Krpelji

Krpelji: Kako se zaštititi od opasnih uboda

Nove obavijesti Vijesti

Dolaskom toplijeg vremena i češćim boravkom u prirodi raste rizik od kontakta s krpeljima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) upozorava na važnost preventive i podsjeća na bolesti koje ovi nametnici prenose, poput Lyme borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa, te donosi ključne savjete za sigurnost.

ZAGREB / HRVATSKA – Boravak na otvorenom, posebice među niskim raslinjem, idealna je proljetna i ljetna aktivnost, no sa sobom nosi i rizik od kontakta s krpeljima. Za njihovu aktivnost neophodni su povoljna temperatura i vlažnost, zbog čega imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su tijekom proljeća, u rano ljeto i ranu jesen, a njihova rasprostranjenost izravno ovisi o klimatskim i okolišnim uvjetima.

Regionalna opasnost: Šumski naspram psećeg krpelja

U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je takozvani šumski krpelj (Ixodes ricinus). On se najčešće prihvaća na čovjeka i može prenositi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), kao i virus krpeljnog meningoencefalitisa (KME).

S druge strane, u hrvatskom priobalju za ljude je znatno rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus). Ova vrsta prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu. Statistički, u Hrvatskoj su najučestalije Lyme borelioza i KME, dok su mediteranska pjegava groznica, tularemija i neke druge bolesti znatno rjeđe te uvjetovane specifičnim endemskim staništima.

Krpelji se uglavnom nalaze na listovima i granama grmova te niskog raslinja do visine od jednog metra.
Zaraze se prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a ubodom je mogu prenijeti na čovjeka ako se on nađe u njihovom prirodnom okolišu. U najrizičniju skupinu spadaju šumari, vojnici, planinari, lovci te izletnici i rekreativci.

Preporučene osobne mjere zaštite

Rizik od zaraze može se značajno smanjiti pridržavanjem jednostavnih pravila ponašanja i pripreme za boravak u prirodi:

  • Prikladna odjeća i obuća: Nosite duge rukave i nogavice uvučene u čarape te zatvorene cipele.
  • Izbjegavanje tamnih boja: Na svijetloj odjeći krpelj se lakše uočava. Izbjegavajte materijale poput vune i
    flanela jer se na njih lakše zakvače.
  • Kretanje stazama: Hodajte obilježenim stazama i izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu ili
    odlaganje odjeće na raslinje.
  • Primjena repelenata: Koristite sredstva za odbijanje krpelja na golim dijelovima tijela i odjeći, strogo
    prema uputama proizvođača.
  • Pregled tijela nakon povratka: Presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe). Krpelj obično “šeta” nekoliko sati tražeći mjesto za ugriz, što ostavlja dovoljno vremena za reakciju. Posebno pregledajte dijelove s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, prepone, pazuhe, područje iza koljena). Kod djece se zbog njihove visine krpelj često nađe na glavi ili gornjem dijelu tijela.
  • Higijena: Obavezno se istuširajte po povratku iz prirode.

Postupanje kod uboda: Što učiniti, a što nikako ne raditi?

Ako uočite krpelja na koži, ključno ga je ukloniti što prije jer rizik od infekcije raste s duljinom vremena u kojem je pričvršćen. Najlakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati.

Pravilan postupak: Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite zahvaćajući
ga što bliže glavici, uz samu kožu. Laganim, ravnomjernim povlačenjem izvucite ga iz kože, a na mjesto
uboda primijenite antiseptik.

Liječniku se trebate javiti isključivo ako se u roku od 7 do 10 dana (pa sve do četiri tjedna) nakon ugriza pojavi karakterističan osip (crvenilo prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini – erythema migrans) i/ili povišena temperatura praćena zimicom. Riječ je o odrazu bakterijske infekcije koja se uspješno liječi antibioticima.

Cijepljenje kao najučinkovitija zaštita od KME-a

Pojava krpeljnog meningoencefalitisa može se uspješno spriječiti cijepljenjem. Postupak se provodi u tri doze čime se postiže zaštita u trajanju od tri do pet godina, nakon čega je potrebna jedna doza docjepljivanja radi održavanja zaštite.

Cijepljenje se preporučuje osobama koje profesionalno ili intenzivno rekreativno borave u poznatim endemskim područjima (šumari, vojnici, lovci, planinari). O ovoj opciji najbolje je posavjetovati se s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili izravno u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Izvor podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) / CDC

Uredio: Dražen Jurmanović



Tagged

Odgovori