Problem koji smo ostavili našoj djeci i unucima jest lustracija jugokomunističkog sustava i osoba koje su ga kreirale, a koje danas vladaju Hrvatskom kao njezini gospodari. Franjo Tuđman, pokojni hrvatski predsjednik, na Plesu, nakon povratka iz SAD-a, vidno narušenog zdravstvenog stanja, rekao je:
„Nećemo dopustiti ostacima jugokomunističkog sustava niti jugoserpskog stanja da nam određuju put na kojem namjeravamo i ići. Nećemo dopustiti jugokomunističkim ostacima, a ni onim političkim diletantima, bezglavim smušenjacima koji ne vide o čemu se zapravo radi u Hrvatskoj i u svijetu. Nećemo dopustiti onima koji se vežu s crnim vragom protiv hrvatske slobode i hrvatske neovisnosti, ne samo s crnim nego i s zelenim i žutim vragovima. Nećemo dopustiti onima koji se povezuju sa svim protivnicima hrvatske samostalnosti — ne samo da se povezuju, nego im se i nude, ne samo nude nego im se i prodaju za Judine škude. Mi smo stvarali Hrvatsku za ljudska prava i slobodu medija, ali za ljudska prava prije svega većine hrvatskog naroda. Hrvatska je izvojevala svoju slobodu, svoju samostalnost da odlučuje o svojoj sudbini. Pripadnici smo jednog naroda koji u povijesti nije imao prijatelja kao i danas.“
Kada je u nemoći prozivao „stoku krupnog i sitnog zuba“, mislio je na one koji danas upravljaju Hrvatskom, a ne na hrvatski narod. Je li Franjo Tuđman bio proročan u onome što će nam se dogoditi? Vidite kakav težak teret ostavljamo našoj djeci i unučadi.
Ono što danas opterećuje naše društvo i braniteljsku populaciju jest broj hrvatskih „branitelja“. Nakon rata ih je bilo 260.000; ministar kaže da ih je danas 508.000, a službeni podaci navode 513.140. Koji je broj točan? Ja znam da ih nije bilo više od 260.000. Razlika između stvarnih branitelja i onih „drugih“ iznosi 253.140. Braniteljske udruge, ministarstvo i političke stranke tvrde da ne postoji način kako razlikovati i odvojiti „stoku krupnog i sitnog zuba“ iz braniteljske populacije.
Sada ću vam prezentirati model koji će s 95% točnosti utvrditi te razlike; koštat će zanemarivo i, najduže do jedne godine, imali bismo točan popis stvarnih branitelja s imenom, prezimenom, postrojbom i datumima pristupa ZNG-u ili HV-u, te vremenom provedenim u ratu do 30. lipnja 1996. godine — kao i točan popis lažnih s imenima i prezimenima.
Kratak uvod da biste razumjeli način vođenja evidencija od početka ustrojavanja postrojbi: svaki pripadnik ZNG-a, HV-a i HOS-a vodio se u platnim listama — možda izuzetak u 5% slučajeva, ali ne duže od jednog mjeseca. Pripadnik koji nije bio u profesionalnom sastavu Oružanih snaga dobivao je plaću umanjenu za iznos koji je primio na mjestu gdje je bio zaposlen, uvećanu za dužnost koju je obnašao u HV-u.
Postupak: svaka satnija, kao sastavnica neke veće formacije (npr. bojna), vodila je pomoćne liste po organizacijskim cjelinama u kojima su uvijek morali biti uneseni podaci: ime, prezime, funkcija, datum stupanja u HV, plaća koju je primio ili naznaka da nije zaposlen. Primjer za mjesec listopad: IV. pješačka bojna, br. — Stjepan Šerić, zaposlenik DUP Osijek, zapovjednik satnije za potporu; naknada 19.000, iznos koji je primio kao zaposlenik DUP 4.300; datum pristupanja 14. srpnja 1991.; 31 (dan tog mjeseca), manje 4,5% (prijevozni troškovi); osnovica 15.500; za isplatu 14.038,50; potpis.
Pripadnik koji je, primjerice, došao 10. listopada za obračun je imao 21 dan. Pripadnik koji je imao veća primanja od naknade u HV vodio se u platnim listama s 0,00 novca za isplatu. Sve postrojbe HV-a vodile su takve liste bez kojih ne bi ostvarile naknadu. Liste bojni i drugih sastavnica dostavljale su se u brigadu, gdje su sastavljane glavne liste s popisom ukupnih sredstava za brigadu na temelju primljenih pomoćnih lista, a potom dostavljane Upravama za obranu. Uprave za obranu dostavljale su glavne liste Glavnom stožeru HV-a. Cjelovite liste dostavljale su se Ministarstvu obrane, koje ih je prosljeđivalo Ministarstvu financija, a sredstva su potom slana obrnutim redoslijedom. Tako su kopije pomoćnih lista i sredstva za isplatu naknada vraćana u postrojbe. Znam da se sve te liste nalaze u Upravama za obranu i drugim nadležnim institucijama Republike Hrvatske.
Vodile su se i liste za gardijski dodatak za pričuvne postrojbe angažirane na „južnom bojištu“ tijekom napadnih i obrambenih operacija Hrvatske vojske. Vodile su se i liste za ratni dodatak koji su pričuvnici primali od 1994. za boravak na prvoj crti (pripadnici postrojbe u pričuvnom sastavu nisu primali dodatak kad su bili u pričuvnom rasporedu ili na odmoru). Objedinjavanjem i uspoređivanjem svih lista skoro je nemoguće pogriješiti.
Što treba činiti? Izvršiti pritisak na sve političke aktere i braniteljske udruge da prihvate model koji će omogućiti vjerodostojnu istinu o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima. Kada politička većina odluči tražiti od Vlade da uredbom regulira te odnose sukladno modelu koji omogućava provedbu i ostvaruje cilj — neću dalje širiti model provedbe — zamislite elemente: vojnu hijerarhiju, informatičke timove za skeniranje platnih lista, centralni stožer za objedinjavanje svih lista, izradu programa za jednostavan pristup raspoloživim informacijama. Gotovi spisak usporediti sa spiskom u Ministarstvu hrvatskih branitelja — oni čija se imena ne poklapaju označili bismo kao 95% lažne.
Vrlo je jednostavno izvodivo, bez velikog utroška vremena i novca.
Zašto se to neće dogoditi? Nijednoj političkoj opciji to nije cilj. Jedni kontroliraju braniteljsku populaciju preko Ministarstva i braniteljskih udruga; drugi bi, da su iskreni, imali problema jer bi ih braniteljska masa politički napala — to je politički pogubno. Znatan broj stvarnih branitelja potpisivao je neistinite podatke za lažne i lažno svjedočio. Mnogi ne žele potrošiti ni malo svoga vremena ili novca za nešto što smatraju svetinjom — ugodnije je komentirati iz fotelje. Da bi se organizirala kritična masa, nužna je organizacija, novac, dostupnost medija i interes političkih i ekonomskih aktera.
Što će nam se dogoditi u budućnosti ako to ne napravimo? Ostavit ćemo u nasljeđe našoj djeci i unucima gorih stvari nego što smo mi naslijedili: ostatke jugokomunističkog sustava koji danas vlada našom domovinom, a branitelji će biti alat kojim oni stvaraju podjele u društvu. Moja unučad možda neće smjeti reći da im je dida bio branitelj — prepirat će se tko je pravi, tko je lažni, kao što se danas prepire tko je „komunjara“. Komunisti koji su se krstili u dobi od 35–40 godina zovu me „jugonostalgičarom“. Što mislite što će govoriti mojim i vašim unucima?
Ostavit će nam u nasljeđe da se u veteranskim centrima skrbe o ukrajinskim vojnicima po prioritetu, a ne o hrvatskim braniteljima; financirat će veteranske centre za Ukrajince, ne za hrvatske branitelje — jer će većina naših branitelja pomrijeti ili završiti u privatnim hospicijima. Što bih predložio kad bi se to stvarno dogodilo — i u to sumnjam — rekao bih po onoj Rojsovoj: „tko je jamio, jamio.“ Sve lažne oslobodio bih kaznene odgovornosti, ali bih njihova imena objavio u „Narodnim novinama“ s etiketom kojoj pripadaju.
JA SAM SVOJU KAP STAVIO.
Napisao : Stjepan Šerić
- USKOK pokrenuo akciju: Na meti Čepinska skupina
USKOK i policija jutros su pokrenuli novu akciju na području Osijeka i Čepina, u kojoj se provode pretrage domova i drugih prostora osoba koje su… Pročitaj više: USKOK pokrenuo akciju: Na meti Čepinska skupina - Predsjednička odlikovanja za ljude koji su desetljećima stvarali i promicali Hrvatsku
Predsjednička odlikovanja uručio je predsjednik Zoran Milanović zaslužnim pojedincima i organizacijama koji su desetljećima pridonosili hrvatskoj kulturi, znanosti, sportu, obrazovanju i humanitarnom radu Nisu sva… Pročitaj više: Predsjednička odlikovanja za ljude koji su desetljećima stvarali i promicali Hrvatsku - 35 godina od povijesne odluke: Hrvatska se prisjetila dana kada je raskinula državnopravne veze sa SFRJ
35. obljetnica povijesne odluke Hrvatskoga sabora obilježena je svečanom sjednicom na kojoj je istaknuto značenje 8. listopada 1991., hrvatske državnosti i žrtve hrvatskih branitelja. Hrvatski… Pročitaj više: 35 godina od povijesne odluke: Hrvatska se prisjetila dana kada je raskinula državnopravne veze sa SFRJ - Iz mraka INA-inog skloništa do svjetla neovisnosti: Dramatični sati kada je Sabor rekao konačno ‘NE’ Beogradu
Povijesni raskid s Jugoslavijom, prava istina o 8. listopadu 1991. i konačnom padu brijunskog moratorija Odluka o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim… Pročitaj više: Iz mraka INA-inog skloništa do svjetla neovisnosti: Dramatični sati kada je Sabor rekao konačno ‘NE’ Beogradu - PRIJE TOČNO 35 GODINA: Politički potres u opkoljenom Osijeku – Dan kada je lokalni HDZ otkazao poslušnost Zagrebu
Otkrijte povijesni dokument iz Glasa Slavonije. Saznajte zašto je raspušten HDZ Osijek 1991. godine uz oštre kritike vrhu stranke zbog obrane Slavonije. Jesen 1991. godine.… Pročitaj više: PRIJE TOČNO 35 GODINA: Politički potres u opkoljenom Osijeku – Dan kada je lokalni HDZ otkazao poslušnost Zagrebu - Ponos i slava zagrebačke Dubrave: Herojski ratni put 145. brigade od Banovine do pobjedničke Oluje
Detaljna retrospektiva ratnog puta 145. brigade HV-a iz zagrebačke Dubrave. Od osnutka 1991. godine, teških borbi na dubrovačkom ratištu i u Posavini, do konačne pobjede… Pročitaj više: Ponos i slava zagrebačke Dubrave: Herojski ratni put 145. brigade od Banovine do pobjedničke Oluje - Za Hrvatsku kao Tigar: Milenijska fotografija u Petrinji
U Petrinji je povodom obljetnice osnutka Tigrova snimljena 1002. milenijska fotografija Šime Strikomana. Saznajte više o ovom događaju. PETRINJA – Povodom obilježavanja 36. obljetnice osnutka… Pročitaj više: Za Hrvatsku kao Tigar: Milenijska fotografija u Petrinji - 34 godine tuge, prkosa i istine: Krvava jesen ’92. i pad Bosanskog Broda koji ne smijemo zaboraviti
Trideset četvrta obljetnica za pad Bosanskog Broda budi teška sjećanja. Saznajte kako se uz suze i ponos obilježila 34. obljetnica kroz komemoraciju herojstva i žrtva… Pročitaj više: 34 godine tuge, prkosa i istine: Krvava jesen ’92. i pad Bosanskog Broda koji ne smijemo zaboraviti - Žestoka rasprava na Skupštini OBŽ-a: Od drame oko otpada u Našicama do raskida ugovora za školu u Čepinu
Žustra sjednica Skupštine OBŽ: opasni otpad, spalionice u Našicama i Belišću te zastoji na školi u Čepinu izazvali su prvorazredni politički okršaj. Današnja 14. sjednica… Pročitaj više: Žestoka rasprava na Skupštini OBŽ-a: Od drame oko otpada u Našicama do raskida ugovora za školu u Čepinu - Ministarstvo zaštite okoliša oštro odgovorilo: Sanacija otpada u Gospiću odvija se prema planu, prestanite širiti paniku!
Posljednjih dana sanacija otpada na lokaciji bivšeg PPK Velebit u Gospiću ponovno je postala poligon za politička prepucavanja. Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije… Pročitaj više: Ministarstvo zaštite okoliša oštro odgovorilo: Sanacija otpada u Gospiću odvija se prema planu, prestanite širiti paniku!