Vlada je danas predstavila plan! Saznajte kako će se provesti sanacija otpada u Gospiću i spasiti okoliš od čak 44.000 tona opasnog materijala.
Vlada Republike Hrvatske u utorak je u Gospiću, na lokaciji bivše tvornice PPK Velebit, službeno predstavila opsežan i dugoočekivan plan sanacije 44 tisuće tona ilegalno odloženog opasnog i neopasnog otpada, s ciljem trajnog otklanjanja ozbiljne ekološke ugroze koja već mjesecima prijeti zdravlju građana i osjetljivom krškom podzemlju. Predstavljanju ovog višemilijunskog projekta, kojim se planira ukloniti jedna od najvećih ekoloških bombi u zemlji, nazočio je državni vrh predvođen potpredsjednikom Vlade Brankom Bačićem i ministricom zaštite okoliša Marijom Vučković, dok će prvi konkretni operativni koraci – zaštitno prekrivanje i početak odvoza dijela materijala – započeti već tijekom ovoga i idućega tjedna.
Državni vrh i lokalna zajednica za istim stolom
Ovaj gorući ekološki problem okupio je u srcu Like najviše predstavnike državne, lokalne i javne vlasti, ali i iznimno zabrinute predstavnike građanskih inicijativa koji već duže vrijeme upozoravaju na potencijalnu katastrofu. Sastanku, kojim je predsjedao potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, prisustvovali su ključni akteri zaduženi za rješavanje ove krize.
Uz ministricu zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariju Vučković te ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damira Habijana, rješenja su predstavili i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen sa svojim zamjenikom Mirkom Budišom. Ozbiljnost situacije potvrdila je i prisutnost glavnog državnog inspektora Tončija Glavinića, ravnatelja Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ Marija Šiljega, državne tajnice u Ministarstvu zdravstva Marije Bubaš te zamjenika ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Bruna Cvetkovića. Svi oni sjeli su nasuprot predstavnika građanskih udruga s područja Gospića, svjesni da vrijeme u ovom slučaju nije saveznik.
Glas građana: Zahtijevamo konkretne rokove i hitno djelovanje
Uoči samog početka ovog ključnog sastanka, Vjekoslav Bušić, predstavnik Građanske inicijative “Gospić je naš dom”, iznio je novinarima jasna i beskompromisna stajališta lokalnog stanovništva. Građani su iscrpljeni obećanjima i traže trenutnu akciju.
Na novinarsko pitanje o očekivanjima i zahtjevima koje će postaviti pred predstavnike Vlade, Bušić je bio vrlo izravan, istaknuvši kako nadležne institucije tvrde da su istražile tržište, da im je cjelokupna situacija poznata i da je problem zapravo vrlo lako rješiv. “Stoga ćemo ovaj put tražiti konkretne, jasne rokove i načine sanacije, da to bude odrađeno stručno, i toga ćemo se slijepo držati,” poručio je Bušić.
Iako su građani poučeni dosadašnjim lošim iskustvima izgubili optimizam, Bušić naglašava kako su i dalje razumni te ostavljaju prostor institucijama da ih “razuvjere u skoroj budućnosti”.
Osvrnuvši se na ranije prosvjede na kojima su građani tražili nerealno kratak rok od tri mjeseca za rješavanje problema, Bušić je detaljno pojasnio taj zahtjev. Naglasio je kako su jasna upozorenja, nalazi i mišljenja vještaka te brojnih neovisnih stručnjaka potvrdila najcrnje slutnje – cjelokupan otpad od oko 38.000 tona (prema procjenama udruge), bilo da je zakopan ili u rastresitom stanju, predstavlja iznimnu opasnost.
“Tlo u kojem se otpad nalazi i činjenica da je on u rastresitom stanju bez ikakve zaštite, ukazuje vještacima da bi ga što prije trebalo ukloniti kao primarni izvor onečišćenja,” upozorio je Bušić. Istaknuo je zastrašujuću činjenicu da je određeno onečišćenje već napustilo samo tijelo otpada te da postoji medij kojim se opasne tvari šire. “Kroz pukotine, dakle kroz podzemno krško tlo, određeno onečišćenje nađeno je i u podzemnim vodama, a postoji realna opasnost od širenja i česticama zraka,” dramatično je pojasnio predstavnik građana.
Rok od tri mjeseca, prema Bušićevim riječima, bio je vezan uz hitno izmještanje otpada u “sigurnu atmosferu” ili siguran medij, poput specijalnih spremnika ili zaštitnih folija, kako bi se spriječilo daljnje trovanje okoliša. Građani su svjesni da se potpuna oporaba i odlaganje ne mogu dovršiti u tom kratkom roku, ali inzistiraju na trenutnom zaustavljanju širenja otrova.
“Na kraju krajeva, tu sanacija ne završava, što je jako bitno nama koji živimo dolje,” dodao je Bušić, otvarajući pitanje dugoročnih posljedica. “Moramo vidjeti, jednog dana kada uklonimo taj otpad, što će ostati u zemlji. Kakva će se daljnja ispitivanja provoditi, je li došlo do trajnog onečišćenja, kako će se uklanjati kontaminirana zemlja te hoće li doći do remedijacije tla. Što je najvažnije – kako ćemo, koliko dugo i prema kojim parametrima vršiti monitoring. Mi smatramo da je ovaj dosadašnji monitoring apsolutno nedostatan te da bi ga trebalo provoditi puno preciznije i frekventnije.”
Fond za zaštitu okoliša: Složenost lokacije diktira tempo
Odgovore na strahove građana pokušao je dati Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je detaljno obrazložio tijek cijelog procesa. Priznao je da se radi o iznimno kompleksnoj lokaciji na kojoj se nalazi golema količina ilegalno odloženog otpada, zbog čega se sanacija mora provoditi u strogo kontroliranim fazama.
“Jučer smo za ovaj rasuti i kompleksni otpad, 45 tisuća tona otpada s opasnim svojstvima koji se nalazi u silosu, napokon odabrali izvođača,” pohvalio se Balen konkretnim pomacima. Uz Gospić, spomenuo je i rješavanje sličnog problema u Poznanovcu, gdje je odabran izvođač za sanaciju 13.200 tona ilegalnog otpada.
Što se tiče 650 tona otpada pakiranog u takozvane ‘big bag’ vreće, proces je u proceduri, a tvornice cementa trenutno uzimaju sve dodatne uzorke kako bi se posao obavio isključivo prema strogim pravilima struke. “Razumijemo zabrinutost građana, ali gleda se da se sve napravi maksimalno sigurno,” dodao je.
Najteži dio posla svakako će biti sanacija zakopanog dijela od 33 tisuće tona. Balen je pojasnio kako je tu prva faza već započela, a odnosi se na hitno prekrivanje terena radi sprječavanja štetnog prodiranja oborinskih voda koje ispiru otpad u podzemlje. Za sam proces iskopavanja i trajnog zbrinjavanja, Fond trenutno provodi opsežno istraživanje tržišta koje bilježi velik interes domaćih i stranih specijaliziranih tvrtki.
“Plan sanacije bit će cjelovit i bit će predstavljen udruzi ‘Naš Gospić’ i svim drugim udrugama sa svim ovim koracima. Poruka je da se vidi da se rade konkretni potezi, jer svima nam je apsolutni cilj da se to trajno i kvalitetno sanira te da se taj prostor vrati u prvotno, čisto stanje,” poručio je Balen.
Znanstveni pristup i financijski izazovi
U izradu plana sanacije aktivno je uključen i Znanstveni savjet, čime se želi osigurati najviša razina stručnosti. Balen je potvrdio da su prijedlozi stručnjaka uvaženi te da je zbog kompleksnosti i heterogenosti materijala suradnja sa znanošću neophodna. Znanstveni savjet je predložio dva moguća rješenja za zakopani otpad: direktan izvoz iz Hrvatske ili iskop i prijevoz na drugu lokaciju unutar države radi daljnje obrade.
Međutim, ovakvi složeni zahvati nose i ogromne financijske troškove. Otkriveno je kako je za rasuti dio otpada odabrana zajednica ponuditelja predvođena tvrtkom CE-ZA-R iz C.I.O.S. grupe (uz još četiri tvrtke), a vrijednost tog posla iznosi 8,7 milijuna eura, što je bilo više od prvotno planiranoga.
Na pitanje novinara može li se očekivati daljnje probijanje troškova, koji su u javnosti neslužbeno procijenjeni na oko 125 milijuna eura za cijeli Gospić, Balen je pozvao na oprez. “Mislim da što se tiče tih brojki trebamo ipak malo stati na loptu. To su u javnosti bile neke okvirne procjene. Ključno je da sada radimo detaljno istraživanje tržišta za zakopani dio. Nije isto je li otpad opasan, neopasan, ili je u pitanju samo zemlja. Reakcija tržišta diktira cijenu jer je otpad specifičan. Svaka spalionica u Europi ima svoje proizvodne procese, testira karakteristike tog otpada i o tome u konačnici ovisi konačna cijena,” pojasnio je direktor Fonda, potvrdivši da se na istraživanje tržišta javilo više od 15 domaćih i stranih tvrtki.
Strahovi u Istri i Našicama: Cementare preuzimaju dio tereta
Zanimljiv aspekt sanacije odnosi se na 650 tona neopasnog otpada u vrećama, čije je spaljivanje planirano u cementarama Nexe u Našicama i Holcim u Koromačnom (Istra). Ova odluka izazvala je burne reakcije tamošnje javnosti i lokalnih političara koji su tražili obustavu dopremanja otpada iz Like.
Balen je stao u obranu ovog rješenja, ističući kako se radi o ukupno neznatnim količinama (oko 300 tona po cementari) u odnosu na njihov godišnji kapacitet. “To su redovni materijali koji se koriste u njihovim proizvodnim procesima. Spaljuje se na iznimno visokim temperaturama i takav je otpad zapravo bolja sirovina za proizvodnju cementa nego fosilna goriva. Sve mora biti sljedivo i svaka se šarža provjerava,” umirio je javnost Balen.
Osvrnuo se i na situaciju u Pazinu, gdje se nedaleko od grada nalazi 8.000 tona ilegalne plastike i tekstilnog otpada. Poručio je istarskim vijećnicima da će Vlada sanirati i taj problem te da problematiku otpada treba sagledavati nacionalno i solidarno, a ne je poddimenzionirati ili predimenzionirati.
Četiri faze konačnog rješenja: Rok 13 mjeseci po fazi
Detaljan, tehnički precizan plan sanacije naposljetku je predstavila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković. Cijeli zahvat podijeljen je u četiri strogo kontrolirane faze, pri čemu niti jedna ne bi smjela trajati duže od 13 mjeseci. Ukupna količina zagađenja na površini od impresivnih 7,5 hektara precizno je procijenjena na 44 tisuće tona.
Kao nulti korak, trenutno je u izvođenju privremeno zaštitno prekrivanje zakopanog otpada folijama. Ovaj brzi zahvat koštat će 270 tisuća eura, a rok za njegovu provedbu je samo 30 dana.
Prva faza obuhvaća sanaciju oko 4.500 tona rasutog opasnog otpada nagomilanog uz prepoznatljivi silos. Rok provedbe je godinu dana. Odluka o izvođaču već je donesena; posao će odraditi zajednica ponuditelja (CE-ZA-R d.o.o., C.I.A.K. d.o.o., SAUBERMACHER-TS d.o.o., KEMIS-TERMOCLEAN d.o.o. i KEMOKOP d.o.o.), a otpad će se trajno spaliti izvan granica Hrvatske. Cijena ove faze iznosi 8,8 milijuna eura.
Druga faza rješava pitanje oko 650 tona neopasnog otpada uskladištenog u vrećama. Ovaj će materijal biti transportiran i sigurno spaljen u pogonima spomenutih cementara u Našicama i Koromačnom. Za ovaj posao odobren je iznimno brz rok od 45 dana, cementare posjeduju sve potrebne dozvole, a trošak sanacije iznosit će oko 390 tisuća eura. Ministrica je napomenula da za prve dvije faze nije bilo potrebno zahtijevati novu procjenu utjecaja na okoliš.
Treća faza predstavlja najzahtjevniji inženjerski i ekološki pothvat. Radi se o sanaciji gotovo 33 tisuće tona zakopanog opasnog i neopasnog otpada, koji je na dubini od 2,9 metara nepoznatim omjerom pomiješan sa zemljom i kamenjem. Za ovaj dio postupak nabave je tek u pripremi. Ministrica Vučković je istaknula kako struka daje snažnu prednost metodi koja uključuje predobradu na samoj lokaciji. To podrazumijeva iskop cjelokupnog materijala, mehaničku separaciju, karakterizaciju i zasebno postupanje s pojedinim izvučenim frakcijama. “Predobrada bi se obavljala isključivo u potpuno zatvorenom sustavu. To podrazumijeva strogo praćenje kvalitete zraka, podzemnih voda, buke, kontrolu tla, te sprječavanje istjecanja, procjeđivanja voda i eventualnog raznošenja otpada vjetrom,” naglasila je Vučković. Ovaj pristup osigurava najveću moguću kontrolu nad tokovima zagađenja, rok za izvođenje je 13 mjeseci, a procijenjena cijena ove najskuplje faze penje se na 40 milijuna eura.
Četvrta faza označava veliko finale i podrazumijeva zbrinjavanje posljednjih 6.000 tona otpada koji se pretežito rasut nalazi u postojećim starim objektima i na više etaža samog silosa. Od toga, 4.500 tona klasificira se kao neopasan otpad. Rok za uklanjanje je 12 mjeseci od početka radova na ovoj fazi, a predviđeni trošak iznosi 6 milijuna eura.
Početak radova već idućeg tjedna
Zatvarajući ovo ključno predstavljanje, potpredsjednik Vlade Branko Bačić dao je konkretna obećanja lokalnom stanovništvu koje godinama strepi za svoju budućnost. Podsjetivši na sve do sada odrađene birokratske i pripremne korake, Bačić je najavio da već ovoga tjedna na teren izlaze strojevi koji će fizički prekriti zakopani otpad kako bi se spriječilo daljnje ispiranje opasnih tvari jesenjim kišama. Još važnije, najavio je da idućeg tjedna kreću prvi kamioni i započinje fizički odvoz 650 tona neopasnog otpada.
Građanima Gospića i cijele Like sada preostaje pažljivo pratiti realizaciju ovog ambicioznog plana. Obećanja su izrečena, rokovi su postavljeni, a mehanizacija napokon kreće u rješavanje jedne od najmračnijih ekoloških priča u novijoj hrvatskoj povijesti.
Foto : Snimka zaslona
