Zagreb, 20. srpnja 2025. – Sigurnosno-obavještajna agencija Republike Hrvatske (SOA) danas je objavila deveto po redu Javno izvješće, donoseći građanima uvid u sigurnosnu situaciju u zemlji i njezinu širu regiju, kao i u vlastite aktivnosti tijekom prethodne godine. Dokument, koji je dostupan javnosti, oslikava ključne prijetnje i izazove, ali i institucionalne odgovore na njih s ciljem zaštite nacionalne sigurnosti, građana i interesa Republike Hrvatske.
Geopolitički potresi i sigurnosna neizvjesnost: svijet pred novim preslagivanjima
U najnovijoj globalnoj sigurnosnoj analizi, jasno se nazire kompleksna slika rastuće nestabilnosti, neizvjesnosti i fragmentacije međunarodnog poretka. Od ruske agresije na Ukrajinu, preko eskalacije sukoba na Bliskom istoku, pa sve do strateškog približavanja Rusije i Kine – sve ukazuje na snažne promjene koje oblikuju novo globalno sigurnosno okruženje. Hrvatska, kao članica Europske unije i NATO-a, u tom je kontekstu također dionik složenih globalnih sigurnosnih dinamika koje zahtijevaju budno praćenje i strateško pozicioniranje.
Ukrajinski rat kao detonator europske nesigurnosti
Agresija Rusije na Ukrajinu snažno je destabilizirala europski kontinent i preokrenula sigurnosnu arhitekturu koja se gradila desetljećima nakon Hladnog rata. Unatoč značajnim gubicima, Rusija ne odustaje od svog cilja – vojne i političke dominacije nad Ukrajinom. Uz pomoć autoritarnih saveznika, poput Sjeverne Koreje, te jačanjem vlastite vojne industrije, Moskva nastavlja rat iscrpljivanja, računajući na vremenski zamor Zapada i eventualnu promjenu američke politike.
Iako su zapadne sankcije pogodile rusko gospodarstvo, nisu presudno utjecale na njene vojne kapacitete. Rusija pronalazi alternativne saveznike u državama BRICS-a i tzv. Globalnom jugu, jačajući trgovinske veze, osobito u energetskom sektoru. U tom smislu, geopolitička uloga zemalja u razvoju dobiva sve veći značaj u međunarodnim odnosima.
SAD u novoj vanjskopolitičkoj paradigmi
Nova američka administracija najavljuje zaokret u brojnim vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima. Dok ističe važnost multipolarnog svijeta, SAD istodobno uvodi protekcionističke mjere kako bi revitalizirao domaću industriju i smanjio vanjskotrgovinski deficit. Postavlja se i pitanje buduće uloge SAD-a u NATO-u i drugim savezničkim strukturama, što potiče Europsku uniju na razmatranje samostalnije obrambene strategije. Najavljena su povećanja ulaganja u europsku obrambenu industriju, čime bi se smanjila ovisnost o američkoj vojnoj pomoći.
U odnosu na rat u Ukrajini, američka politika oscilira – od zagovaranja bezuvjetnih mirovnih pregovora do nastavka potpore Ukrajini, posebno u svjetlu sve brutalnijih ruskih ofenziva. Promjena američkog pristupa mogla bi imati dalekosežne posljedice po ishod sukoba.
Baltičko širenje NATO-a i ruska prijetnja nuklearnom silom
Ulazak Švedske i Finske u NATO dodatno je proširio područje djelovanja Saveza, ograničivši ruske operativne mogućnosti u baltičkoj regiji. Kao odgovor, Moskva sve češće koristi retoriku nuklearne prijetnje, ne libeći se konkretnim potezima – raspoređivanjem nuklearnog oružja u Bjelorusiji, testiranjima raketnih sustava i održavanjem vojnih vježbi s nuklearnim scenarijima. Takva strategija ima za cilj destabilizaciju i zastrašivanje zapadnih saveznika, posebno u kontekstu nastavka pomoći Ukrajini.
Bliski istok na rubu šireg sukoba
Hamasov napad na Izrael 7. listopada 2023. godine otvorio je novu fazu sukoba na Bliskom istoku. Izraelski odgovor u Gazi, istodobni sukobi s Iranom, Hezbollahom i napadi hutista na međunarodne brodske rute, dodatno su uzdrmali regionalnu sigurnost i povećali globalnu napetost. Eskalacija izraelsko-iranskog sukoba u lipnju 2025. nije se, kao prethodnih godina, odvijala preko posrednika, već izravno, što je dodatno povećalo rizik širenja sukoba na cijelu regiju. Iako sukob trenutačno miruje, njegove posljedice i potencijal za ponovnu erupciju i dalje su prisutni.
Pad režima Bashara al-Assada u Siriji, koji se oslanjao na potporu Rusije, Irana i Hezbollaha, predstavlja velik strateški gubitak za njegove pokrovitelje. Ovaj događaj pokazuje koliko su promjene na terenu brze i nepredvidive u uvjetima kada ključni akteri slabe ili preusmjeravaju svoje resurse.
Kina – tiha sila s globalnim ambicijama
Kina je danas glavni strateški rival Sjedinjenim Američkim Državama. S jedne strane, promovira ideju multipolarnog svijeta i suradnju sa zemljama koje osporavaju zapadni liberalni poredak, a s druge strane, nastoji ostati otvorena za investicije i trgovinu. U tom balansiranju između geopolitičkih ciljeva i ekonomskih interesa, Kina gradi vlastitu sferu utjecaja – od Afrike do Indo-Pacifika.
Zajedno s Rusijom, Kina pokušava izgraditi alternativni međunarodni poredak, temeljen na novim savezima i redefiniranju uloge Zapada. Te dvije sile sve intenzivnije surađuju, dijeleći zajednički narativ o američkoj hegemoniji kao prijetnji njihovom razvoju i suverenitetu.
Afrika i Sahel – bojište interesa velikih sila
Nestabilne afričke države, osobito u zapadnoj Africi i regiji Sahela, postale su nova točka interesa Rusije i Kine. Ruske privatne vojne kompanije, često povezane s državnim strukturama, ostvaruju značajan utjecaj u zemljama pogođenima državnim udarima i siromaštvom, ali bogatima prirodnim resursima. Istodobno, Kina ulaže u infrastrukturu i ekonomske projekte, često izbjegavajući političku interferenciju.
Upravo te regije, uz Bliski istok, MENA prostor (Middle East and North Africa) i južnu Aziju, ostaju ključne točke sigurnosne nestabilnosti zbog kombinacije čimbenika – od terorizma, klimatskih promjena, siromaštva, migracija, do lošeg upravljanja i nasilnih režima.
Kibernetička sigurnost u fokusu
SOA je istaknula eksponencijalan rast državno sponzoriranih kibernetičkih napada, osobito onih koji dolaze iz Rusije. U 2024. zabilježeno je 38 APT napada, najviše dosad, a kao najznačajniji incident istaknut je napad na KBC Zagreb, kada su kriminalci pokušali ucijeniti bolnicu ukradenim podacima. SOA je reagirala brzo i spriječila veću štetu.
Teroristička prijetnja u Hrvatskoj i Europi: niska razina u RH, ali rastući izazovi u okruženju
Iako se teritorij Republike Hrvatske i dalje ocjenjuje kao siguran od izravne prijetnje terorizmom, aktualna sigurnosna analiza pokazuje da prijetnja na razini Europe i regije ostaje visoka, a globalne terorističke mreže i dalje aktivno djeluju, potičući radikalizaciju i nasilje. Najveći sigurnosni izazov dolazi od islamističkog ekstremizma, pri čemu je u porastu broj samostalnih napadača, često mladih osoba, uključujući maloljetnike i migrante iz afričkih i azijskih zemalja.
Hrvatska stabilna, ali ne imuna
U Republici Hrvatskoj trenutno ne djeluju organizirane terorističke skupine, a prijetnja međunarodnog terorizma procjenjuje se kao niska. Ipak, kao i u ostatku Europe, ni Hrvatska nije potpuno imuna na potencijalne napade radikaliziranih pojedinaca. Poseban sigurnosni rizik predstavljaju mlađe osobe s psihičkim teškoćama koje, pod utjecajem ekstremne ideologije i terorističke propagande, mogu posegnuti za nasiljem.
Iako je u Hrvatskoj prisutno nekoliko desetaka sljedbenika salafizma, većina njih ne zagovara nasilje. Međutim, regionalni kontekst, osobito stanje u zemljama Zapadnog Balkana, ukazuje na pojačanu potrebu praćenja. U susjednim državama zabilježeni su konkretni napadi – među njima i napad u Beogradu (29. lipnja 2024.), gdje je radikalizirani konvertit na islam samostrelom ranio policajca ispred izraelskog veleposlanstva, te napad u Bosanskoj Krupi (24. listopada 2024.), gdje je maloljetni ekstremist nožem ubio jednog i ranio drugog policajca.
Balkanska veza i povratnici iz ratnih zona
Jedan od najozbiljnijih sigurnosnih izazova u regiji jest povratak džihadista s ratišta u Siriji i Iraku. Stotine bivših boraca ISIL-a i drugih terorističkih skupina vratile su se u matične države na Balkanu. Većina njih je osuđena na kratkotrajne zatvorske kazne i danas su ponovno na slobodi. Iskustva pokazuju da se tijekom boravka u zatvorima rijetko deradikaliziraju, a često i dalje promiču ekstremističke stavove, i unutar zatvorskog sustava i po izlasku na slobodu.
Posebno zabrinjava činjenica da žene povratnica gotovo nisu bile obuhvaćene kaznenim progonima, a u obiteljima bivših boraca i dalje se prenose radikalne ideje, kojima se odgajaju i djeca. Takve situacije predstavljaju dugoročni sigurnosni rizik, jer je riječ o potencijalno novoj generaciji ekstremista.
Dodatnu prijetnju čini povezanost džihadista iz regije sa salafističkim zajednicama u dijaspori, osobito u europskim državama gdje imaju kontakte, utočišta i logističku podršku.
ISIL i Al Qaida i dalje prijetnja Europi
Unatoč velikim udarcima, međunarodne terorističke organizacije poput ISIL-a i Al Qaide i dalje pozivaju svoje pristaše na napade u Europi. U fokusu su samostalni napadači koje je lakše aktivirati i teže otkriti. ISIL je u 2024. godini izveo nekoliko napada s međunarodnim posljedicama, uključujući i one u Moskvi i Istanbulu, čime je pokazao da i dalje raspolaže sposobnostima za izvođenje terorističkih operacija izvan Bliskog istoka. U tim napadima sudjelovali su napadači iz država srednje Azije, a napade je izvela ISIL-ova afganistanska podružnica ISIL-Khorasan (ISIL-K).
Hamasov brutalni napad na Izrael 7. listopada 2023., kada je ubijeno, ranjeno i oteto više stotina civila, pokrenuo je novi val radikalizacije u svijetu. Ubrzo nakon tog napada, zabilježen je porast terorističkih incidenata diljem Europe, od kojih su mnogi i spriječeni u zadnjem trenutku.
Terorizam i migracije – izazov za Europsku uniju
Sigurnosne službe zemalja članica EU-a posebno su zabrinute zbog veza između ilegalnih migracija i terorističkih aktivnosti. Mnoge osobe koje su sudjelovale u napadima posljednjih godina došle su u Europu tijekom migrantskog vala, predstavljajući se kao izbjeglice. U nekim slučajevima, napade su izvršile osobe koje su imale ili su tražile azil. Zbog toga su mnoge europske zemlje pojačale kontrole granica, a neke su privremeno suspendirale i dijelove schengenskog režima.
Hrvatski državljani u sirijskim kampovima
Nekolicina hrvatskih državljanki koje su se radikalizirale u inozemstvu i otišle na područja pod kontrolom terorističkih organizacija u Siriji, i dalje se nalaze u kampovima koje nadziru kurdske snage. Riječ je većinom o ženama koje su bile udane za borce ISIL-a, a njihove sudbine i eventualni povratci predstavljaju složen sigurnosni i humanitarni izazov.
SOA potvrđuje svoju ulogu kao ključnog aktera u nacionalnoj sigurnosti, s naglaskom na međunarodnu suradnju, osobito unutar EU i NATO struktura. Agencija također djeluje u okviru borbe protiv gospodarskog kriminala, suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma.
Još 1748 neriješenih sudbina iz Domovinskog rata: Nestali – otvorena rana hrvatskog društva
Sredinom 2025. godine Hrvatska i dalje traga za odgovorima o najdubljoj ljudskoj tragediji iz Domovinskog rata – sudbini nestalih osoba. Prema najnovijim podacima, još uvijek se traži 1363 osobe nestale u ratnom vihoru, dok je mjesto ukopa za 385 identificiranih, ali neukopanih osoba i dalje nepoznato. Ukupno, riječ je o čak 1748 neriješenih slučajeva – 1748 obitelji koje već više od tri desetljeća žive u boli, neizvjesnosti i čekanju istine.
SOA-in prioritet: istina o nestalima
Sigurnosno-obavještajna agencija Republike Hrvatske (SOA) prepoznaje ovo pitanje kao jedno od temeljnih humanitarnih i nacionalnih prioriteta. U sklopu svojih zakonskih ovlasti i operativnih aktivnosti, SOA sustavno prikuplja podatke koji mogu pomoći u pronalasku osoba nestalih tijekom Domovinskog rata, ali i u otkrivanju mjesta njihove smrti i ukopa. Ti podaci nerijetko služe kao ključne informacije za pokretanje istražnih radnji, iskapanja i identifikaciju posmrtnih ostataka.
SOA u ovom osjetljivom i dugotrajnom procesu blisko surađuje s Ministarstvom hrvatskih branitelja, Ministarstvom unutarnjih poslova, Vojno-sigurnosno-obavještajnom agencijom (VSOA), Državnim odvjetništvom RH te drugim institucijama i tijelima nadležnima za proces traženja i identifikacije nestalih.
Otkrivena nova masovna grobnica – Petrovačka dola
Jedan od najupečatljivijih pomaka u posljednjem razdoblju bilo je otkriće masovne grobnice na lokaciji saniranog vukovarskog odlagališta otpada Petrovačka dola. Na temelju podataka koje je među ostalima prikupila i SOA, provedena su iskapanja pri čemu su pronađeni posmrtni ostatci najmanje deset osoba. Riječ je o žrtvama nestalim nakon okupacije Vukovara 1991. godine. Ovo otkriće ponovno je bolno podsjetilo na ratne strahote i nužnost nastavka neumornog rada na pronalasku svih nestalih osoba.
Pitanje nestalih: više od statistike
Tema nestalih nije samo humanitarno pitanje – ona duboko zadire u nacionalni identitet, dostojanstvo žrtava i pravo njihovih obitelji na istinu. Ujedno, riječ je i o važnom političkom i diplomatskom pitanju koje snažno utječe na međunacionalne i međudržavne odnose, osobito one između Republike Hrvatske i Republike Srbije.
Srbija i dalje bez konkretne suradnje
U tom kontekstu, ističe se da institucije Republike Srbije i dalje raspolažu brojnim dokumentima i podacima iz razdoblja rata, posebice onima koji se odnose na vrijeme okupacije Hrvatskog Podunavlja. Osim toga, najveći broj osoba koje imaju konkretna saznanja o nestalima danas živi upravo u Srbiji.
Na teritoriju Srbije nalazili su se i brojni ratni logori – Stajićevo, Begejci, Niš i Sremska Mitrovica – gdje su odvođeni, zlostavljani i nestajali hrvatski branitelji i civili. Unatoč apelima, pozivima i proklamacijama o spremnosti za suradnju, u proteklih godinu dana nije ostvaren nikakav konkretan pomak od strane srbijanskih institucija. Hrvatska strana i dalje dosljedno i odlučno traži informacije, ali se očekivani odgovori ne dobivaju.
Zapadni Balkan – prostor trajne nestabilnosti i ključni sigurnosni izazov za Hrvatsku
Stabilnost i sigurnost Zapadnog Balkana ostaju od presudne važnosti za hrvatsku nacionalnu sigurnost. Kao neposredno jugoistočno susjedstvo izvan Europske unije, to je prostor u kojem Republika Hrvatska ima niz strateških interesa – od gospodarskih i trgovinskih, do prometnih, političkih i sigurnosnih. Svaka ozbiljna destabilizacija tog prostora može imati izravne posljedice i na sigurnosnu arhitekturu Hrvatske, ali i na status hrvatskog naroda koji u državama regije živi kao konstitutivni narod – posebice u Bosni i Hercegovini – ili kao nacionalna manjina.
BiH: politička kriza bez kraja i prijetnje opstanku države
Politička i institucionalna nestabilnost Bosne i Hercegovine nastavlja se i u 2025. godini. Unatoč otvaranju pristupnih pregovora s Europskom unijom u ožujku 2024., stanje u zemlji i dalje je obilježeno dubokim neslaganjima konstitutivnih naroda i entiteta oko ustavnopravnog uređenja i vanjskopolitičkog usmjerenja.
Posebno zabrinjava sukob između vodstva entiteta Republika Srpska i Ureda visokog predstavnika u BiH. Pokušaji Republike Srpske da uspostavi paralelne pravne sustave, koje Sud BiH ocjenjuje protuzakonitima, te otvorena zagovaranja secesije, predstavljaju ozbiljnu prijetnju teritorijalnom integritetu BiH. Ovi procesi su izravno poduprti iz Moskve, što dodatno destabilizira sigurnosnu sliku cijele regije.
Istodobno, hrvatski narod u BiH i dalje traži ostvarenje ustavnih prava, posebno legitimno predstavljanje u tijelima vlasti, uključujući izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Unatoč višegodišnjim pozivima na izmjene Izbornog zakona, situacija ostaje nepromijenjena, dok unitarističke političke opcije nastoje provesti promjene Ustava i Izbornog zakona mimo konstitutivnog dogovora, pozivajući se na presude Europskog suda za ljudska prava.
Srbija: „Srpski svijet“ kao politički projekt destabilizacije
Srbija nastavlja politiku balansiranja između Zapada, Rusije i Kine, zadržavajući istovremeno napet odnos s Kosovom. Osobito zabrinjava nastavak promoviranja političkog koncepta „Srpskog svijeta“, koji teži okupljanju Srba iz BiH, Crne Gore i Kosova pod političko okrilje Beograda. Taj model sve je očitija preslika ruskog koncepta „Ruskog svijeta“, što uključuje politički, sigurnosni i obavještajni utjecaj u susjednim državama.
Unutarnje političke napetosti u Srbiji dodatno su rasplamsane nizom masovnih prosvjeda, posebice onih koje su organizirali studenti nakon tragičnog događaja u studenom 2024., kada je u Novom Sadu poginulo 16 osoba zbog urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora. Prosvjednici traže demokratizaciju, slobodu medija i borbu protiv korupcije, dok vlast odgovara optužbama o vanjskim zavjerama i „obojenim revolucijama“. U tom kontekstu, Hrvatska je u režimskim medijima u Srbiji ponovno označena kao „antisrpski faktor“ i meta političkih optužbi.
Kosovo: i dalje krhko primirje
Odnosi između Srbije i Kosova ostaju duboko narušeni. Priština je intenzivirala aktivnosti na ukidanju paralelnih srbijanskih institucija na sjeveru Kosova, nastojeći učvrstiti suverenitet. To je, međutim, izazvalo tenzije koje su kulminirale oružanim napadom srpskih paravojnih formacija na kosovsku policiju u selu Banjska 24. rujna 2023. godine. Napad, za koji je odgovornost preuzeo Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste, bio je pokušaj destabilizacije procesa normalizacije odnosa. Do danas nije jasno kako se napadači organizirali i došli do teškog vojnog naoružanja, dok Srbija odbacuje bilo kakvu službenu povezanost s incidentom.
Crna Gora: europske težnje pod pritiskom proruskih snaga
Crna Gora, iako deklarativno proeuropski orijentirana, suočava se s dubokim političkim i društvenim podjelama. Dio aktualne vladajuće koalicije čine proruskih i prosrpskih političkih snaga, koje podržavaju koncept „Srpskog svijeta“. Time se dodatno komplicira euroatlantski put zemlje, a vanjskopolitički odnosi s EU članicama – uključujući Hrvatsku – mogu postati dodatno napeti.
Posebnu ulogu u tim procesima ima Srpska pravoslavna crkva, koja osim vjerske, ima i snažnu političku funkciju. Sudjelovanje crkvenog vrha na tzv. Prvom svesrpskom saboru 8. lipnja 2024. u Beogradu, pod parolom „Jedan narod, jedan sabor – Srbija i Srpska“, jasno je pokazalo političko pozicioniranje SPC-a. Uz Republiku Srpsku, tada je i Crna Gora eksplicitno uključena u diskurs o jedinstvenom srpskom prostoru, što je izazvalo zabrinutost brojnih aktera u regiji.
Ruski utjecaj – tiha prijetnja sigurnosti regije
Rusija i dalje sustavno koristi sve raspoložive poluge utjecaja kako bi onemogućila euroatlantske integracije zemalja Zapadnog Balkana. Posebno intenzivna je suradnja s Beogradom – na diplomatskoj, vojnoj i obavještajnoj razini. Nakon što su brojni ruski obavještajci protjerani iz EU zbog prikrivenog djelovanja pod diplomatskim krinkama, mnogi od njih pronašli su utočište upravo u Srbiji, gdje nesmetano nastavljaju svoje aktivnosti.
Osim političke potpore, Moskva koristi tradicionalne i vjerske veze sa Srbima u BiH, Crnoj Gori i na Kosovu kako bi jačala svoj utjecaj. Formalizirana obavještajna suradnja između Srbije i Rusije dodatno potvrđuje razmjere i ozbiljnost tih sigurnosnih izazova.
Hrvatska mora ostati budna
U svjetlu navedenih izazova, jasno je da sigurnost Zapadnog Balkana izravno određuje i sigurnosnu stabilnost Republike Hrvatske. Regionalne tenzije, pokušaji političke destabilizacije, vjersko-politički narativi i uplitanja trećih sila poput Rusije predstavljaju kompleksan mozaik rizika koji traži snažan angažman Hrvatske u regionalnoj i europskoj politici.
U tom kontekstu, Hrvatska treba i dalje dosljedno podržavati europske integracije svojih susjeda, ali i inzistirati na zaštiti prava Hrvata u BiH te osigurati da politički procesi u regiji ne postanu taoci etnonacionalističkih ili vanjskih interesa. Diplomacija, obrana, sigurnosne službe i strateška komunikacija Republike Hrvatske moraju ostati čvrsto usmjerene na očuvanje stabilnosti, ali i jasno artikuliranje nacionalnih interesa u svakom dijelu jugoistočnog susjedstva.
Cjelovito Javno izvješće za 2025. godinu dostupno je Linku.
NAJNOVIJE OBJAVE
- Građani Valpova raspravljaju o novom izgledu trgaGrađani Valpova raspravljaju o novom izgledu trga: pohvale, ali i brojne primjedbe Nakon završetka rekonstrukcije središnjeg gradskog trga u Valpovo, među građanima su se… Pročitaj više: Građani Valpova raspravljaju o novom izgledu trga
- Istraga za ratni zločin: Zapovjednik RSK osumnjičen za ubojstvo zarobljenikaPolicijski službenici Odjela ratnih zločina Službe kriminalističke policije Policijske uprave zadarske, u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Rijeci, dovršili su kriminalističko istraživanje nad… Pročitaj više: Istraga za ratni zločin: Zapovjednik RSK osumnjičen za ubojstvo zarobljenika
- Pad nezaposlenosti u Hrvatskoj: manje od 84 tisuće bez poslaPrema najnovijim podacima Hrvatski zavod za zapošljavanje, krajem veljače ove godine u evidenciji nezaposlenih u Hrvatskoj registrirano je 83.992 osoba, što predstavlja značajan pad… Pročitaj više: Pad nezaposlenosti u Hrvatskoj: manje od 84 tisuće bez posla
- Bogdanovci: 35 godina od postrojavanja nenaoružanih odredaU Bogdanovcima je obilježena 35. obljetnica prvog postrojavanja nenaoružanih odreda i Dan hrvatskih branitelja Vukovara, uz poruke ponosa i sjećanja na žrtvu Domovinskog rata.… Pročitaj više: Bogdanovci: 35 godina od postrojavanja nenaoružanih odreda
- Energetski šok s Bliskog istoka potresa svijetSukobi na Bliskom istoku zaustavili su proizvodnju nafte i plina te zatvorili Hormuški tjesnac. Posljedice se osjećaju na svjetskim tržištima i burzama. Sukobi i… Pročitaj više: Energetski šok s Bliskog istoka potresa svijet
- Tomo Medved: “Svima njima veliko hvala”Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved boravio je danas u Vukovaru gdje je sudjelovao na radnom sastanku o nastavku terenskih istraživanja na… Pročitaj više: Tomo Medved: “Svima njima veliko hvala”
- Potražni psi HGSS-a u potrazi za grobnicama kod VukovaraNa Farmi Jakobovac kod Vukovara predstavljene su suvremene metode traganja za nestalima iz Domovinskog rata. Uz georadare i analizu satelitskih snimaka, važnu ulogu imaju… Pročitaj više: Potražni psi HGSS-a u potrazi za grobnicama kod Vukovara
- Petrovačka dola: Nastavlja se potraga za nestalimaNastavlja se potraga za nestalima: šire se istraživanja na Petrovačkoj doli U potrazi za posmrtnim ostacima žrtava iz Domovinskog rata, potpredsjednik Vlade i ministar… Pročitaj više: Petrovačka dola: Nastavlja se potraga za nestalima
- Iran: Napadi krše međunarodno pravo i suverenitetGlasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Ismail Baghaei optužio je Sjedinjene Američke Države i Izrael za kršenje međunarodnog prava te poručio da će Iran nastaviti… Pročitaj više: Iran: Napadi krše međunarodno pravo i suverenitet
- Preminula novinarka Mila Moralić u 45. godiniNagrađivana novinarka i urednica Mila Moralić preminula je u 45. godini. Hrvatsko novinarstvo izgubilo je glas koji se snažno borio za istinu, profesionalnost i… Pročitaj više: Preminula novinarka Mila Moralić u 45. godini
ZANIMLJIVOSTI
Hrvatska ratna mornarica u korak s vremenom: Odabiru se posade za nove korvete kupljene u Turskoj
NE DIRAJTE NAŠE SVETINJE: OŠTRA PORUKA BRANITELJA IZ ĐAKOVA NAKON VANDALSKIH ČINA
Teorija oko Aleksandra Vučića i njegovog biološkog oca
“Za dom – Spremni!”: Glas bojišta, pjesma naroda, znak otpora
Kad Peovićka piše glazbene kritike, Bog zaplače, a Tito se obrne u mercedesu”
Braća Pupovac, jedan pukovnik HV-a, a drugi zastavnik prve klase SV.
Kadrovski mozaik u režiji HDZ-a — Antun Blažević, slučaj za udžbenike
Kome zvoni zvono iz Antunovca? (Jer u kafiću se slabije čuje)
