Cijene kvadrata u Dalmaciji ruše rekorde, plaće stagniraju, a mladi sve kasnije napuštaju roditeljske domove. Stručnjaci upozoravaju: stambena nesigurnost ne razara samo džepove, nego i psihu, samopouzdanje i društvenu povezanost.
SPLIT, 19. listopada 2025. – Stanovanje postaje sve nedostupnije mladima, koji zbog rasta cijena, niskih plaća i nepostojanja sustavne stambene politike sve duže ostaju u roditeljskim domovima, što izaziva psihološke posljedice, potiče iseljavanje i produbljuje nejednakosti, upozoravaju stručnjaci.
Dok cijene stanova i dalje rastu, plaće zaostaju. Studija Ekonomskog instituta pokazuje da je prosječna cijena četvornog metra stana u Splitu 3462 eura, a ni okolni gradovi nisu puno povoljniji: Omiš – 2750 eura, Solin – 2464 eura i Trogir – 2359 eura.
U takvoj situaciji mnogi mladi nemaju početni kapital niti kreditnu sposobnost za kupnju ili najam stana, što dovodi do odgađanja osamostaljivanja, odlaska u inozemstvo ili ostanka u roditeljskom domu i nakon tridesete godine.
Osjećaj nemoći, srama i gubitka kontrole nad životom
Psiholozi ističu da stambena nesigurnost ne uzrokuje samo financijski stres nego i emocionalne probleme – nesigurnost u rješavanju stambenog pitanja povezana je s osjećajem nemoći, srama i gubitka kontrole nad životom.
Studentica psihologije iz Splita Lara Zubanović iznosi vlastito iskustvo samostalnog života tijekom studija u Zadru. „Samostalni život mi je pomogao da razvijem osjećaj odgovornosti, organizacije i samodiscipline. Imala sam svoj ritam, mir i slobodu, što smatram neprocjenjivim,“ kaže Zubanović.
No, povratak u roditeljski dom donio joj je gubitak privatnosti i samostalnosti, što je ostavilo psihološki trag. „Bilo mi je teško što nisam imala prostor za sebe. Taj osjećaj da ne možeš doći u svoj mir jako je frustrirajući,“ dodala je.
Lara upozorava i na dublje posljedice – dugotrajan ostanak u roditeljskom domu može otežati razvoj identiteta, postizanje emocionalne zrelosti i autonomije. U društvu koje potiče uspoređivanje, pogotovo putem društvenih mreža, mladi često osjećaju sram ili neuspjeh jer se nisu osamostalili.
„Za većinu mladih, prilika da barem neko vrijeme žive sami ne bi bila važna samo za organizaciju života, nego i za samopouzdanje, osjećaj vrijednosti i mentalno zdravlje“, kaže.
Umirovljena psihologinja Mirjana Nazor ističe da mentalno zdravlje podrazumijeva ravnotežu i zadovoljstvo sobom, što je teško postići bez stambene sigurnosti. „Ako netko godinama nema priliku živjeti sam, razviti osobni prostor i identitet, vrlo je vjerojatno da će se javiti psihološki problemi i nezadovoljstvo,“ upozorava.
Osim toga, roditelji često preuzimaju preveliku odgovornost u životima svoje djece. „Roditelji šalju e-mailove profesorima i rješavaju probleme koje bi mladi trebali sami, što šalje poruku da nisu sposobni“, tvrdi Nazor. To doprinosi osjećaju nesposobnosti, manjku samopouzdanja i simptomima anksioznosti i depresije.
Stambeni prostor sve više sredstvo zarade, a ne osnovna ljudska potreba
“Sve češće se javljaju simptomi anksioznosti i depresivnosti, osobito kad kroz društvene mreže vide kako su drugi uspjeli, a oni nisu. Pojavljuju se negativne misli – nisam dovoljno dobar, drugi mogu, a ja ne mogu… iako uzrok često nije u njima već u strukturi društva.“
Stanovanje je danas jedno od najvažnijih političkih pitanja, tvrdi profesor na katedri za urbanizam, teritorij i krajobraz na Univestitat Politecnica de Catalunya Jere Kuzmanić, jer se stambeni prostor sve više promatra kao sredstvo zarade, a ne osnovna ljudska potreba.
„Novac se više ne stvara u tvornicama, već kupoprodajom stanova i zemljišta“, objašnjava Kuzmanić, a Hrvatska je dobar primjer tog trenda – sve više kućanstava značajan dio prihoda ostvaruje iz najma ili turizma, a ne iz plaća.
Takva „financijalizacija stanovanja“ širi se cijelom Europom, uzrokujući drastičan rast cijena stanovanja i istiskivanje mladih s tržišta.
Kuzmanić navodi da većina europske populacije u dobi od 25 do 35 godina nije kreditno sposobna, niti zadovoljava uvjete za socijalne stanove kojih, osim u nekolicini gradova poput Beča, ima vrlo malo – najčešće između jedan i tri posto ukupnog stambenog fonda.
Posljedica toga je, kaže, da mladi donose odluke koje nisu temeljene na želji za boljim životom, nego na jedinoj opciji koju si mogu priuštiti – povratak roditeljima, odustajanje od studija ili odlazak u inozemstvo.
„U Splitu mladi znaju reći – ‘živ roditelj, mrtav kapital’. To jako dobro oslikava osjećaj nemoći. Neki pristaju na loše poslove samo da se maknu od kuće, ne zbog karijere, nego kako bi uopće mogli živjeti svoj život“, kaže Kuzmanić.
Takva stambena nesigurnost proizvodi nove oblike socijalne segregacije između onih koji imaju naslijeđeni kapital i onih koji nemaju ni za rentu, a kamoli za kupnju. Zabrinjavajuće je što se mladi zbog toga sve više povlače iz društvenog života i gube povjerenje u institucije.
Potrebna regulacija tržišta nekretnina
Umjesto zajedničkog djelovanja i političkog pritiska za rješenja, mnogi se jednostavno povlače, postaju rezignirani, anskiozni oko vlastite buducnosti ili usmjeravaju svoj bijes na krive adrese, npr. imigrante.
Kao moguće rješenje Kuzmanić predlaže regulaciju tržišta nekretnina. „Gradovi ne moraju sve graditi sami, ali moraju usmjeravati tržište. Treba stvarati modele u kojima stanodavci i stanoprimci mogu dugoročno preživjeti. Primjer je Beč, gdje mnogi građani žive u dugoročnom, reguliranom najmu,“ kaže.
Na društvenoj razini, nužna je edukacija i dublje razumijevanje položaja pojedinca unutar globalne i lokalne dinamike stambenog pitanja, poručuje Kuzmanić.
“Potrebno je udruživanje građana kroz sindikate stanara, zagovaračke platforme, stambene zadruge, organizacije za građanski nadzor financijskog sektora te kroz društvena istraživanja i sustavan pritisak na institucije koje donose ključne odluke.”
Stanovanje nije samo pitanje četiri zida, već pristupa osnovnim uslugama. Bez stambene sigurnosti nema ni ekonomske niti emocionalne stabilnosti.
Izvor: Hina Foto: Ilustracija/ Nikola Blažeković
- Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina
Jesu li državne nekretnine zlatni rudnik za proračun ili privatni servis političkih elita? Dok nalazi revizije otkrivaju milijunske gubitke na praznim stanovima, a zviždačica Maja… Pročitaj više: Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina - Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći
Ministar Damir Habijan predstavio je izmjene Zakona o obveznim odnosima koje donose pravo na popravak, produljenje jamstva za godinu dana, uvođenje digitalne punomoći i bolju… Pročitaj više: Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći - Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“
Zastupnik Nino Raspudić u Saboru je progovorio o razgranatoj mreži korupcije u hrvatskim sportskim savezima, pranju novca kroz državne tvrtke poput HEP-a te ulozi medija… Pročitaj više: Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“ - Jurčević: „Jasenovac je otkopan još 1964.”
ZAGREB, 16. travanj 2026. – U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika, povjesničar i zastupnik Josip Jurčević održao je u Hrvatskom saboru oštar govor… Pročitaj više: Jurčević: „Jasenovac je otkopan još 1964.” - Miletić oštro iz Sabora: „Hrvatska je država u kojoj se kradu milijarde, a zviždače progone kao divljač“
Zastupnik Mosta Marin Miletić u Saboru je žestoko kritizirao korupciju u sportskim savezima, progon zviždača poput Damira Sabljaka te pristranost HND-a, poručivši da Hrvatska može… Pročitaj više: Miletić oštro iz Sabora: „Hrvatska je država u kojoj se kradu milijarde, a zviždače progone kao divljač“ - Ministar Medved predstavio izvješće o nestalima za 2025. godinu
Izvješće ministra Tome Medveda o nestalima u 2025. godini otkriva značajne pomake u potrazi, uključujući nove masovne grobnice i ulaganja od 250.000 eura u DNA… Pročitaj više: Ministar Medved predstavio izvješće o nestalima za 2025. godinu - U Osijeku predstavljena medalja povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva
Odlukom Vlade RH i Hrvatskog sabora, 2025. godina proglašena je godinom obilježavanja velike obljetnice krunidbe kralja Tomislava. Osječko-baranjska županija i Muzej likovnih umjetnosti (MLU) trajni… Pročitaj više: U Osijeku predstavljena medalja povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva - Skok cijena energenata i stanovanja obilježio ožujak 2026.
Prema najnovijem izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku su porasle za 4,8% na godišnjoj razini. U… Pročitaj više: Skok cijena energenata i stanovanja obilježio ožujak 2026. - U Gornjoj Dubravi ekshumirane prve žrtve, istraživanja se šire na Sesvete
U tijeku su opsežna terenska istraživanja Ministarstva hrvatskih branitelja na području Grada Zagreba. Prema dostupnim saznanjima, riječ je o žrtvama partizansko-komunističkih zločina počinjenih neposredno nakon… Pročitaj više: U Gornjoj Dubravi ekshumirane prve žrtve, istraživanja se šire na Sesvete - Osijek lider u odvajanju otpada: Održan III. Eco City Waste Fest
Dok drugi gradovi plaćaju penale, Osijek bilježi 58% odvojenog prikupljanja otpada. Treće izdanje Eco City Waste Festa okupilo je vrtiće, škole i stručnjake kako bi… Pročitaj više: Osijek lider u odvajanju otpada: Održan III. Eco City Waste Fest
Lovas – srpski zločin protiv Hrvata poznat i kao “Kravava berba grožđa”
