Kad odgovornost postane formalnost: slučaj Gabrijele Žalac i pitanje savjesti u hrvatskoj politici

KOLUMNA Nove obavijesti Vijesti

Slučaj bivše ministrice Gabrijele Žalac, koja je zatražila jednomjesečnu odgodu odlaska u zatvor, ponovno otvara staro, ali nikad do kraja razriješeno pitanje – razumiju li naši političari uopće što znači odgovornost?

Prema službenom priopćenju glasnogovornika Županijskog suda u Vukovaru, Gorana Miličevića, sutkinja izvršenja odbila je molbu Gabrijele Žalac da na mjesec dana odgodi odlazak na izdržavanje kazne. Iako joj zakon omogućava traženje odgode do tri mjeseca, sutkinja nije pronašla opravdanje u “poslovnim razlozima” koje je Žalac navela. Ima, doduše, pravo žalbe, no sama činjenica da je pokušala još jednom prolongirati izvršenje presude – i to nakon pravomoćne osude – izaziva nelagodu i pitanje: je li u pitanju suočavanje s kaznom ili samo pokušaj zadržavanja privilegiranog položaja do posljednjeg trenutka?

Podsjetimo, Žalac je u lipnju na Županijskom sudu u Zagrebu sporazumno osuđena na dvije godine zatvora zbog zlouporabe položaja u aferi Softver, u kojoj je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, pod njezinim vodstvom, platilo višestruko preplaćeni IT sustav. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) objavio je tada da je ministrica priznala krivnju i uplatila 200.000 eura kao djelomičnu naknadu štete.

No to nije bio kraj njezinim problemima – u rujnu je ista osoba, ponovno na temelju priznanja, osuđena na dodatnih sedam mjeseci zatvora zbog plaćanja privatnih troškova javnim novcem. I opet – uz uplatu štete, ovaj put od 9.700 eura.

Sve to zajedno stvara dojam da se kazna za korupciju u Hrvatskoj svodi na – dogovor i uplatu. I da se javna odgovornost sve češće zamjenjuje financijskim izmirenjem, kao da se društvena šteta može izmjeriti u eurima.

No, ono što najviše zabrinjava nije sama visina kazne, nego ton i ponašanje nakon presude.
Jer da osoba uistinu osjeća krivnju, da doživljava sram i odgovornost za izdano povjerenje građana, onda bi odlazak u zatvor bio trenutak introspekcije – a ne predmet žalbe.

Gabrijela Žalac, bivša ministrica, članica Vlade i povjerenica naroda, sada traži “poslovnu odgodu” za kaznu zbog djela koje je počinila upravo kao dužnosnica Republike Hrvatske.
I to je trenutak kad se više ne govori o pravu, već o savjesti.

Jer kazna, koliko god bila mala, postaje simbolična tek ako ju osoba prihvati kao moralni dug prema društvu.
Ako se ona, pak, pokušava izbjeći ili odgoditi – onda nije riječ o pokajanju, već o računici.

I to je možda najveći problem našeg društva – što ni kazna zatvora više nije shvaćena kao ozbiljna posljedica, nego kao privremena neugodnost.
A kad odgovornost postane formalnost, nestaje povjerenje u sustav, ali i u samu ideju pravde.



Odgovori