ERDUT, 9. studenoga 2025. – Na današnji dan prije 34 godine, 9. studenoga 1991., započeo je jedan od najstrašnijih poglavlja Domovinskog rata u hrvatskom Podunavlju – krvavi pohod pripadnika Teritorijalne obrane SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem (SAO SBZS) i zloglasne Srpske dobrovoljačke garde (SDG), poznatije kao Arkanovci, pod vodstvom Željka Ražnatovića Arkana.
Toga dana krenuo je prvi od nekoliko valova pokolja nesrpskog stanovništva na području Erduta i okolnih sela. Erdut je bio okupiran još 1. kolovoza 1991. godine, a kontrolu su preuzele JNA, dobrovoljačke postrojbe iz Srbije i lokalni pobunjeni Srbi. No, pravi val straha, mučenja i ubojstava uslijedio je tek u jesen iste godine, kada su Arkanovci u Erdutu uspostavili svoj zapovjedni centar.
Zloglasni „Centar za obuku“ – mjesto terora
U zgradi današnje vinarije, tada pretvorenoj u tzv. „Centar za obuku TO“, smjestila se Srpska dobrovoljačka garda kojom je zapovijedao Arkan. Iako je na tom području tada vladalo zatišje – bez borbenih djelovanja – počinjeni su strašni zločini nad civilima.
U razdoblju od studenog 1991. do veljače 1992. godine, ubijeno je najmanje 37 civila nesrpske nacionalnosti – Hrvata i Mađara, ljudi koji su bili samo nekoliko desetaka kilometara iza crte razgraničenja.
Svjedočanstva strave
Jedna od zaštićenih svjedokinja, mještanka Erdutske Planine mađarske nacionalnosti, posvjedočila je kako su 9. studenoga 1991. uhićeni njezini susjedi, među kojima i Nikola Kalozi. Akciju je vodio tadašnji „komandir“ Stanice milicije u Erdutu Božidar Bolić, uz sudjelovanje lokalnih Srba u uniformama JNA i milicije tzv. Krajine te pripadnika Arkanovaca.
Kada je nekoliko dana kasnije svjedokinja pokušala saznati sudbinu zarobljenih, Bolić joj je odgovorio: „S njima više nemam ništa, predani su Arkanovcima.“
Kasnije je utvrđeno da su 12 civila bili ubijeni hicima u glavu ili brutalno premlaćeni. Među njima su bili Ivica Astaloš, Josip Bence, Pavao Bereš, Antun i Nikola Kalozi, Ivan Mihaljev, Atika Paloš, Franjo i Mihajlo Pap, te Josip i Stjepan Senaši.
Masovne grobnice – tiha svjedočanstva zločina
U danima koji su uslijedili, valovi uhićenja i smaknuća nastavili su se.
Dana 11. studenoga 1991., Arkanovci i pripadnici TO-a SAO SBZS uhitili su sedam civila u selu Klisa. Dvoje su pušteni jer su imali rodbinu srpske nacionalnosti, a petorica su ubijeni i zakopani u masovnu grobnicu u Ćelijama.
Toga dana ubijeni su Jakov Barbarić, Tomo Curić, Josip Debić, Ivan Kučan i Josip Vaniček.
Samo mjesec dana kasnije, 10. prosinca 1991., istim su postupkom ubijeni petorica mještana Erduta. Njihova su tijela također pronađena u masovnim grobnicama.
Ubijeni: Matej Butković, Ivan Guljašević, Ivan Kovačević, Stjepan Kovačević i Aleksandar Raić.
Posebno je potresan slučaj 23 nevine žrtve koje su završile u bunaru u Daljskom Ataru – među njima su bili i Hrvati i Mađari. U razdoblju od 22. do 26. prosinca 1991. Arkanovci su u Erdutu ponovno hapsili civile, koje su zatim ubijali vatrenim oružjem i zakapali u okolnim poljima.
Ubijeni: Manda Maj, Andrija Matin, Nikola Matošević, Andrija Šimeka, Franjo Pittl, Stjepan Tešanac i Josip Zoretić.
Haški proces i zapovjedna odgovornost
Za zločine u Erdutu, uključujući ubojstva, nezakonita zatvaranja i razaranja, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) podigao je optužnice protiv Gorana Hadžića, Slobodana Miloševića, Željka Ražnatovića Arkana, Jovice Stanišića i Franka Simatovića.
Tijekom 2003. godine, svjedokinja B129, bivša Arkanova tajnica, svjedočila je u Haagu i otkrila da je vođa Srpske dobrovoljačke garde primao izravne naredbe i sredstva od Službe državne bezbednosti Srbije.
Prema njezinim riječima, Arkan i njegova postrojba bili su pod potpunim zapovjedništvom Jovice Stanišića i Franka Simatovića, šefova tajne službe u Miloševićevo vrijeme.
Opisala je Erdut kao centar Arkanovih Tigrova u kojem je bilo oko tisuću boraca, uniformiranih u zelene odore po danu i crne po noći – simbole tame i straha koji su vladali tadašnjim Podunavljem.
Sjećanje i opomena
Zločini počinjeni u Erdutu jeseni 1991. ostaju jedno od najmračnijih poglavlja srpske agresije na Hrvatsku. Deseci obitelji još uvijek traže posmrtne ostatke svojih najmilijih, a svjedočanstva preživjelih služe kao trajno upozorenje protiv zaborava i poricanja.
HRVATSKA BRODOGRADILIŠTA SPREMNA ZA EUROPSKU OBRAMBENU INDUSTRIJU
Dan branitelja Općine Grude 2025: Obilježena 32. obljetnica Hrvatske Republike Herceg-Bosne
Udruga hrvatskih branitelja Antunovac – Ivanovac održala sastanak s ministrom Tomom Medvedom










