojih osobe s invaliditetom ne uspijevaju ostvariti svoja prava:

  1. nalaz vještaka koji ne odražava stvarno stanje,
  2. pogrešno tumačenje zakona od strane nadležnog tijela,
  3. povrede prava stranaka u upravnom postupku,
  4. diskriminacija.

Posebno je upozorio na česte situacije u kojima službenici građanima govore da „nemaju pravo podnijeti zahtjev“.
To je nezakonito. Svatko ima pravo podnijeti zahtjev, a o osnovanosti odlučuje nadležno tijelo, ne službenik na šalteru“, rekao je, podsjećajući da građani imaju pravo na uvid u spis i kopiju nalaza vještaka, te da uvijek trebaju tražiti potvrdu o predaji zahtjeva.

Ono što je ipak dobro: ako se pravo naknadno prizna, ono vrijedi od dana podnošenja zahtjeva, i tada se isplaćuju svi zaostaci.

Sporost sustava i nelogičnosti u propisima

Govoreći o dugotrajnosti postupaka, Burek je istaknuo da „zakonski rokovi odavno više ne vrijede“.
Imali smo slučajeve da su ljudi preminuli čekajući rješenje. Sustav je preopterećen, broj zahtjeva višestruko je premašio očekivanja“, rekao je, dodajući da se ipak svi zaostaci isplaćuju retroaktivno od dana podnošenja zahtjeva.

Posebno se osvrnuo na problematične odredbe koje diskriminiraju neke kategorije.
Primjerice, drugi stupanj kronične bolesti mogu ostvariti samo samci. To je apsurdno – imamo brojne slučajeve gdje se bolesna osoba sama brine o djetetu, ali nema pravo jer formalno nije samac“, pojasnio je.

Branitelji i inkluzivni dodatak – „zakonska rupa“ koja stvara nepravdu

Poseban interes izazvao je dio izlaganja o položaju hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI).
Zakon kaže da osoba koja prima osobnu invalidninu iz drugog sustava, primjerice iz Ministarstva hrvatskih branitelja, ne može istovremeno primati inkluzivni dodatak. To je nepravedno, i odmah smo upozorili da će izazvati probleme“, istaknuo je Burek.

Pravobranitelj je, kaže, predložio rješenje – da se dopusti primanje oba prava, uz umanjenje iznosa inkluzivnog dodatka za visinu invalidnine iz braniteljskog sustava.
To bi bilo logično i pravedno. Nažalost, Ministarstvo socijalne politike naš prijedlog nije prihvatilo, iako se u praksi pokazalo da trenutačno rješenje dovodi do brojnih nepravdi“, rekao je Burek, dodajući da su pojedini HRVI bili prisiljeni privremeno se odreći invalidnine kako bi mogli predati zahtjev za inkluzivni dodatak, čime su mjesecima ostajali bez primanja.

„Tražite svoja prava i ne odustajte“

Na kraju izlaganja, Burek je pozvao prisutne da se informiraju i ne odustaju ako naiđu na prepreke:
Nemojte dopustiti da vas netko obeshrabri rečenicom ‘nemate pravo’. Tražite objašnjenja, tražite zakonski temelj, i ako smatrate da vam je učinjena nepravda – žalite se. Naš ured stoji vam na raspolaganju. Dobra informacija i pravodobna reakcija često znače razliku između ostvarenog prava i izgubljene godine života.

Uz savjetnika pravobranitelja u radionici je prisustvovala i Tajana Mundweill, viša savjetnica u Ravnateljstvu Veteranskog centra, koja je prisutnima pružila korisne informacije i savjete o uvjetima i načinu ostvarivanja prava koja proizlaze iz statusa hrvatskog branitelja i hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.



Odgovori