Srbija u EU gubi podršku. Europski parlament oštro je osudio veličanje ratnih zločinaca i zatražio prekid pregovora zbog Vučićeve politike.
Bruxelles/Strasbourg – Zastupnici Europskog parlamenta, predstavnici Europske komisije i brojni europski dužnosnici održali su na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Europskom parlamentu izrazito burnu raspravu o budućnosti Srbije i njezinom putu prema Europskoj uniji, oštro osuđujući institucionalno veličanje ratnih zločinaca od strane službenog Beograda. Reagirajući na nedavne događaje u kojima je srbijanski državni vrh, uz podršku dijela medija i Srpske pravoslavne crkve, iskazao vojne i državne počasti osuđenim ratnim zločincima, eurozastupnici su, s posebnim naglaskom na izlaganja hrvatskih predstavnika, jasno poručili kako se pregovori ne mogu nastaviti bez suočavanja s povijesnom istinom. Rasprava je kulminirala zahtjevima za zamrzavanjem europskih fondova i uskraćivanjem daljnje potpore sve dok vlasti u Srbiji, na čelu s Aleksandrom Vučićem, ne napuste politiku relativizacije prošlosti i koketiranja s ideologijom Velike Srbije.
Sjednica je započela službenim očitovanjem Europske komisije, čija je povjerenica u uvodnom govoru pokušala zadržati diplomatski ton, ali uz jasno postavljene granice tolerancije. Upozorila je kako Europa pred Srbiju stavlja nedvosmislene zahtjeve u pogledu vladavine prava i suočavanja s prošlošću.
„Europa nikada neće tražiti od Srbije da zaniječe svoj identitet ili svoju povijest. Međutim, Europa će tražiti od Srbije da se iskreno suoči sa svojom poviješću, uključujući njezina najmračnija poglavlja,“ istaknula je povjerenica. Dodala je kako ostaje duboko uvjerena da je napredak Srbije na putu prema EU-u u zajedničkom interesu cijelog kontinenta te da će Komisija nastaviti činiti sve što je u njezinoj moći kako bi podržala europski put Srbije, no ne pod cijenu ignoriranja temeljnih europskih vrijednosti.
Nakon uvodnog izlaganja, predsjedavajući je otvorio raspravu, a prvi je za govornicu stao hrvatski eurozastupnik Davor Ivo Stier, koji je u svom oštrom i argumentiranom izlaganju dekonstruirao trenutnu politiku srbijanskog vrha. Stier se izravno referirao na skandalozne događaje i počasti koje se u Srbiji odaju ratnim zločincima, spomenuvši i retoriku kojom se osuđeni zločinac Ratko Mladić u srbijanskom javnom prostoru tretira kao nacionalni heroj.
„Unatoč svim upozorenjima, svjedočimo počastima koje se odaju onima koji su odgovorni za najteža stradanja. Ne možemo umanjiti odgovornost srbijanske vlade i brojnost Mladićevih žrtava. Zbog svih tih žrtava, ne možemo jednostavno ignorirati uvrede nanesene europskoj povjerenici, građanima susjednih zemalja i institucijama u cjelini,“ naglasio je Stier.
Osvrnuo se na kontinuirano političko balansiranje srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji, prema Stierovim riječima, vješto manipulira situacijom između Europe i njezinih neprijatelja. Upozorio je na činjenicu da, iako državni vrh formalno izbjegava izravne konfrontacije s međunarodnom zajednicom, Vučićevi ministri i članovi obitelji sudjeluju u manifestacijama koje slave ratne zločince, dok mediji pod kontrolom vlade, uz podršku poglavara Srpske pravoslavne crkve, aktivno sudjeluju u njihovom veličanju. Stier je zaključio svoje izlaganje konkretnim zahtjevom: „Moramo pokazati i odlučiti da u Europi nema mjesta za one koji veličaju takve zločince. Ne bismo trebali davati europska sredstva onima koji se ne žele distancirati od politike Slobodana Miloševića.“
U ime kluba Socijalista i demokrata (S&D), parlamentu se obratio i Tonino Picula. On je u svom govoru podsjetio na najteža stratišta i zločine iz ratova devedesetih, spomenuvši Škabrnju, opsadu Sarajeva te Srebrenicu. Picula je upozorio kako veličanje zločinaca ponovno razotkriva pravo lice službene politike Beograda.
„To ne pokazuje samo njihov odnos prema povijesti, već i smjer u kojem danas žele ići. Vučić je iskazao sve počasti zločincima s kojima je imao posla, stoga bi europska inicijativa trebala zastati i donijeti odluku u vezi s takvom vladom,“ izjavio je Picula. Upozorio je kolege zastupnike da ideja Velike Srbije očito nije nestala te se s pravom zapitao treba li Europska unija uopće nastaviti pregovore sa Srbijom dok je ova garnitura vlasti na pozicijama moći.
Da hrvatski zastupnici, bez obzira na stranačku pripadnost, dijele jedinstven stav o ovom pitanju, potvrdio je i Stephen Nikola Bartulica, govoreći ispred Europskih konzervativaca. Bartulica je upozorio na duboko ukorijenjenu mitologiju u srbijanskom društvu koje, kako tvrdi, još uvijek nema hrabrosti suočiti se s povijesnom istinom. Posebno je istaknuo obveze Srbije prema Republici Hrvatskoj.
„Kada je riječ o Hrvatskoj, naš prioritet mora ostati inzistiranje na pravdi za devedesete. Srbija ne može postati država članica EU-a bez priznanja agresije i bez plaćanja odštete svim žrtvama iz Domovinskog rata. To mora biti preduvjet da bi se uopće razgovaralo o članstvu,“ jasan je bio Bartulica. Prelazeći na engleski jezik, poručio je međunarodnim kolegama kako nitko ne bi trebao biti iznenađen događajima u Beogradu te da zemlja živi u potpunom poricanju, manipulirajući poviješću i preuzimajući ulogu žrtve ratova iz devedesetih, unatoč neoborivim presudama međunarodnih sudova.
Snažna podrška ovakvim stavovima stigla je i iz redova liberala. Helmut Brandstätter, govoreći u ime kluba Renew Europe, nije birao riječi osude. Podsjetio je cjelokupni parlament da su oni koje Beograd slavi osuđeni za najteža nedjela, uključujući i genocid.
„Tko to ne zna? Ne možemo tolerirati slavljenje ratnog zločinca. Vlada koja veliča takve strahote nikada ne može biti dio Europske unije,“ istaknuo je Brandstätter, prozivajući srbijanskog predsjednika da samo želi iskorištavati europski novac dok istovremeno održava bliske odnose s Kinom i Rusijom. Brandstätter je uputio apel i Europskoj pučkoj stranci (EPP) da prekine sve veze s Vučićevom strankom, naglašavajući da Srbija može biti dio Europe samo kao demokracija, a nikako kao autoritarni režim koji sjedi na dvije stolice.
Ipak, rasprava nije prošla bez disonantnih tonova. Jedan od zastupnika iz drugog kluba pokušao je relativizirati cijelu situaciju te skrenuti temu na sasvim druga geopolitička pitanja. U svojoj je intervenciji optužio Europski parlament za licemjerje, tvrdeći da se zanemaruju “slavljenja nacističkih zločina i antisemita” u drugim zemljama te je optužio Bruxelles za uplitanje i pokušaje destabilizacije, uspoređujući odnos prema Srbiji sa situacijama u Poljskoj, Gruziji i Moldaviji. Predsjedavajući je morao intervenirati i zamoliti govornika da se drži zadane teme, čime je prekinut pokušaj zamagljivanja činjenica o kojima se primarno raspravljalo.
Zaključak ove iznimno oštre debate jasniji je nego ikada: strpljenje Europske unije prema dvostrukoj igri Beograda rapidno se troši. Retorika koja tolerira i potiče veličanje ratnih zločinaca iz devedesetih godina ne predstavlja samo uvredu žrtvama, već i izravnu prijetnju stabilnosti cijele regije. Europski parlament poslao je snažnu i nedvosmislenu poruku – put prema europskim integracijama popločan je suočavanjem s istinom i preuzimanjem odgovornosti, a vrata Europe ostat će čvrsto zatvorena za sve one koji budućnost grade na temeljima zločinačke i revizionističke prošlosti.
