Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 39. sjednici održanoj 24. studenog 2023. godine prihvatio je prijedloge odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu u 2024. godini.
O čemu je to riječ?
Zbog novih sigurnosnih izazova i jačanja nestabilnosti u neposrednom okruženju NATO-a, a ponajprije zbog ruske agresije u Ukrajini, sigurnosno okruženje euroatlantskog prostora nesigurnije je nego ikada u posljednja tri desetljeća.
Članice NATO-a su još 2014. godine nakon summita u Walesu započele s implementacijom odluka kojima je pokrenut sveobuhvatan proces osnaživanja kolektivne obrane radi stvaranja novih i jačanja postojećih operativnih sposobnosti NATO-a. Taj proces uključivao je značajne promjene u NATO postavu snaga te je ujedno potaknuo dugoročnu transformaciju NATO-a kroz vojne, političke i organizacijske komponente Saveza.
Dodatno, na NATO summitu u Varšavi 2016. godine zbog novih ugroza za koje je procijenjeno da imaju dugoročna obilježja, države članice Saveza odlučile su djelovati u dva osnovna smjera. Prvi smjer bio je dodatno jačanje kolektivnog odvraćanja i obrane uspostavom multinacionalnih borbenih skupina NATO-a pod nazivom aktivnosti ojačane prisutnosti (enhanced Forward Presence – eFP) na teritoriju država članica NATO-a na sjeveroistoku Europe – Republike Poljske, Republike Litve, Republike Latvije i Republike Estonije. Drugi smjer djelovanja odnosio se na projiciranje stabilnosti izvan granica NATO-a izgradnjom institucionalne i sigurnosne arhitekture partnerskih država Saveza.
Na sastanku NATO ministara obrane u veljači 2022. u Bruxellesu utvrđeno je da se sigurnosna situacija na istoku Europe dodatno pogoršala. Tada su sve NATO članice, uključujući i Republiku Hrvatsku, jednoglasno izrazile punu podršku nastavku diplomatskih napora u nastojanjima mirnog i nenasilnog razrješenja sigurnosne situacije, kao i pravu svake države da sama odlučuje o svojim sigurnosnim aranžmanima.
Isto tako jednoglasno je izražen stav da je NATO spreman obraniti sve svoje države članice od bilo kakve prijetnje. Stoga su ministri obrane predložili daljnje jačanje savezničkog postava odvraćanja i obrane kako bi se osiguralo provođenje kolektivne obrane euroatlantskog područja.
Najvidljiviji rezultat ove odluke bilo je uspostavljanje dodatnih NATO-ovih multinacionalnih borbenih skupina u Središnjoj i Jugoistočnoj Europi odnosno u Mađarskoj, Slovačkoj Republici, Rumunjskoj i Republici Bugarskoj pod nazivom aktivnosti ojačane budnosti (enhanced Vigilance Activities – eVA), a koje je NATO formalno uspostavio nakon odluke šefova država i vlada članica Saveza na NATO summitu u ožujku 2022.
Osim povećanja broja multinacionalnih borbenih skupina NATO-a s četiri na osam, NATO je nakon ruske agresije na Ukrajinu u veljači 2022. aktivirao svoje planove obrane i pokrenuo dodatno jačanje postava odvraćanja i obrane. Navedeno omogućuje dodatni razmještaj kopnenih i zračnih snaga na teritoriju država članica na istoku Saveza te pomorskih snaga diljem cijelog teritorija država članica Saveza. Pokretanje planova obrane ujedno je po prvi puta u povijesti Saveza omogućilo raspoređivanje NATO-ovih snaga brzog odgovora (NATO Response Force) radi ojačavanja postava odvraćanja i obrane.
Nakon aktivacije planova obrane, 40 000 pripadnika oružanih snaga država članica Saveza, uz zračne i pomorske snage, stavljeno je pod zapovjedništvo NATO-a. Ove snage, uz snage u osam multinacionalnih borbenih skupina NATO-a na teritoriju Estonije pod vodstvom Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, na teritoriju Republike Latvije pod vodstvom Kanade, na teritoriju Republike Litve pod vodstvom Savezne Republike Njemačke, na teritoriju Republike Poljske pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država, na teritoriju Slovačke Republike pod vodstvom Češke Republike, na teritoriju Mađarske pod vodstvom Mađarske, na teritoriju Rumunjske pod vodstvom Francuske Republike i na teritoriju Republike Bugarske pod vodstvom Talijanske Republike čine okosnicu novog savezničkog postava odvraćanja i obrane.
Od srpnja 2022. u NATO aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj sudjelovalo je 193 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Sjednica Vlade ..
Nadalje, Vlada Republike Hrvatske je na 263. sjednici održanoj u četvrtak 16. studenog 2023. godine usvojila nacrte prijedloga odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu u 2024. godini koji su upućeni u Hrvatski sabor.
Također, Vlada je usvojila Nacrt prijedloga Odluke o upućivanju pripadnika Oružanih snaga Republike na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a te Nacrt prijedloga odluke o prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini.
Odbor za obranu Hrvatskog sabora ..
Tako da je danas 24. studenog 2023., Odbor za obranu Hrvatskog sabora na 39. sjednici prihvatio je prijedloge odluka o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu u 2024. godini.
Riječ je o odlukama koje se odnose na sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj, aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Republici Bugarskoj, u misiji potpore miru “NATO misija u Iraku”, u operaciji potpore miru “SEA GUARDIAN” u Sredozemlju, u operaciji Koalicijskih snaga “INHERENT RESOLVE”, u operaciji Europske unije “EUNAVFOR-ATALANTA” i u operaciji Europske unije “EUNAVFOR MED IRINI”.
Također, riječ je o odlukama koje se odnose na upućivanje pripadnika Hrvatske vojske na dužnosti u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima u operacije i druge aktivnosti u inozemstvu pod vodstvom NATO-a te prelasku granice Republike Hrvatske oružanih snaga država članica NATO-a i Oružanih snaga Republike Hrvatske angažiranih u okviru Novog modela snaga NATO-a u 2024. godini.
Tom prigodom, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić podsjetio je da su prvi pripadnici Hrvatske vojske upućeni u mirovnu misiju Ujedinjenih naroda u Sierra Leoneu 1999. godine te je do sada u operacijama, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu sudjelovalo ukupno 11.300 pripadnika Hrvatske vojske.
“Hrvatska vojska trenutačno sudjeluje u 11 operacija, misija i drugih aktivnosti u inozemstvu s ukupno 403 pripadnika”, rekao je ministar.
Naime, u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republici Poljskoj, pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država, u kojoj Hrvatska sudjeluje od 2017. godine, predložen je angažman do 90 pripadnika Oružanih snaga s bitnicom Panzer haubica 2000, uz mogućnost rotacije, a u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a, u okviru borbene skupine pod vodstvom Mađarske, u kojoj Hrvatska sudjeluje od 2022. godine, upućivanje do 200 pripadnika Oružanih snaga, uz mogućnost rotacije.
Također, predložen je angažman Hrvatske vojske s upućivanjem do deset pripadnika Oružanih snaga RH u novoj aktivnosti ojačane budnosti NATO-a pod vodstvom Talijanske Republike u Republici Bugarskoj, uspostavljenoj nakon ruske agresije na Ukrajinu.
“Oružane snage Republike Hrvatske sudjelovanjem u ovoj aktivnosti NATO-a dodatno će razviti svoje sposobnosti, povećati razinu interoperabilnosti sa snagama drugih država članica te će izravno pridonijeti jačanju odvraćanja i obrane Saveza na njegovom istočnom krilu”, istaknuo je ministar Anušić.
Izvor: Vlada RH. MORH Foto: MORH/ T. Brandt
