osijek vojarna

34. obljetnica oslobađanja vojarne u Osijeku: Humanitarna izložba i memorialni turnir u čast poginulih branitelja

Domovinski rat Nove obavijesti Obilježavanja Obljetnice Vijesti

Osijek, 17. rujna 2025. – U Osijeku je danas obilježena 34. obljetnica oslobađanja vojarne u čijem je oslobođenju sudjelovala i 106. osječka brigada. Inače, rujan 1991. godine predstavlja važnu prekretnicu u Domovinskom ratu. Povodom obljetnice, Udruga veterana 106. brigade Osijek organizirala je humanitarnu umjetničku koloniju i izložbu koja traje od lipnja do danas, a u okviru koje su do sada donirana više od 500 umjetničkih djela namijenjenih pomoći potrebitima.

Ova 34. obljetnica započela je polaganjem vijenca i paljenjem svijeće ispod Spomen ploče na zgradi današnjeg Studenskog zbora, a prije 34. godine, na toj lokaciji bila je smještena zloglasna “bijela” vojarna “Milana Stanivukovića”. Taj 17. rujan obilježen je kao dan kada su hrvatske snage nepovratno protjerale JNA i srbočetnike iz grada na Dravi.

Predsjednik Udruge, Dubravko Pancić, podsjetio je na žrtve i heroizam branitelja: “Prilikom oslobođena vojarne, koje je trajalo od 15-17. lipnja 1991- godine, poginulo je devet hrvatskih branitelja i djelatnika, a 31 ranjeni je zbrinut u bolnici Osijek. Važno je zahvaliti im i podsjetiti javnost na njihove doprinose.”

U sklopu obilježavanja, 19. rujna, u 10,30 sati održat će se predavanje za učenike osnovnih škola na Tehnološkom fakultetu u Osijeku, gdje će učenici imati priliku naučiti povijest oslobađanja vojarne, a potom položiti lovorov vijenac i zapaliti svijeće u znak sjećanja.

Događanja će kulminirati memorialnim turnirom u boćanju u Josipovcu, koji će se održati 21. rujna u čast Mići Rapoviću, poginulom pripadniku 106. brigade. Turnir nosi njegovo ime uz suglasnost obitelji, a posjetitelji će moći pratiti dodjelu medalja i natjecanja u čast svih poginulih branitelja.

Grad Osijek i Osječko-baranjska županija pružili su podršku i sponzorstvo, a organizatori ističu da je cilj ovih aktivnosti, osim obilježavanja povijesnog datuma, i edukacija mladih te promicanje humanitarnih akcija u zajednici.

Poginuli pripadnici 106. brigade : Damir Bižić, Miroslav Grgić, Petar Haupert, Maria Lacković, Mijat Čarapović, Milenko Tomas i Rudolf Frančić koji je poginuo 15. rujna . Poginuo je i pripadnik SJP Orao,  Damir Furdi. Prilikom napada na Bijelu vojarnu poginuo je i  Zoran Brekalo, pripadnik interventnog voda Zaštitne čete Sekretarijata za narodnu obranu.  

Tijek napada

Tijekom rujna 1991. godine Osijek je bio poprište ključnih vojnih akcija hrvatskih snaga protiv Jugoslavenske narodne armije (JNA), koje su imale presudnu ulogu u obrani grada i jačanju obrambene moći Republike Hrvatske. Napadi na osječke vojarne i skladišta JNA predstavljali su strateški čin hrabrosti, organiziranosti i domoljublja hrvatskih branitelja.

Prva veća akcija bila je zauzimanje Doma JNA. Napad je započeo 12. rujna u večernjim satima, a intenzivna borba trajala je do 16. rujna. Zauzimanje objekta započelo je 14. rujna u 21 sat pod zapovjedništvom Dragana Bagarića, zapovjednika 1. bataljuna 3. brigade ZNG-a. Hrvatske snage su, raspoređene po ključnim objektima u okolici Doma JNA, koristile pješačko naoružanje uz povremenu uporabu ručnih bacača. Nakon višednevnog otpora, pukovnik Nikolić iz JNA pokušao je dobiti pojačanja, no uzalud. Završni napad 16. rujna rezultirao je onesposobljavanjem oklopnog transportera i zarobljavanjem 15 oficira, 30 vojnika i dvoje civila te velike količine naoružanja. Dom JNA postao je središnje zapovjedništvo za osječke operacije, a od 2021. nosi ime brigadira Ivana Rebrine, heroja poginulog u obrani posavskog bojišta.

Sljedeća meta bila je Vojarna Maršala Tita ili Crvena vojarna, smještena u Gornjem gradu. U površinom manjoj od 10.000 m² bile su uglavnom pozadinske jedinice JNA. Munjevita akcija hrvatskih snaga – 106. brigade ZNG-a, Zaštitne čete Sekretarijata za narodnu obranu i PU Osijek – rezultirala je predajom vojnika JNA bez ljudskih gubitaka. Crvena vojarna tako je postala prva osječka vojarna na kojoj se zavijorila hrvatska zastava.

Najveći izazov bio je osvajanje Vojarne Narodni heroj Milan Stanivuković, poznate kao Bijela vojarna, kapaciteta 1300 vojnika i smještene u Donjem gradu. Objekt je sadržavao značajno oklopno i artiljerijsko naoružanje, uključujući tenkove T-55, borbena vozila pješaštva i višecjevne raketne sustave. Akcija, započeta 15. rujna, odvijala se kroz višestruke pokušaje proboja, blokade i miniranja prilaza. U višednevnim borbama sudjelovale su čete 106. brigade ZNG-a, Specijalna jedinica policije, postrojbe HOS-a i Narodne zaštite. Konačno, 17. rujna popodne, vojarna je potpuno zauzeta, a zarobljeno je između 150 i 226 pripadnika JNA, ovisno o izvorima. U borbama su poginuli pripadnici hrvatskih snaga, dok je broj civilnih žrtava premašio pedeset, ponajviše od topničkog granatiranja i zračnih napada.

Istovremeno, hrvatske snage usmjerile su se na zauzimanje vojnog skladišta Lug kraj Čepina. Skladište je sadržavalo pješačko naoružanje, protuoklopna sredstva, haubice i minsko-eksplozivna sredstva. Od 16. do 20. rujna, oko sedamsto pripadnika hrvatskih snaga iz 106. brigade ZNG-a, Narodne zaštite i Specijalne jedinice policije opkolilo je skladište i, nakon višednevnih napada i pregovora, ušlo u objekt bez ljudskih gubitaka, zarobivši 54 pripadnika JNA. Osvajanje skladišta značajno je ojačalo obrambene kapacitete Osijeka, omogućivši daljnju obranu grada.

Na kraju, Poligon C, jugozapadno od Osijeka, bio je zadnja i najteža prepreka. Smješten na strateškoj lokaciji, Poligon je JNA koristila za topničko granatiranje civilnih ciljeva i kontrolu prometnica. Hrvatske snage, predvođene Čepinskom Narodnom zaštitom i HOS-om, okružile su Poligon 15. rujna. U višednevnim borbama i pod stalnom topničkom vatrom, pripadnici hrvatskih postrojbi zauzeli su objekat, neutralizirali prijetnju i spriječili nove napade na grad i civilno stanovništvo.

Osvajanja vojnih objekata u Osijeku tijekom rujna 1991. predstavljaju ključni trenutak u obrani istočne Slavonije. Hrabrost, organizacija i zajedništvo hrvatskih branitelja omogućili su ne samo oslobađanje strateških lokacija, nego i prikupljanje značajne količine naoružanja koje je koristila Hrvatska vojska u daljnjim operacijama.



Odgovori