Na današnji dan obilježava se 30. obljetnica od primitka Hrvatske u članstvo Ujedinjenih naroda 22. svibnja 1992. godine, što se smatra vrhuncem procesa međunarodnog priznanja i krunom hrvatske samostalnosti i državnosti.
Prve godine članstva bile su obilježene diplomatskim naporima da se agresija na Hrvatsku što prije okonča, a potom i osigura mirna reintegracija okupiranih područja i time puna teritorijalna cjelovitost i suverenitet. U sljedećem razdoblju uslijedila je afirmacija na svjetskoj političkoj sceni. Hrvatska je, kao mlada država, relativno brzo uspjela osigurati svoje sudjelovanje u radu svih ključnih tijela globalne Organizacije članstvom u Vijeću sigurnosti i Vijeću za ljudska prava, te nekoliko puta i u Gospodarskom i socijalnom vijeću (ECOSOC) i Komisiji za izgradnju mira, a također i u brojnim drugim stručnim odborima i komisijama. Isto je potvrđeno i odabirom hrvatskih diplomata na važne funkcije i zadaće unutar same Organizacije. Ovome treba pridodati vrijednost i vidljivost angažmana Hrvatske u mirovnim operacijama diljem svijeta.
S obzirom na ratne okolnosti RH je u ranim 1990-ima bila česta tema rasprava Opće skupštine UN-a, kao i Vijeća sigurnosti, koje je donijelo niz rezolucija o potrebi obustave neprijateljstava i očuvanja teritorijalne cjelovitosti RH. S tim je ciljem UN utemeljio i 5 mirovnih misija koje su djelovale na području Hrvatske: UNPROFOR (1992–95), UNCRO (1995–96), UNTAES (1996–98), UNCPSG (1998) i UNMOP (1996–2002). Od 1999. hrvatski vojnici, policajci i službenici sudjelovali su u nizu mirovnih operacija diljem svijeta, među ostalima u Istočnom Timoru, Etiopiji i Eritreji, Gruziji, Sudanu, Indiji i Pakistanu, Sijera Leoneu, Obali Bjelokosti, Liberiji, Zapadnoj Sahari, Libanonu, Burundiju, na Haitiju, Cipru te na Golanskoj visoravni. RH je bila članica ECOSOC-a 2000–03., te nestalna članica Vijeća sigurnosti 2007–09.
“Hrvatska namjerava i dalje pridonositi djelovanju Ujedinjenih naroda: od očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti te jačanja međunarodnog prava, do promicanja međunarodne suradnje na rješavanju izazova ekonomskog, socijalnog, kulturnog i humanitarnog karaktera, uključujući zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ovo potvrđuju i aktualne kandidature Hrvatske za članstvo u Gospodarskom i socijalnom vijeću (2022.-2024.), Komisiji za izgradnju mira (2026.-2027.), Vijeću sigurnosti (2030.-2031.) te Vijeću za ljudska prava (2032.-2034.)“
Izvor: Vlada Foto: Ilustracija