ZAGREB, 10. lipanj 2025. – Na današnjoj sjednici Hrvatskog sabora jedna od tema koja je izazvala osobitu pozornost i polemiku bila je vezana uz navodne nepravilnosti povezane s dopunskim manjinskim izborima u općini Ston. U središtu rasprave našla se iznenadna promjena etničke strukture stanovništva u toj općini, što je prema riječima saborskog zastupnika Nine Raspudića iz Kluba nezavisnih zastupnika „rezultat pogrešne metodologije Popisa stanovništva 2021. godine“ i „popisivanja privremenih radnika kao trajnih stanovnika“.
Raspudić: „Popis ne može biti trajni pravni temelj“
U svom istupu u Saboru, Raspudić je izrazio zabrinutost zbog činjenice da je broj pripadnika bošnjačke nacionalne manjine u Stonu porastao za čak 2000% između dva izborna ciklusa, što je toj manjinskoj zajednici omogućilo izbor jednog vijećnika u Gradskom vijeću. Prema njegovim navodima, takav je skok demografski nelogičan i posljedica je činjenice da su na gradilištu Pelješkog mosta zatečeni radnici bošnjačke nacionalnosti popisani kao stalni stanovnici.
„Na dopunskim izborima u Stonu sedam pripadnika bošnjačke nacionalne manjine imat će pravo izabrati jednog vijećnika. Radi se o tome da je Popisom stanovništva iz 2021. zabilježeno 132 Bošnjaka u općini Ston, što je rezultat popisivanja radnika zatečenih na gradilištu Pelješkog mosta, a ne stvarnog trajnog stanovništva“, rekao je Raspudić.
„Na dopunskim izborima u Stonu sedam pripadnika bošnjačke nacionalne manjine imat će pravo izabrati jednog vijećnika. To je apsurd koji proizlazi iz sustava u kojem je Popis stanovništva temelj za ostvarivanje političkih prava, bez ikakve provjere trajnosti boravka“, upozorio je Raspudić.
Dodatno je kritizirao pravni okvir koji, kako tvrdi, ne uzima u obzir stvarnu, trajnu demografsku sliku lokalnih sredina: „Statistička slika ‘zamrznutog trenutka’ ne smije imati trajne pravne posljedice. Ako smo ozbiljna država, tada Popis ne može biti kriterij za birački registar ili manjinska prava.“
Uz dozu ironije, dodao je i da bi se, da je popis proveden ljeti, dogodilo da „Makarska bira češke predstavnike, a u Opatiji bi Austrijanci i Nijemci imali većinu“.
Hodžić: „Raspudićeve tvrdnje su nadrealne i netočne“
Raspudićev istup izazvao je žestoku reakciju saborskog zastupnika Armina Hodžića iz Kluba nacionalnih manjina, koji je njegove tvrdnje ocijenio kao „nadrealne“ i netočne. Hodžić je naglasio da su sve odluke Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije donesene u skladu sa zakonima Republike Hrvatske, temeljem službenih rezultata Popisa.
„Općina Ston jest upala u oko našem uvaženom zastupniku, ali općina Cetingrad – gdje Bošnjaci čine više od 15% stanovništva i gdje također nije bio izabran pripadnik manjine – njemu nije bila interesantna“, poručio je Hodžić. Podsjetio je i da u brojnim županijama s velikim bošnjačkim zajednicama – poput Zagreba, Istarske i Primorsko-goranske – manjine nemaju predstavnike, unatoč brojnosti.
Pravna zamka: Popis iz 2021. ostaje važeći do 2033.
Rasprava je otvorila i važno pravno pitanje: Popis stanovništva iz 2021. godine ostaje referentan za ostvarivanje manjinskih prava sve do 2033. godine. To znači da će i na lokalnim izborima 2029. i 2033. godine, bez obzira na moguće promjene u stvarnoj etničkoj strukturi, Bošnjaci u Stonu imati pravo na svog predstavnika u Gradskom vijeću.
„Tvrdnje da se radi o previdu su neosnovane“, zaključio je Hodžić. „Ustavni zakon jasno definira da se manjinska prava temelje na Popisu. Ako su uvjeti ispunjeni, izbor mora biti proveden – bez obzira sviđalo se to nekome ili ne.“
Simptom šireg problema: Trajna rješenja ili pravne improvizacije?
Cijeli slučaj otvorio je širu raspravu o pouzdanosti Popisa stanovništva kao temelja za ostvarivanje političkih prava manjina. Kritičari, poput Raspudića, upozoravaju da metodologija Popisa nije precizna i da ne razlikuje trajne stanovnike od privremenih radnika ili sezonskih zaposlenika, čime dolazi do iskrivljenja rezultata – osobito u manjim sredinama poput Stona.
S druge strane, predstavnici nacionalnih manjina pozivaju na poštivanje Ustava i zakonodavnog okvira koji je godinama konsenzualno oblikovan. Podsjećaju i na činjenicu da brojni Bošnjaci u drugim sredinama – unatoč brojnosti – nemaju političku zastupljenost.
Zaključak: Potreba za novim zakonskim rješenjima
Slučaj Ston postao je simbol složenih i osjetljivih pitanja vezanih uz nacionalne manjine, povjerenje u državne institucije i temeljna načela demokracije. Dok jedni traže reviziju zakona i realniju interpretaciju Popisa, drugi upozoravaju da se ne smije dovesti u pitanje legitimno pravo manjina na političku zastupljenost.
Hoće li se saborska rasprava pretočiti u konkretne zakonodavne prijedloge ili će ostati tek politička bura s lokalnim implikacijama – ostaje za vidjeti. Jedno je sigurno: Ston je postao više od općine – postao je ogledalo manjkavosti i napetosti u sustavu manjinske politike u Hrvatskoj.
