ZAGREB – U petak, 23. kolovoza, u Republici Hrvatskoj i diljem Europe obilježava se Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Ovaj spomendan, poznat i kao Dan crne vrpce, posvećen je svim žrtvama diktatura koje su obilježile povijest 20. stoljeća, a uveden je odlukom Hrvatskog sabora, slijedom Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2008. godine.
Dan se obilježava na datum kada je 1939. godine potpisan pakt Molotov–Ribbentrop između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza, kojim je postignut dogovor o nenapadanju, ali i tajni sporazum o podjeli interesnih sfera u istočnoj Europi. Upravo je taj dogovor otvorio put početku Drugog svjetskog rata, nakon čega su milijuni ljudi u Europi iskusili represiju, masovna ubojstva, deportacije i sustavno kršenje ljudskih prava.
Podsjećajući na tragične posljedice totalitarnih ideologija, Europski parlament je 2019. godine dodatnom rezolucijom naglasio važnost čuvanja povijesne istine i suočavanja s prošlošću, istaknuvši kako su nacistički i komunistički režimi provodili genocid i zločine protiv čovječnosti u razmjerima dotad neviđenim u ljudskoj povijesti.
Upravo stoga, obilježavanjem 23. kolovoza, Hrvatska se svrstala uz bok brojnim članicama Europske unije poput Estonije, Latvije, Litve, Slovenije i Švedske, koje njeguju kulturu sjećanja na temelju europske preporuke. Istodobno, Hrvatska se prisjeća i vlastitog iskustva s totalitarnim režimima, što je jasno potvrđeno Deklaracijom o osudi zločina počinjenih tijekom komunističkog poretka 1945. – 1990., koju je Hrvatski sabor usvojio još 2006. godine.
Europski parlament i Parlamentarna skupština Vijeća Europe posebno naglašavaju da žrtve tih režima, kao i njihove obitelji, zaslužuju priznanje, suosjećanje i pijetet, dok se od svih političkih čimbenika očekuje da se jasno distanciraju od zločina prošlosti i nedvosmisleno ih osude.
Uz nedvosmislenu osudu svakog zločina, koji i danas izaziva bolne osjećaje kod žrtava, članova njihovih obitelji i cijelog hrvatskog naroda, uime zaštite ljudskog dostojanstva njegujemo kulturu sjećanja na svaku nedužnu žrtvu. Osobitu odgovornost imamo prema obrazovanju mladih generacija o tragičnim razdobljima europske i hrvatske povijesti u prošlom stoljeću, kako se slična zlodjela ne bi nikad ponovila ni zaboravila.
Nedavno bolno iskustvo Domovinskog rata razlog je više za naše trajno sjećanje na sve nedužne žrtve. Životi hrvatskih branitelja i svih žrtava ugrađeni u temelje hrvatske države obvezuju nas da gradimo bolju, uspješniju i prosperitetniju Hrvatsku. Usto, kao odgovor na zločine totalitarizama nastale su i naše humanističke vrijednosti i temeljna ljudska prava na kojima je sazdana demokratska Europa, zajednica mira, suživota i razvoja, kojoj danas pripadamo.
U današnje vrijeme, obilježavanje Europskog dana sjećanja ima i širu dimenziju: to nije samo čin prisjećanja, već i poziv budućim generacijama da uče iz povijesti, da ne dopuste iskrivljavanje činjenica, relativizaciju zločina niti veličanje totalitarnih simbola.
Hrvatska se, zajedno s ostatkom Europe, ovim spomendanom pridružuje poruci: samo istina, sjećanje i osuda totalitarizma mogu biti jamstvo izgradnje trajnog mira, slobode i demokracije.
- Treća Fišijada u Petrijevcima: Pobjeda otišla u Grabovac
Miris fiša i zvuci tamburice: Treća Fišijada u Petrijevcima oduševila posjetitelje Miris vrhunske slatkovodne ribe, zvuk tamburice TS Delecto i više od tri stotine… Pročitaj više: Treća Fišijada u Petrijevcima: Pobjeda otišla u Grabovac - Otkrivene masovne grobnice u Zagrebu: Eksuhmirane 23 žrtve
NOVI PRONALASCI U ZAGREBU: U šumi Lešće otkrivene masovne grobnice s najmanje 23 žrtve poraća ZAGREB, 24. travanj 2026. – U organizaciji Ministarstva hrvatskih… Pročitaj više: Otkrivene masovne grobnice u Zagrebu: Eksuhmirane 23 žrtve - DSC 2026: Budućnost obrane uz umjetnu inteligenciju
ZAGREB, 24. travanj 2026. – U organizaciji Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, 23. i 24. travnja održana je konferencija ” Defense and… Pročitaj više: DSC 2026: Budućnost obrane uz umjetnu inteligenciju - Bjelovar se budi uz grmljavinu motora: Stiže Moto budnica!
Bjelovarska Moto budnica, zaštićeno kulturno dobro, 1. svibnja ponovno okuplja tisuće motorista. Saznajte detalje rute i satnicu najglasnije hrvatske tradicije. BJELOVAR, 24. travanj 2026.… Pročitaj više: Bjelovar se budi uz grmljavinu motora: Stiže Moto budnica! - Novi zakon o azbestu: Proširena lista i brže isplate
Hrvatski sabor započeo je raspravu o novom paketu zakona koji donosi ključne promjene za zaštitu radnika izloženih azbestu. Uz proširenje službene liste profesionalnih bolesti… Pročitaj više: Novi zakon o azbestu: Proširena lista i brže isplate - Burno u Saboru: HDZ utvrdio kandidate, oporba napustila Odbor
Burno jutro u Saboru obilježio je potpuni raskol između vladajućih i oporbe. Dok HDZ-ova većina ide dalje s listom kandidata, oporba optužuje za ucjene… Pročitaj više: Burno u Saboru: HDZ utvrdio kandidate, oporba napustila Odbor - Oslobađanje juga: Herojska pobjeda HV-a 1992.
Nakon herojske obrane Dubrovnika 1991. godine, Hrvatska vojska i policija pokrenule su prvu i najveću napadnu operaciju u 1992. godini – VRO Oslobađanje juga… Pročitaj više: Oslobađanje juga: Herojska pobjeda HV-a 1992. - Šerić prekinuo prosvjed: Tražim istinu o ministru Anušiću!
NAKON 60 DANA NA KIŠI I HLADNOĆI: Umirovljeni bojnik Šerić napušta zagrebačku Ilicu, ali ne odustaje od borbe za istinu o ministru Anušiću Danas… Pročitaj više: Šerić prekinuo prosvjed: Tražim istinu o ministru Anušiću! - Varaždin: Otkriveno spomen-obilježje “Pobjeda” za Pume
VARAŽDIN, 23- travanj 2026. – U vojarni 7. gardijske brigade “Puma” danas je svečano otkriveno spomen-obilježje “Pobjeda”, trajni simbol žrtve i trijumfa legendarne postrojbe.… Pročitaj više: Varaždin: Otkriveno spomen-obilježje “Pobjeda” za Pume - Josip Dabro dao ostavku, Penava tvrdi: Ja sam to tražio
Josip Dabro više nije glavni tajnik Domovinskog pokreta. Iako u opsežnom priopćenju kao razloge navodi sputanost funkcijom, pritiske i kompromise unutar vladajuće koalicije, predsjednik… Pročitaj više: Josip Dabro dao ostavku, Penava tvrdi: Ja sam to tražio
