U srcu Dalmatinske zagore, gdje se povijest isprepliće s legendom, stoji priča o Mili Gojsalić. Rođena u selu Kostanje, Mila je postala simbol hrabrosti i žrtve u borbi protiv osmanske prijetnje u 16. stoljeću.
Život u sjeni osmanske opasnosti
Mila Gojsalić živjela je u vremenu kada je Poljička Republika bila u stalnom sukobu s Osmanskim Carstvom. Godine 1530., Ahmed-paša okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja Poljica i utaborio se u Podgracu, u Gatima.
Tragična sudbina i herojsko djelo
Prema legendi, Mila je bila silovana u šatoru Ahmed-paše. No, umjesto da se preda sudbini, odlučila je djelovati. U zoru, ušla je u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga, uništivši neprijatelja, ali i žrtvujući vlastiti život.
Odjek herojstva
Njezin čin iznenadio je i prestrašio preostalu tursku vojsku, omogućivši Poljičanima da napadnu i poraze neprijatelja. Mila Gojsalić ostavila je neizbrisiv trag u povijesti i kulturi Poljica, postavši vječni simbol otpora i slobode.
Spomenik i kultura sjećanja
Jakov Gotovac skladao je operu “Mila Gojsalić” 1951. godine, što dodatno potvrđuje njezin utjecaj na hrvatsku kulturu, a August Šenoa pisao je o Mili, čime je njezina legenda postala dio hrvatske književne baštine.
Ivan Meštrović isklesao je njezin lik u bronci, koji danas stoji iznad kanjona Cetine, kao podsjetnik na njezinu žrtvu. Svake godine, u njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se kulturna manifestacija “Dani Mile Gojsalić”, koja čuva spomen na ovu legendarnu junakinju
