Umirovljeni bojnik Hrvatske vojske Stjepan Šerić podijelio je svoje viđenje povijesne teme koja i danas izaziva podjele:
U javnosti je prisutno mišljenje da su antifašisti i branitelji potpune suprotnosti. Pokušat ću ovu, mnogima nepopularnu, temu opisati onako kako je ja vidim. Mnogi mi kažu: „Što ti o tome možeš reći kada su sve rekli Hrvoje Klasić, Ivo Goldstein, Ante Prkačin, Zlatko Hasanbegović – izgorjet ćeš.“ No ja to činim jer vjerujem da Bog neće pitati što su drugi govorili, nego jesam li koristio svoj razum i ispravno rasuđivao na temelju dostupnih informacija.
Antifašisti
U javnosti se partizan često poistovjećuje s pojmom komunista. No, jesu li francuski, talijanski ili poljski partizani, koji su se borili protiv fašizma i nacizma, bili komunisti? Nisu. Tako je bilo i u Hrvatskoj – manjina unutar antifašističkog pokreta bili su komunisti.
U antifašističkom pokretu na prostoru bivše Jugoslavije 60,4 % činili su Hrvati, 28 % Srbi, a 11,6 % ostali. Od 64.000 poginulih Hrvata, 70 % bili su mlađi od 25 godina, a većina se nije smatrala komunistima. Hrvatski antifašisti borili su se protiv okupatora – Njemačke, Italije i Mađarske – te njihovih kvislinških pomagača u NDH. Cilj im je bio obrana hrvatskog teritorija, jezika, kulture i identiteta.
No, već 1946. komunistička vlast preuzela je potpunu kontrolu. Politički neistomišljenici, intelektualci i svećenici bili su progonjeni i likvidirani, a mediji i vojska stavljeni pod kontrolu. Mnogi partizani koji nisu bili komunisti uklonjeni su ili umirovljeni, a društvo je planski podijeljeno na „ustaše i partizane“, stvarajući okvire u kojima su komunisti imali apsolutnu vlast.
Branitelji
Branitelji su od 1990. do 1996. godine branili suverenitet Republike Hrvatske u vojnim i policijskim postrojbama. U ratu je sudjelovalo oko 360.000 branitelja, od kojih je više od 4.000 izvršilo suicid nakon rata, a oko 50.000 ih je umrlo mlađih od 55 godina.
Hrvatski narod branio se od velikosrpske agresije vođene ideologijom srpskih intelektualaca i uz pomoć JNA, paravojnih formacija te pobunjenih Srba u Hrvatskoj. Cilj agresije bio je stvaranje „Velike Srbije“ na liniji Virovitica – Karlovac – Karlobag.
Pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana narod je postigao povijesnu pobjedu, obnovio ratom razorenu zemlju i stvorio temelje financijske neovisnosti. No, kao i nakon Drugog svjetskog rata, političke elite iskoristile su žrtvu naroda za vlastite interese. Već početkom 2000-ih smjenjivani su generali iz Domovinskog rata, a u vojne strukture vraćani bivši oficiri JNA. Braniteljska populacija umjetno je povećavana, dok su se mladi i školovani Hrvati poticali na iseljavanje.
Zajedničke točke i razlike
Što povezuje antifašiste i branitelje?
- Oboje su željeli samostalnu, suverenu i neovisnu hrvatsku državu.
- Oboje su se borili protiv agresora i kvislinga.
- Oboje su na kraju prevareni od političkih elita.
Komunistička vlast ukrala je ideale i žrtvu antifašista, dok su potomci tih istih struktura iskoristili branitelje i njihovu pobjedu. Rezultat je isti – iseljavanje stotina tisuća Hrvata i urušavanje nacionalnog identiteta.
Razlika je u simbolima: petokraka je ukaljana zločinima koje je komunistička vlast počinila u ime partizana, dok šahovnica iz Domovinskog rata nije opterećena zapovijedanim ratnim zločinima.
Zaključak
I antifašisti i branitelji ostavili su krv i živote za Hrvatsku, ali su oboje bili prevareni od političkih struktura. Danas njihove žrtve stoje kao opomena da narod ne smije dopustiti ponavljanje povijesnih grešaka.
Kako je zapisao Marko Perković Thompson: „Moj dida i ja, prijatelja dva – drugo vrijeme, ista sudbina.“
Ja sam svoju kap stavio.
Izvor i foto: Stjepan Šerić
- Dan kada je presječena žila kucavica: Zašto je 14. studenoga 1991. bio trenutak u kojem je zapečaćena obrana Vukovara i Borova Naselja
Objavio: Dražen Jurmanović | 14/11/2026Obrana Vukovara doživjela je svoju konačnu operativnu prekretnicu na današnji dan prije 35 godina, 14. studenoga 1991. godine, kada su Jugoslavenska narodna… Pročitaj više: Dan kada je presječena žila kucavica: Zašto je 14. studenoga 1991. bio trenutak u kojem je zapečaćena obrana Vukovara i Borova Naselja - IZ RATNE ARHIVE STUDENOGA 1991.: Dani kada je na Nemetin padalo 300 granata, Nard gorio, a peta kolona palila svjetla po Osijeku
Objavio: Dražen Jurmanović | 13/11/2026Obrana Osijeka i Valpovštine početkom studenoga 1991. zaustavila je prodor agresora u Slavoniju. Pročitajte ratnu kroniku o herojima u trapericama i prkosu.… Pročitaj više: IZ RATNE ARHIVE STUDENOGA 1991.: Dani kada je na Nemetin padalo 300 granata, Nard gorio, a peta kolona palila svjetla po Osijeku - Suđenje za ratni zločin: Milan Gojković pred sudom u Osijeku
Objavio: Dražen Jurmanović | 13/11/2026Optuženi Milan Gojković ponovno je pred sudom u Osijeku zbog optužbe za okrutno ubojstvo zarobljenog policajca Ivana Hižmana 1991. u Borovu naselju.… Pročitaj više: Suđenje za ratni zločin: Milan Gojković pred sudom u Osijeku - Osam minuta našeg srama: Kako je Kristian došao po spas, a postao plijen sustava i lešinara
Objavio: Dražen Jurmanović | 13/11/2026Kristian Josip Periš, 32-godišnji Splićanin i magistar kineziologije, došao je u Psihijatrijsku bolnicu Sveti Ivan na Jankomiru tražeći spas, a dočekala ga… Pročitaj više: Osam minuta našeg srama: Kako je Kristian došao po spas, a postao plijen sustava i lešinara - Kako su tragedija i Klinika za psihijatriju Sveti Ivan uzdrmali zagrebačku Gradsku skupštinu
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Tragična smrt pacijenta podijelila je Skupštinu. Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u središtu je burne rasprave o zataškavanju i propustima sustava. Na… Pročitaj više: Kako su tragedija i Klinika za psihijatriju Sveti Ivan uzdrmali zagrebačku Gradsku skupštinu - Ugljična bomba i ekološki suicid: Hoće li strani mega podatkovni centar u Topuskom isisati Hrvatsku?
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Okrugli stol u Saboru razotkrio je šokantne detalje: Podatkovni centar u Topuskom prijeti uništenjem prirode i teškim udarom na elektroenergetski sustav. U… Pročitaj više: Ugljična bomba i ekološki suicid: Hoće li strani mega podatkovni centar u Topuskom isisati Hrvatsku? - Nevjerojatan propust JNA koji je spasio Dubrovnik: Branitelji povratili Srđ dok je agresor oklijevao!
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Saznajte kako je 12. studenoga 1991. izgledala obrana Dubrovnika, najkrvaviji dan opsade uz pad Komolca, borbe na Strinčjeri i razaranje grada. U… Pročitaj više: Nevjerojatan propust JNA koji je spasio Dubrovnik: Branitelji povratili Srđ dok je agresor oklijevao! - Pad Saborskog: “Zapalite sve da se nemaju kamo vratiti”
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Pad Saborskog 12. studenoga 1991. bio je brutalan ratni zločin. Saznajte više o herojskoj obrani mjesta, masakru civila i genocidnoj namjeri agresora.… Pročitaj više: Pad Saborskog: “Zapalite sve da se nemaju kamo vratiti” - Rapalski ugovor: Bolni diplomatski poraz i gubitak obale
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Saznajte kako je 1920. godine potpisan Rapalski ugovor, zašto je Ante Trumbić dao ostavku te kako je Hrvatska izgubila ključne dijelove obale… Pročitaj više: Rapalski ugovor: Bolni diplomatski poraz i gubitak obale - Obvezno glasanje za sve? Zakon o registru birača na udaru
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Zastupnik Krešimir Čabaj poručio je da novi zakon o registru birača donosi tek površinske promjene te je zatražio uvođenje obveznog glasanja u… Pročitaj više: Obvezno glasanje za sve? Zakon o registru birača na udaru


