Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ predstavilo je danas u zagrebačkom Hotelu International projekt “NEXT STEP”, kojim se pokreće inovativni interdisciplinarni studij sigurnosno-obrambenih znanja. Kako bi se Hrvatska uspješno suočila sa suvremenim hibridnim prijetnjama i kibernetičkim napadima na kritičnu infrastrukturu, ovaj jedinstveni program po prvi će put educirati stručnjake sposobne za rad u sustavu domovinske sigurnosti, ali i u civilnom sektoru. Konferencija je okupila ključne predstavnike MORH-a, akademske zajednice i gospodarstva koji su potvrdili da okosnica učinkovite obrane u digitalnom dobu leži u vrhunski obučenim i kritički nastrojenim pojedincima.
ZAGREB – U vremenu kada globalna sigurnosna arhitektura prolazi kroz najturbulentnije razdoblje u posljednjih nekoliko desetljeća, a prijetnje iz fizičkog prostora sve više prelaze u onaj digitalni i kognitivni, Republika Hrvatska čini strateški iskorak u obrazovanju novih kadrova. U zagrebačkom Hotelu International, u organizaciji Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, održana je KICK-OFF konferencija „Razvoj novih stručnjaka za sigurnosne teme i praktične vještine – NEXT STEP“.
Konferencija je poslužila kao platforma za najavu revolucionarnog koraka u hrvatskom visokoškolskom obrazovanju – pokretanja novog, interdisciplinarnog prijediplomskog i diplomskog studija sigurnosno-obrambenih znanja. Ono što ovaj studij čini povijesnom prekretnicom jest činjenica da najmlađe javno sveučilište u državi, primarno osnovano za potrebe Oružanih snaga RH, prvi put širom otvara svoja vrata civilima, integrirajući vojna i civilna znanja u jedinstven sustav domovinske sigurnosti.
Na konferenciji i okruglom stolu sudjelovao je sam vojni i sigurnosni vrh, kao i istaknuti stručnjaci iz akademske zajednice i privatnog sektora, uključujući državnog tajnika i izaslanika potpredsjednika Vlade i ministra obrane Branka Hrga, prorektora za nastavu prof. dr. sc. Luku Mihanovića, prorektora za međunarodnu suradnju izv. prof. dr. sc. Gordana Akrapa, te stručnjake iz prakse poput Slobodana Marendića iz tvrtke Tommy d.o.o. i dr. sc. Tomislava Dokmana, ravnatelja Centra izvrsnosti za OSINT.
Utrka s vremenom u digitalnom dobu: Tko brani kritičnu infrastrukturu?
Jedno od središnjih pitanja konferencije, koje je izravno zarezalo u suštinu suvremenih strahova, bilo je pitanje naše spremnosti na ozbiljne kibernetičke napade. U scenariju u kojem bi meta napada bila nacionalna energetska mreža, bolnički sustav ili ključna državna infrastruktura, postavlja se pitanje imamo li dovoljno domaćih stručnjaka koji znaju pravovremeno i učinkovito reagirati.
Stručnjaci su na panelu otvoreno priznali da su u posljednjih nekoliko godina država, ali i privatni te javni sektor, bili izloženi brojnim digitalnim napadima, a reakcije su u određenim situacijama bile nedovoljno učinkovite. Ipak, naglašeno je da se kapaciteti unutar sigurnosno-obavještajne zajednice ubrzano razvijaju.
„Prijetnje i izazovi koji dolaze iz digitalnog prostora, potpomognuti umjetnom inteligencijom i nedovoljnom sviješću stanovništva, samo će se povećavati i razvijati. Nema jedinstvenog pristupa u rješavanju prijetnji koje dolaze iz digitalnog svijeta,“ istaknuto je tijekom rasprave.
Upravo tu leži svrha novog studijskog programa. Budući stručnjaci educirat će se ne samo kroz suvremeni laboratorij za digitalnu forenziku, već će morati ovladati kompetencijama za upravljanje integriranim krizama. Upozoreno je da krize nikada ne dolaze izolirane – digitalni napad uzrokuje lančanu reakciju u zdravstvu, sigurnosnom aparatu, gospodarstvu i financijama. Studenti će naučiti kako se suočiti s višestrukim pojavnim oblicima prijetnji, kako odrediti prioritete i, što je najvažnije, kako te probleme rješavati kao tim. „Pojedinac može činiti razliku, ali timovi ih moraju rješavati,“ jasna je poruka s panela.
Anatomija novog stručnjaka: Kritičko promišljanje i učenje na pogreškama
Na pitanje što će konkretno studenti naučiti raditi u praksi i za koje će poslove biti spremni, odgovor je bio nedvosmislen: ključna kompetencija bit će dubinsko shvaćanje prirode prijetnji. To uključuje prikupljanje i obradu podataka, vrednovanje izvora, analizu pouzdanosti te donošenje odluka u uvjetima snažnog stresa i vremenskog ograničenja.
Posebno je zanimljiv, i za hrvatski obrazovni sustav prilično osvježavajuć, pristup pogreškama. Predavači su istaknuli da je cilj usvajanje koncepta „naučenih lekcija“. „Mi smo svjesni da ćemo griješiti, ali te pogreške treba brzo uočiti i timski ih rješavati kako bi njihove posljedice bile što manje, a negativna iskustva primijeniti tako da spriječimo buduće pogreške,“ pojašnjeno je.
Fokus novog studija bit će na prevenciji. Ukoliko se sustav bavi samo saniranjem posljedica, šteta je već učinjena i za reakciju je kasno. Zato je cilj osposobiti ljude da na preventivnoj razini predviđaju rizike, planiraju mjere i sustavne aktivnosti te postanu ključan dio tima na nacionalnoj i međuinstitucionalnoj razini.
Ovaj program predstavlja prvi studijski napor u Hrvatskoj koji cjelovito sažima problematiku obrane i sigurnosti u kontekstu najnovijih geopolitičkih izazova i tehnologija. Dotaknuvši se teme hibridnog ratovanja, panelisti su naglasili kako je ono danas izvučeno na površinu, ali nije odlučujuće.
„Oružane snage su te koje nose obranu Republike Hrvatske i spremne su to napraviti u slučaju napada. No, na hibridno ratovanje treba odgovoriti društvo u cjelini. Moramo biti spremni našim građanima pojasniti situaciju i pružiti pravu informaciju kako bi znali odakle im prijeti opasnost,“ zaključeno je na tribini.
Vrtoglavi rast Sveučilišta obrane i sigurnosti
O samoj instituciji koja stoji iza ovog ambicioznog projekta govorio je prorektor, kapetan bojnog broda prof. dr. sc. Luka Mihanović. Podsjetio je da je Sveučilište obrane i sigurnosti najmlađe javno sveučilište u RH, osnovano isključivo za potrebe obrane i nacionalne sigurnosti, a koje baštini neprocjenjiva znanja i vještine koje su hrvatski branitelji donijeli iz Domovinskog rata.
Sveučilište trenutno provodi četiri studijska programa za potrebe Oružanih snaga: vojno vođenje i upravljanje, vojno inženjerstvo, vojno pomorstvo te poslijediplomski specijalistički studij domovinske sigurnosti (koji kreće 2026./2027.). Projekt Next Step donosi interdisciplinarni program koji će popuniti prazninu u obrazovnom sustavu, s obzirom na to da su se ova znanja do sada fragmentirano obrađivala na različitim fakultetima.
Rast Sveučilišta impresivan je. Od 2023. godine, kada je institucija imala svega pet zaposlenih, danas broji 120 djelatnika, od čega 58 stručnjaka u znanstveno-nastavnim zvanjima, uključujući devet redovitih profesora. „To je snažan intelektualni potencijal koji nastavljamo razvijati kako bismo osnažili obrambene sposobnosti Republike Hrvatske,“ naglasio je prorektor Mihanović, najavivši i skoro pokretanje doktorskog studija u suradnji sa zagrebačkim sveučilištem te tvrtkama poput Ericssona Nikole Tesle i Končara.
Ljudi kao najvažniji resurs obrane
Snažnu potporu ovom projektu iskazalo je Ministarstvo obrane RH. Državni tajnik Branko Hrg, izaslanik ministra Ivana Anušića, prisjetio se samih početaka osnivanja Sveučilišta 2021. godine. Tada je bio zacrtan desetogodišnji plan za potpunu funkcionalnost institucije, no agilnim radom taj je rok drastično skraćen.
„U ovim dinamičnim i trusnim vremenima itekako trebamo što više znanja i međunarodnih iskustava. Potrebno je uključivanje cjelokupnog društva jer se sve prelijeva na obrambeni sektor, koji ne obuhvaća samo naoružanje, već predstavlja presjek društva,“ rekao je Hrg. Istaknuo je ključnu tezu koja usmjerava modernu hrvatsku obrambenu politiku: iznimno je važno opremati Hrvatsku vojsku modernom tehnikom, ali je još važnije pripremati ljude koji će tim sustavom znati upravljati.
OSINT: Perjanica modernog obavještajnog rada
Posebna pozornost tijekom konferencije posvećena je OSINT-u (Open Source Intelligence), odnosno prikupljanju podataka iz javno dostupnih izvora. Sigurnosno okruženje drastično se promijenilo u posljednjih 30 godina. Završetkom Hladnog rata, tradicionalne vojne prijetnje ustupile su mjesto transnacionalnim sigurnosnim izazovima koji zadiru u gospodarsku, poslovnu, hibridnu i kibernetičku sferu.
Danas 80 do 90 posto obavještajnih podataka dolazi iz otvorenih izvora, što OSINT čini perjanicom modernog obavještajnog djelovanja. Kako je pojašnjeno na panelu, stvoren je svojevrstan paradoks: iako OSINT nije “nišna” disciplina, za nju su prijeko potrebna uska, nišna znanja. Stručnjaci moraju posjedovati izraženo kritičko razmišljanje, poznavati analitičke metode, informacijsku sigurnost i kibernetičku domenu kako bi relevantno odgovorili na prijetnje u prostoru koji je danas duboko prožet dezinformacijama i subverzivnim informacijskim operacijama.
Na pitanje imamo li u Hrvatskoj dovoljno ovakvih stručnjaka, odgovor je ohrabrujući. Sama činjenica da je Hrvatska bila inicijator i osnivač prvog međunarodnog Centra izvrsnosti za OSINT 2023. godine, sa sjedištem u našoj zemlji, dokazuje da je ova disciplina prepoznata na strateškoj razini. No, kako bi se taj potencijal održao, nužno je sustavno izučavanje i školovanje novih kadrova kroz visokoškolske institucije.
Intelektualna znatiželja i lojalnost Ustavu
Detaljan uvid u samu strukturu projekta „Next Step“ dao je izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap, voditelj projekta i prorektor za međunarodnu suradnju. U svom se izlaganju zahvalio brojnim akterima koji su sudjelovali u viziji stvaranja ovog sustava, od generala Drage Lovrića i Repinca, preko bivšeg ministra Damira Krstičevića i sadašnjeg Ivana Anušića, pa sve do pokojnog prof. Miroslava Tuđmana, koji je još 90-ih godina zagovarao osnivanje ovakve institucije.
Akrap se odlučno osvrnuo na kritike u javnosti, odbacivši teze o “militarizaciji društva” kao potpuno promašene.
„Hrvatska obnavlja svoje kapacitete kako bi odvratila svakog potencijalnog napadača od same pomisli na ugrozu. To podrazumijeva razvoj sustava domovinske sigurnosti u informacijskoj, fizičkoj, digitalnoj i kognitivnoj domeni,“ jasan je bio Akrap.
Upozorio je da je ono što javnost vidi samo vrh ledenog brijega kada su u pitanju hibridne prijetnje, te da globalna geostrateška nestabilnost iziskuje primjenu naprednih tehnologija. Kako bi kreirali studij koji odgovara stvarnim potrebama, Sveučilište je provelo istraživanje i intervjuiralo više od 20 gospodarskih subjekata i institucija.
Profil studenta kojeg Sveučilište traži jasno je definiran: intelektualno znatiželjan, spreman postavljati prava pitanja, usuditi se misliti (što je i službeni moto Sveučilišta), preispitivati pretpostavke i biti nepokolebljivo lojalan Ustavu RH.
„Informacija više nije moć sama po sebi; prava moć leži u integraciji informacije preko sigurnog komunikacijskog kanala, i to u pravom trenutku. To su odrednice zahvaljujući kojima smo pobijedili u Domovinskom ratu. Mi smo u Hrvatskoj iz objekta postali subjekt; iz primatelja sigurnosti postali smo njezini pružatelji,“ poentirao je Akrap.
Studij budućnosti: Model 3+2 i pričuvni sastav OSRH
Novi studij kreće s nastavom u akademskoj godini 2027./2028. Uvjet za upis je završena srednja škola, a bit će organiziran prema Bolonjskom modelu 3+2 (tri godine prijediplomskog i dvije godine diplomskog studija). Prijediplomski studij obuhvaćat će 19 obveznih i 6 izbornih kolegija uz obveznu stručnu praksu, s naglaskom na dubinu znanja, a ne kvantitetu.
Posebna pozornost posvetit će se stranim jezicima. Prva tri semestra bit će posvećena stručnom engleskom jeziku, dok će studenti u preostala tri semestra birati drugi jezik – njemački, francuski, španjolski, kineski ili turski. Snažan naglasak stavlja se i na međunarodnu razmjenu, pa će studenti imati priliku provesti od tjedan dana do cijelog semestra na srodnim institucijama diljem Europe i svijeta.
Ono što ovaj program čini dodatno atraktivnim jest suradnja s Ministarstvom obrane i Glavnim stožerom OSRH. Kroz izborne kolegije, dio studenata moći će proći temeljnu časničku izobrazbu. To znači da će mladi stručnjaci, koje možda stipendirajuju privatne tvrtke, moći prijeći u pričuvni sastav Hrvatske vojske. Tim inovativnim modelom Republika Hrvatska istovremeno jača civilni sektor, nadograđuje sustav domovinske sigurnosti, te stvara visokoobrazovane pričuvne snage Oružanih snaga spremne odgovoriti na sve izazove 21. stoljeća.
U drugom dijelu današnjeg programa održan je okrugli stol
Panel, koji je moderirala dr. sc. Matea Brižić, voditeljica Ureda za znanost, projekte i izdavaštvo na Sveučilištu obrane i sigurnosti, otvorio je ključna pitanja o budućnosti nacionalne i domovinske sigurnosti. Brižić je uvodno naglasila kako je glavni cilj projekta integracija akademske zajednice, sigurnosnog sustava i privatnog sektora kako bi se obrazovanje razvijalo u potpunom skladu s izazovima struke.
Otvaranje vojnog obrazovanja civilnom sektoru
Jedan od najznačajnijih iskoraka u domaćem sigurnosnom obrazovanju jest otvaranje visokoškolskih programa, koji su do sada bili rezervirani isključivo za kadrove Ministarstva obrane, i civilnim polaznicima. Branko Hrg, državni tajnik u Ministarstvu obrane i izaslanik potpredsjednika Vlade, istaknuo je kako je MORH prepoznao važnost stvaranja mješovitih obrazovnih skupina.
“Zadaća koju smo si u projektu postavili jest da studenti nauče koristiti sve alate i budu sposobni na tržištu rada kvalitetno pružiti podršku donositeljima odluka”, pojasnio je Hrg. Kako bi se teorija što uspješnije pretočila u praksu, najavio je i značajna financijska ulaganja u infrastrukturu. Ministarstvo tako ulaže oko 94.000 eura u suvremeni Laboratorij za digitalnu forenziku. Financirat će se nabava opreme, a djelatnici će se usavršavati na međunarodnim tečajevima kako bi studentima osigurali prijenos najaktualnijih znanja iz domene digitalne sigurnosti.
Korporativna sigurnost kao temelj stabilnosti države
Da sigurnost odavno nije isključivo u domeni policije i vojske, zorno je prikazao Slobodan Marendić, direktor Sektora korporativne sigurnosti u tvrtki Tommy d.o.o. S više od tri desetljeća iskustva u policijskom sustavu, Marendić je otvoreno progovorio o šoku s kojim se suočio prilikom prelaska u privatni sektor.
“Količina znanja potrebna da se prilagodite novom sektoru nadilazi znanja koja sam stekao u policiji. Trebala mi je šira slika. Govorim, primjerice, o planiranju budžeta i povratu investicije. To su ekonomski pojmovi koji naizgled nemaju veze sa sigurnošću”, priznao je Marendić.
Marendić je upozorio na problem rascjepkanosti unutar kompanija gdje jedna služba brine o vanjskim zaštitarima, druga o unutarnjoj zaštiti, dok se sigurnosne kamere često tretiraju isključivo kao tehnički uvjet za zadovoljavanje regulatornih formi, a ne kao stvarni alat za prevenciju i dokazivanje. Marendić je naglasio važnost edukacije koja će stručnjacima omogućiti integraciju znanja. Tvrtka u kojoj radi zapošljava 5400 ljudi i opskrbljuje cijelu Dalmaciju hranom, što je čini kritičnom infrastrukturom na kojoj počiva nacionalna sigurnost.
Upozorio je i na apsurde pri zapošljavanju novih kadrova. Iako se na natječaje za kibernetičku sigurnost javljaju inteligentni mladi ljudi s diplomama tehničkih fakulteta, često im nedostaje specifično predznanje iz domene korporativne sigurnosti. S druge strane, Zakon o privatnoj zaštiti ocijenio je marginaliziranim, svedenim na edukaciju od tridesetak sati, dok se od privatnih kompanija istovremeno očekuje rigorozna provedba Zakona o kibernetičkoj sigurnosti i Zakona o kritičnoj infrastrukturi.
Dinamika odlučivanja i tehnološki jaz
Na pitanje o jazu između akademskog obrazovanja i stvarnih potreba tržišta, dr. sc. Tomislav Dokman, ravnatelj Centra izvrsnosti za OSINT, ponudio je zanimljivu perspektivu. Problem, prema njegovim riječima, ne leži u manjku teorijskog znanja, već u razumijevanju dinamike procesa.
“Studenti tijekom studija sami postavljaju istraživačka pitanja i hipoteze. Međutim, u realnom sektoru, u vojnom ili sigurnosno-obavještajnom sustavu, donositelj odluka je taj koji postavlja pitanje i traži specifičan zaključak”, istaknuo je Dokman. Pojasnio je kako se stručnjaci u praksi suočavaju s enormnim stresom, manjkom vremena i fragmentiranim informacijama na temelju kojih moraju donositelju odluka isporučiti točne podatke. Upravo bi novi studijski programi trebali premostiti taj jaz kroz razvoj kritičkog promišljanja i primjenu analitičkih tehnika u stvarnom vremenu.
Da se sigurnosna paradigma nepovratno mijenja, potvrdio je i dr. sc. Zvonko Orehovec iz tvrtke Rheinmetall. Upozorio je kako se industrija, kao jedan od tri stupa domovinske sigurnosti (uz oružanu obranu i sustav domovinske sigurnosti), u Hrvatskoj prečesto zanemaruje.
Kao ilustraciju problema naveo je apsurd modernog razvoja naoružanja: “U Rheinmetallu imamo inženjere koji konstruiraju robote na temelju onoga što su vidjeli u videoigrama, a vojsku nikada nisu služili. S druge strane, te iste robote prima vojska koja te tehnologije u potpunosti ne razumije.” Zbog tog jaza u Europi trenutno samo 5 posto proizvedenih prototipa ulazi u operativnu uporabu. Suvremeno ratovanje, vidljivo na primjerima Ukrajine i Bliskog istoka, usmjereno je na kritičnu infrastrukturu i opskrbne lance, zbog čega inženjeri moraju razumjeti koncepte sigurnosti, a stručnjaci za sigurnost moraju razumjeti tehnologiju.
Umjetna inteligencija i uloga mentora
Tijekom rasprave s publikom, otvoreno je pitanje uloge umjetne inteligencije u sigurnosnom sektoru. Panelisti su se složili kako AI donosi revoluciju u brzini prikupljanja informacija i prepoznavanju obrazaca iz golemih baza podataka. Ipak, poslana je jasna poruka: umjetna inteligencija ne smije zamijeniti ljudsko kognitivno prosuđivanje. Čovjek mora ostati kreator konačne odluke.
Govoreći o profesionalnom razvoju, sudionici su istaknuli neprocjenjivu ulogu mentorstva. Zaključeno je kako vojni i policijski sustavi snažno usađuju radnu etiku, no najbolji mentor je onaj lider koji će javno stati uz svog djelatnika i obraniti ga kada pogriješi, a nasamo mu ukazati na propuste kako bi iz njih učio i rastao.
Na upit o mogućnostima izvanrednog studiranja, potvrđeno je kako je novi preddiplomski studij trenutačno namijenjen redovnim studentima, no zbog velikog interesa tržišta rada, razmatra se skoro otvaranje kvota i za izvanredne polaznike.
“Ako je sigurnost najveći izazov našeg vremena, onda je znanje o sigurnosti jedno od ključnih ulaganja u našu budućnost. Želja nam je ovim projektom izgraditi stručnjake koji će našu budućnost znati štititi i, što je najvažnije, razumjeti”, zaključila je dr. sc. Matea Brižić, zatvorivši time okrugli stol koji je jasno trasirao put prema modernijem, integriranom i primjenjivom sigurnosnom obrazovanju u Hrvatskoj.
