Portal Veterani - Vinko Grgić: Pad Gradonačelnika

Vinko Grgić ponovno šokira javnost: manje od 24 sata nakon što je formalno preuzeo gradonačelničku dužnost, podnio je neopozivu ostavku kako bi izbjegao povratak u istražni zatvor, okončavši tako dramatičan politički tjedan u Novoj Gradiški.

Samo nekoliko sati nakon što je u četvrtak, 11. lipnja 2026. godine, s osmijehom preuzeo vlast i pred kamerama poručio kako “neće bježati” od pravosudnih procesa, novoizabrani gradonačelnik Nove Gradiške povukao je radikalan potez. Vinko Grgić, koji je dužnost preuzeo nakon pobjede na svibanjskim prijevremenim izborima, u petak ujutro službeno je odstupio s funkcije.

Njegov kratkotrajni povratak u gradonačelničku fotelju automatski je reaktivirao opasnost od ponavljanja kaznenog djela, što je USKOK-u dalo pravni temelj za hitan zahtjev za ponovno određivanje istražnog zatvora. Svjestan da će ročište na Županijskom sudu u Osijeku rezultirati njegovim povratkom iza rešetaka, Grgić se povlačenjem s funkcije uspio spasiti pritvora, nakon čega je USKOK povukao svoj prijedlog.

Oproštajno pismo i “zaštita obitelji”

U pokušaju kontrole štete, Grgić je javnosti uputio pismo u kojem najavljuje trajno povlačenje iz politike. Svoju je ostavku pokušao prikazati kao altruistički čin usmjeren na zaštitu grada, nesmetano funkcioniranje uprave i dovršetak višemilijunskih projekata. Iako je u pismu naglasio svoje dosadašnje uspjehe i poručio kako ne želi više opterećivati obitelj i suradnike, pravna kronologija jasno pokazuje da je ostavka primarno bila taktički potez za izbjegavanje Remetinca.

Kronologija pada: Od JANAF-a do europskih fondova

Politički pad nekadašnjeg saborskog zastupnika i istaknutog člana SDP-a započeo je još u rujnu 2020. godine uhićenjem u aferi JANAF. Optužnica ga tereti za primanje mita od 100.000 kuna (oko 13.270 eura) u zamjenu za namještanje infrastrukturnih poslova. Nedugo zatim podnio je svoju prvu ostavku i napustio SDP.

Situacija se dodatno zakomplicirala uključivanjem Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO). Europski istražitelji terete ga da je u dva navrata primio po 15.000 eura mita od poduzetnika Kreše Peteka kako bi njegovoj tvrtki osigurao unosne projekte izgradnje solarne elektrane i reciklažnog dvorišta, financirane novcem iz EU fondova. Ključni dokaz protiv njega postalo je svjedočenje suoptužene Ive Grdić, koja je priznala krivnju i potvrdila shemu namještanja.

Politički fenomen iz 2021. godine

Unatoč teškim optužbama, uslijedio je neviđen politički fenomen. Na redovitim lokalnim izborima 2021. godine, Grgić se kandidirao kao nezavisni kandidat i u prvom krugu premoćno pobijedio osvojivši 61,66 % glasova. Ovaj rezultat ogolio je kognitivnu disonancu lokalnog biračkog tijela koje je pragmatičnu učinkovitost i privlačenje sredstava pretpostavilo političkoj i etičkoj odgovornosti, vodeći se logikom: “Naš je, pa makar propali s njim!”. Oporbene stranke tada nisu uspjele ponuditi kredibilnu alternativu njegovom narativu “žrtve pravosudnog progona”.

Trostruka mreža: Drugo uhićenje i spaljivanje dokaza

Grgićev politički imunitet pred biračima srušio se u veljači 2026. godine kada je uslijedilo drugo uhićenje. Nova, opsežna USKOK-ova akcija razotkrila je tri specifična kraka koruptivne mreže:

Afera “Gajeva ulica”: Sumnja se da je Grgić primio mito od poduzetnika i bivšeg SDP-ovca Mate Gavrana kako bi njegovoj tvrtki MIG d.o.o. osigurao nadzor nad rekonstrukcijom Gajeve ulice. Mito od 1.000 eura navodno je isplaćeno pod krinkom uknjižene “predizborne donacije”.
Sukob interesa: Istražitelji sumnjaju da je Grgić namještao javne natječaje na način koji je izravno pogodovao dobivanju poslova za njegovu osobnu arhitektonsko-projektantsku tvrtku.
Afera “Nama”: Najšokantniji dio optužnice odnosi se na bivšu robnu kuću u centru grada. Grgić je navodno sklopio tajni ugovor o suvlasništvu s poduzetnikom Markom Mokrovićem kako bi izvlačio osobni profit. Kada je tvrtku preuzeo Krešimir Kumić, suočen s Grgićevim reketarenjem, Kumić je na zgradu objesio transparent s porukom “Ne damo ti 25 posto”.

Slučaj je kulminirao curenjem tajno snimljenih audiotranskripata u kojima Grgić izravno priznaje da je spalio inkriminirajuću dokumentaciju kako bi je sakrio od policije. Iako se Grgić branio nevjerojatnom tvrdnjom da su snimke montirane pomoću “umjetne inteligencije”, taj mu pokušaj obrane pred institucijama nije donio željeni rezultat.

Njegove riječi, prenesene u transkriptu, oslikavaju visoku razinu premeditacije u skrivanju dokaza: “Uništeno. Zapaljeno. Sve je zapaljeno. A ovo glavno sam ostavio… Mirno spavaj. Što se tiče toga, mirno spavaj. Ja ti pred dva svjedoka kažem, Krešo mirno spavaj, to je zapaljeno, to ne postoji. Ja sam se tog htio riješiti čim prije (…) Ja sam njemu jednom prilikom rekao da imam dokumentaciju koja će biti uništena. Ja sam htio to, u slučaju bilo kakve racije, ako me nađu, mene boli kuac za to. Ja sam to zapalio. I ovo glavno, gdje je tvoj pečat i potpisano… donio sam kod Igora, a ostalo sam zapalio”*.

Ovo eksplicitno priznanje o sustavnom ometanju pravde spaljivanjem papirnatih tragova drastično je podiglo razinu njegovog pravnog rizika. Prikazivalo ga je ne samo kao pasivnog primatelja mita, već kao kalkuliranog aktera koji aktivno manipulira istragama. Kada je suočen sa sadržajem ovih snimaka od strane medija i institucija, Grgić je priznao da se sporni sastanak s Mokrovićem i Kumićem doista održao, ali je ponudio bizarnu i krajnje neuvjerljivu liniju obrane. Ustvrdio je da su snimke čisti “igrokaz” namijenjen njegovoj difamaciji, da je zvuk prepravljan i da je ključne, inkriminirajuće riječi u razgovor generirala i montirala “umjetna inteligencija”. Očito je da institucije nisu povjerovale u ovu obranu o visokotehnološkoj zavjeri.

Foto: Grad Nova Gradiška