Bilje, 23. kolovoza 2025. – Na Biljskoj cesti, u organizaciji Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije, održano je komemorativno obilježavanje jednog od najtežih događaja Domovinskog rata – progona nesrpskog stanovništva iz Baranje. Prije točno 34 godine, u kolovozu 1991., Baranju je napustilo više od 35.000 ljudi, dok je dvjestotinjak onih koji su ostali u svojim domovima bilo brutalno ubijeno.
Komemoracija uz spomen-križ
Središnji dio obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Biljskoj cesti, na mjestu gdje je do nedavno stajao veliki drveni križ podignut u spomen na nevine civilne žrtve. Tijekom privremene okupacije Baranje, od 1991. do 1992. godine, ondje je ubijeno više od 200 civila, uglavnom starijih ljudi koji su odbili napustiti svoja ognjišta.
Okupljeni su se prisjetili i 3. srpnja 1991., kada je Novosadski korpus tzv. JNA, uz pomoć rezervista iz Srbije i Crne Gore, izvršio upad u Baranju s 60 tenkova i desecima oklopnih vozila. Taj napad označio je početak otvorene agresije Srbije na Hrvatsku i uvod u egzodus Hrvata iz cijelog područja.
Egzodus od 35.000 Baranjaca
Egzodus Baranjaca dogodio se 22. i 23. kolovoza 1991., kada je iz svojih domova bilo protjerano više od 35.000 ljudi. Oni koji su ostali – većinom stariji i nemoćni – nemilosrdno su ubijeni. Okupacijske vlasti potom su Baranju pripojile tzv. Republici Srpskoj Krajini, s planom da to područje bude trajno priključeno Srbiji.
Branko Pek, predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije, prisjetio se tih dana:
„Srpski agresori i četnici okupirali su Baranju, a mi smo morali napustiti svoje domove. U početku je više od 20.000 ljudi pobjeglo u Osijek i okolicu, drugi u Mađarsku, a treći u Međimurje, gdje su imali rodbinske veze. Naš cilj je uvijek bio povratak kući – i na kraju smo uspjeli mirnim putem, bez novih žrtava. To je ono na što smo danas ponosni.“
Sjećanje i pijetet
Pek je podsjetio i na svoju tadašnju ulogu povjerenika Vlade za općinu Beli Manastir te naglasio da je posebno dirljivo što su na ovogodišnje obilježavanje po prvi put stigli i građani Belog Manastira.
Kolovoz je, rekao je, mjesec u kojem se isprepliću tužne i slavne obljetnice Domovinskog rata: od egzodusa Baranjaca do Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Upravo te kontrastne uspomene podsjećaju da je Hrvatska uspjela obraniti svoj ustavno-pravni poredak i 1996. godine mirno reintegrirati Podunavlje.
„Nismo zaboravili“
Boris Abičić, pomoćnik pročelnice Upravnog odjela za hrvatske branitelje Osječko-baranjske županije, naglasio je da je egzodus Baranjaca ostavio trajne posljedice:
„Prošlo je 34 godine od progona. Generacije su stasale u progonstvu, što sigurno nije bilo nimalo lako. Danas se s posebnim pijetetom sjećamo 200 poginulih civila i hrvatskih branitelja koji su dali svoje živote za Baranju i za Hrvatsku. Danas ljudi u Baranji ponovno žive – bave se poljoprivredom, ribarstvom, sade papriku – i to je ono što daje nadu. Najvažnije je: nismo zaboravili.“




Foto: D.P.
- Treća Fišijada u Petrijevcima: Pobjeda otišla u Grabovac
Miris fiša i zvuci tamburice: Treća Fišijada u Petrijevcima oduševila posjetitelje Miris vrhunske slatkovodne ribe, zvuk tamburice TS Delecto i više od tri stotine… Pročitaj više: Treća Fišijada u Petrijevcima: Pobjeda otišla u Grabovac - Otkrivene masovne grobnice u Zagrebu: Eksuhmirane 23 žrtve
NOVI PRONALASCI U ZAGREBU: U šumi Lešće otkrivene masovne grobnice s najmanje 23 žrtve poraća ZAGREB, 24. travanj 2026. – U organizaciji Ministarstva hrvatskih… Pročitaj više: Otkrivene masovne grobnice u Zagrebu: Eksuhmirane 23 žrtve - DSC 2026: Budućnost obrane uz umjetnu inteligenciju
ZAGREB, 24. travanj 2026. – U organizaciji Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, 23. i 24. travnja održana je konferencija ” Defense and… Pročitaj više: DSC 2026: Budućnost obrane uz umjetnu inteligenciju - Bjelovar se budi uz grmljavinu motora: Stiže Moto budnica!
Bjelovarska Moto budnica, zaštićeno kulturno dobro, 1. svibnja ponovno okuplja tisuće motorista. Saznajte detalje rute i satnicu najglasnije hrvatske tradicije. BJELOVAR, 24. travanj 2026.… Pročitaj više: Bjelovar se budi uz grmljavinu motora: Stiže Moto budnica! - Novi zakon o azbestu: Proširena lista i brže isplate
Hrvatski sabor započeo je raspravu o novom paketu zakona koji donosi ključne promjene za zaštitu radnika izloženih azbestu. Uz proširenje službene liste profesionalnih bolesti… Pročitaj više: Novi zakon o azbestu: Proširena lista i brže isplate - Burno u Saboru: HDZ utvrdio kandidate, oporba napustila Odbor
Burno jutro u Saboru obilježio je potpuni raskol između vladajućih i oporbe. Dok HDZ-ova većina ide dalje s listom kandidata, oporba optužuje za ucjene… Pročitaj više: Burno u Saboru: HDZ utvrdio kandidate, oporba napustila Odbor - Oslobađanje juga: Herojska pobjeda HV-a 1992.
Nakon herojske obrane Dubrovnika 1991. godine, Hrvatska vojska i policija pokrenule su prvu i najveću napadnu operaciju u 1992. godini – VRO Oslobađanje juga… Pročitaj više: Oslobađanje juga: Herojska pobjeda HV-a 1992. - Šerić prekinuo prosvjed: Tražim istinu o ministru Anušiću!
NAKON 60 DANA NA KIŠI I HLADNOĆI: Umirovljeni bojnik Šerić napušta zagrebačku Ilicu, ali ne odustaje od borbe za istinu o ministru Anušiću Danas… Pročitaj više: Šerić prekinuo prosvjed: Tražim istinu o ministru Anušiću! - Varaždin: Otkriveno spomen-obilježje “Pobjeda” za Pume
VARAŽDIN, 23- travanj 2026. – U vojarni 7. gardijske brigade “Puma” danas je svečano otkriveno spomen-obilježje “Pobjeda”, trajni simbol žrtve i trijumfa legendarne postrojbe.… Pročitaj više: Varaždin: Otkriveno spomen-obilježje “Pobjeda” za Pume - Josip Dabro dao ostavku, Penava tvrdi: Ja sam to tražio
Josip Dabro više nije glavni tajnik Domovinskog pokreta. Iako u opsežnom priopćenju kao razloge navodi sputanost funkcijom, pritiske i kompromise unutar vladajuće koalicije, predsjednik… Pročitaj više: Josip Dabro dao ostavku, Penava tvrdi: Ja sam to tražio - Je li nam povijest ukradena? Istina o Jasenovcu i prebjeglim komunistima
Hrvatska se i danas, 81 godinu nakon Drugog svjetskog rata i tri desetljeća nakon Domovinskog rata, nalazi u procjepu između službenih narativa i neotvorenih… Pročitaj više: Je li nam povijest ukradena? Istina o Jasenovcu i prebjeglim komunistima