ZAGREB, 11. srpnja 2025. – Saborski Odbor za obranu jednoglasno je podržao paket ključnih obrambenih dokumenata i zakonskih prijedloga kojima se, među ostalim, uvodi dvomjesečni obvezni vojni rok. Iako je odluka donesena bez glasova protiv, sjednica je protekla u znaku žive rasprave, upozorenja dijela oporbe i pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, koji su ukazali na moguću diskriminaciju pri zapošljavanju te nejasnoće oko instituta priziva savjesti i civilnog služenja.
U fokusu: Strategija obrane, dugoročni razvoj i povratak temeljne vojne obuke
Ministar obrane Ivan Anušić predstavio je pred članovima Odbora četiri ključna dokumenta – Strategiju obrane Republike Hrvatske, Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga RH 2025.–2036., te izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama RH. Riječ je o dokumentima koje je Vlada pripremila u kontekstu pogoršanih globalnih sigurnosnih okolnosti, a koji će se već sljedeći tjedan naći u prvom saborskom čitanju.
„Drago mi je što oko ovako važnih pitanja postoji suglasnost i politička zrelost. Ovi zakoni nisu prostor za dnevno-politička prepucavanja, nego za strateške odluke koje su u interesu države i naroda“, poručio je Anušić nakon sjednice.
Obvezni vojni rok: Povratak pričuve i sigurnosna ulaganja u budućnost
Ključna novost koja se uvodi jest dvomjesečno temeljno vojno osposobljavanje (TVO), kojim bi se ponovno uspostavila struktura pričuvnog sastava Hrvatske vojske. Obuka će biti plaćena 1100 eura neto mjesečno, a završetkom iste, pojedinci će postati pripadnici pričuve do 55. godine života, s obvezom sudjelovanja u periodičnim vojnim vježbama.
„Od 2008. godine, kada je ukinut obvezni vojni rok, više od 300.000 vojnih obveznika nije prošlo nikakvu obuku. U aktualnom geopolitičkom kontekstu to je zabrinjavajuće. Cilj nam je vratiti strukturu sigurnosti, ali i odgovornosti prema domovini“, istaknuo je Anušić.
Kontroverze: Priziv savjesti, civilno služenje i prednost pri zapošljavanju
Iako je postignuta jednoglasna potpora, oporba i pučka pravobraniteljica upozorili su na nekoliko ozbiljnih nedorečenosti u zakonskom prijedlogu. Među njima se izdvaja pitanje priziva savjesti, koje prema novim izmjenama više ne bi bilo regulirano posebnim zakonom.
„Priziv savjesti je ustavno pravo, no ovim prijedlogom zakona ne predviđa se tko će odlučivati o opravdanosti moralnih ili vjerskih razloga. Osim toga, ne dopušta se žalba na rješenja o prizivu, što je vrlo problematično“, upozorila je Šimonović Einwalter.
SDP-ov Arsen Bauk, predsjednik Odbora, dodao je kako „nije prihvatljivo da se podzakonskim aktima rješavaju ključna pitanja poput sadržaja obuke ili modela civilnog služenja“.
Osobito je kontroverzno pitanje prednosti pri zapošljavanju za one koji prođu vojnu obuku. Oporbeni zastupnici su istaknuli da bi takva prednost mogla predstavljati neposrednu ili posrednu diskriminaciju, kako prema ženama, tako i prema onima koji zbog dobi ili osobnih uvjerenja ne mogu proći obuku.
Ministar Anušić uzvratio je da su takve prednosti već priznate brojnim skupinama te da se one odnose samo na slučajeve kada su kandidati u natječaju potpuno jednaki po bodovima.
Rasprava: Je li obuka dostupna svima?
Zastupnik Marin Živković (Možemo) upozorio je da bi pravo na priziv savjesti moglo postati „privilegij bogatih“, budući da je civilno služenje znatno lošije plaćeno – 250 eura za tromjesečno služenje u Civilnoj zaštiti i naknada za prijevoz za četveromjesečno služenje u lokalnim jedinicama.
Sabina Glasovac (SDP) pozvala je na oprez zbog presude Europskog suda za ljudska prava prema kojoj prednost pri zapošljavanju na temelju prošle obuke može biti indirektna diskriminacija.
Podrška vladajućih: „Kasno, ali nužno“
Unatoč kritikama, većina zastupnika iz redova vladajućih stranka HDZ-a, Mosta, HSU-a i Suverenista istaknula je da obvezni vojni rok „nikada nije ni trebao biti ukinut“.
„Obveza svake države je da pripremi svoje građane za obranu. Ovo je zakašnjela, ali ispravna odluka. Brojne generacije nisu prošle temeljnu vojnu izobrazbu, a sigurnosno okruženje nas na to prisiljava“, poručeno je iz HDZ-a.
Veselko Gabričević (HSU) založio se za uvođenje vojnog roka i za žene, dok je Dario Zurovec predložio da se razmotri uključivanje i osoba starijih od 30 godina u vojnu obuku. Mostov Zvonimir Troskot pak predlaže da se Hrvatska vodi politikom „naoružane neutralnosti“, uz maksimalno osposobljene građane.
Očekivanja: Zakoni u Saboru već u ponedjeljak
Zakoni će se u prvom čitanju raspraviti u ponedjeljak, 14. srpnja, dan prije saborske ljetne stanke. Vlada i Ministarstvo obrane najavili su spremnost za dorade zakona do drugog čitanja u rujnu ili listopadu, uz uvažavanje svih realnih, pravnih i društvenih primjedbi.
„Otvoreni smo za sve prijedloge i rasprave koje su konstruktivne i u interesu sustava. No smatramo da je zakon pripremljen ozbiljno i da ne trebamo dramatizirati oko svakog detalja“, zaključio je ministar Anušić.
- Osijek pod bombama: Tko odlučuje tko će biti evakuiran?
- Burna rasprava: Paket aranžman za Vrhovni i Ustavni sud
- Habijan brani zakone: Oštre kritike, e-spis i Trg pravde
- Masovna grobnica u jami Golubinka: Ekshumirano 18 žrtava
- MILIVOJE ŠPIKA (BUZ): “Prosječna mirovina mora biti 900 eura, a ne milostinja iz proračuna!”
