BELI MANASTIR, 05. listopad 2025. – Unatoč kiši, mještani i izlagači oduševljeni povratkom nekadašnje baranjske tradicije
U Belom Manastiru održan je prvi Vašar po starim običajima, događaj koji je nakon više od tri desetljeća ponovno oživio duh starih vremena i tradiciju okupljanja mještana, izlagača i posjetitelja iz cijele Baranje.
Povijest vašara u Baranji, konkretno onoga bjelomanastirskog, seže u šezdesete godine prošlog stoljeća. Sve je započelo 1962. godine, kada je Beli Manastir dobio status grada i preuzeo ulogu glavnog središta sajmovanja. Prije toga, vašar se održavao u obližnjem Branjinom Vrhu, pokraj mosta na Karašici prema groblju, gdje je bio poznat kao kombinirani stočno-robni sajam.
Nakon što je stočni dio neko vrijeme opstao u Branjinom Vrhu, vašar je preseljen u Beli Manastir. Tadašnje poduzeće Komus bilo je organizator sajma, a sajmeni prostor bio je podijeljen na dvije cjeline. Na sjevernom dijelu nalazio se stočni sajam, gdje su se dovodili konji, krave, perad, svinje i koze, dok je južni dio bio namijenjen prodaji razne robe – tehničkih predmeta, odjeće i drugih potrepština, bilo novih, bilo rabljenih.
Vašar je ubrzo postao središte društvenog i gospodarskog života Baranje. Održavao se najprije svakog tjedna, potom svaka dva tjedna, a kasnije jednom mjesečno. Na njega su dolazili obrtnici i trgovci iz široke okolice – od Virovitice i Đurđenovca, pa sve do Srijema i Bačke.
– Na vašaru se moglo pronaći gotovo sve – od stoke i alata do sklopivih čardaka. Ljudi bi kupili dijelove, natovarili ih na kola i kod kuće sastavili spremište za kukuruz, prisjećaju se stariji stanovnici.
Poseban dio sajamske ponude činili su krojači koji bi na licu mjesta uzimali mjere budućim mušterijama, a na idućem vašaru donosili gotovu odjeću. Sajam je nudio i bogatu gastronomsku ponudu, ponajprije baranjske kotlovine i domaće specijalitete, uz zvuke violina, tamburica i neizostavnu veselu atmosferu.
No vašar je imao i svoj zabavni dio. Cirkusanti su donosili „senzacije“ – razne predstave, životinje i nastupe koji su plijenili pažnju posjetitelja.
Danas, nakon više od trideset godina, Baranja ponovno oživljava ovu bogatu tradiciju. Sajmišni prostor za stoku zasad nije u funkciji, ali robni dio ponovno okuplja trgovce i posjetitelje. Cilj je, poručuju organizatori, vratiti vašaru stari sjaj i oživjeti duh zajedništva koji je generacijama obilježavao baranjski kraj.
Organizatorica Đurđa Marton istaknula je kako je ideja nastala u razgovoru s mještanima koji su poželjeli povratak nekadašnjeg vašara, poznatog i posjećenog prije Domovinskog rata.
– „Podršku su mi dali hrvatski branitelji, poljoprivrednici, OPG-ovci i brojne općine u Baranji. Posebnu potporu dao je i gradonačelnik Belog Manastira Igor Pavelić, a uključile su se i sve nadležne službe – od Turističke zajednice, Baranjske čistoće, HEP-a, Baranjskog vodovoda, vatrogasnih službi, pa sve do braniteljskih udruga iz Belog Manastira i Darde“, naglasila je Marton.
Iako je kiša u ranim jutarnjim satima nakratko omela planirani početak vašara, interes posjetitelja nije izostao. Sajam je službeno započeo u 8 sati, a nakon što je kiša prestala, broj posjetitelja i kupaca brzo se povećavao. u bili zaduženi dečki iz Euforije benda.
Na štandovima su se mogli pronaći proizvodi brojnih OPG-ovaca, domaćih proizvođača, izlagača rukotvorina, prodavača knjiga, odjeće, voća i povrća, a atmosfera se ubrzo pretvorila u veselo druženje i razmjenu iskustava.
– „Mogu reći da sam zadovoljna, jer se stvarno puno ljudi pojavilo. Štandovi su bili puni sve dok nije pala ona jaka kiša, pa su se tada ljudi malo razišli. No, i nakon toga prolaznici su zastajali i pitali što se događa, pa su dolazili pogledati – posebno oni koji nisu znali da je vašar. Mislim da je za prvi put jako dobro“, rekla je Marton, dodajući kako je ovo povratak tradicije nakon 35 godina.
– „Drago mi je zbog ljudi. Evo, upravo mi je prišla jedna gospođa iz Požege i rekla da je zadovoljna, da je dobro prodala i da bi opet došla. To pokazuje veliku pozitivu – da su ljudi koji su došli iz daleka zadovoljni i da im se sviđa ovdje u Belom Manastiru“, dodala je.
Prvi „Vašar“ obišao je i gradonačelnik Belog Manastira Igor Pavelić, koji je izrazio zadovoljstvo pokretanjem ove inicijative:
– „Vašar se održava na istom mjestu kao nekad, ali na nešto manjem prostoru i u drugačijim okolnostima. Grad je dao potporu i zeleno svjetlo jer kao gradonačelnik uvijek podržavam ideje koje oživljavaju tradiciju i zajedništvo. Ovo je pilot-projekt koji će, ako ga dobro isplaniramo, sljedeće godine biti organiziran još konkretnije“, poručio je Pavelić.
Dodao je i da je riječ o manifestaciji koja ima veliki potencijal rasta:
– „Tradiciju svakako treba nastaviti, jer ljudi imaju potrebu i želju dolaziti na ovakve susrete – gdje se može uživati u gastronomiji, druženju i kupnji domaćih proizvoda. Volio bih da se ponuda proširi i na rabljene predmete, kao što je to, primjerice, na osječkoj pijaci. To bi dodatno obogatilo sadržaj i privuklo još više posjetitelja“, zaključio je gradonačelnik.
Usprkos kiši, Beli Manastir ponovno je oživio duh starog vremena, a mnogi su izrazili nadu da će se vašar nastaviti i prerasti u tradicionalnu manifestaciju koja će se redovito održavati svake godine – prve nedjelje u mjesecu.
- Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe
Prije točno 40 godina, svijet je svjedočio trenutku koji će zauvijek promijeniti percepciju nuklearne energije. U ranim jutarnjim satima 26. travnja 1986., reaktor broj četiri… Pročitaj više: Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe - Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu
Na današnji dan, 26. travnja 1971. godine, u Rijeci je rođen Franko Lohajner, opatijski dragovoljac i jedan od istinskih, a nepravedno zanemarenih heroja Domovinskog rata.… Pročitaj više: Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu - Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika
VATIKAN, 26. travanj 2026. – U srcu kršćanstva, pod velebnim svodovima Bazilike svetog Petra, na Nedjelju Dobrog Pastira, Papa Lav XIV. zaredio je desetoricu novih… Pročitaj više: Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika - Agresija na Vitez i Busovaču 1992.
Mali Uskrs 1992.: Dan kada je ratni vihor zahvatio Vitez i Busovaču Na današnji dan, 26. travnja 1992. godine, blagdanski mir Malog Uskrsa u Srednjoj… Pročitaj više: Agresija na Vitez i Busovaču 1992. - Trump evakuiran nakon pucnjave na večeri u Washingtonu
WASHINGTON, D.C. — Subotnja večer dopisnika Bijele kuće prekinuta je dramatičnim oružanim napadom kada je muškarac s više komada oružja pokušao probiti sigurnosnu kontrolnu točku.… Pročitaj više: Trump evakuiran nakon pucnjave na večeri u Washingtonu - Udar na standard: Rastu cijene komunalija, hrane i HZZO-a
Val poskupljenja ne jenjava, a udar na kućne budžete hrvatskih građana sve je snažniji. Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) svakodnevno pristižu pritužbe na rapidan… Pročitaj više: Udar na standard: Rastu cijene komunalija, hrane i HZZO-a - Dubrovnik domaćin Inicijative triju mora
Dubrovnik se ponovno potvrđuje kao središte svjetske diplomacije. Povodom predstojećeg sastanka na vrhu Inicijative triju mora, koji će se održati 28. i 29. travnja, grad… Pročitaj više: Dubrovnik domaćin Inicijative triju mora - Milanović u Mikanovcima: Slijedi nam dug ili stagnacija!
Gostujući na svečanoj sjednici povodom 33. obljetnice Općine Stari Mikanovci, predsjednik Republike Zoran Milanović poslao je ozbiljno upozorenje o stanju hrvatskog gospodarstva. Istaknuo je kako… Pročitaj više: Milanović u Mikanovcima: Slijedi nam dug ili stagnacija! - Tisuće građana u Sisku poručilo: “Hrvatska neće postati europsko smetlište!”
Oko tisuću prosvjednika iz različitih dijelova Hrvatske okupilo se u Sisku kako bi izrazilo snažno nezadovoljstvo planiranim mega investicijama koje, prema njihovim tvrdnjama, prijete pretvaranjem… Pročitaj više: Tisuće građana u Sisku poručilo: “Hrvatska neće postati europsko smetlište!” - Špiček u Čepinu: 800 štrudli od kupusa za mještane
Tradicionalni Proljetni festival u Čepinu i ove je godine oduševio posjetitelje bogatom ponudom, a glavna zvijezda manifestacije bila je jedinstvena slavonsko-zagorska štrudla s autohtonim čepinskim… Pročitaj više: Špiček u Čepinu: 800 štrudli od kupusa za mještane
